Pravosuđe

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pročitajte i u drugim poglavljima Izvješća, navedenima na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

• Jačanje učinkovitosti pravosuđa

• Pritužbe na rad pravosuđa

• Digitalizacija pravosuđa

• Ovrha i stečaj potrošača

• Besplatna pravna pomoć

• Podrška žrtvama i svjedocima

U ovom poglavlju daje se pregled različitih aspekata učinkovitosti pravosuđa, kao i izazova vezanih uz njegovu digitalizaciju u 2024. godini, prikaz postupanja po pritužbama građana na rad pravosuđa, stanje u svezi ovrha, stečaja potrošača te besplatne pravne pomoći, kao i sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Jačanje učinkovitosti pravosuđa

Tijekom 2024. godine izmijenjeno je i dopunjeno više različitih zakona, uključujući bitne za funkcioniranje pravosuđa: Zakon o sudovima, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakon o zemljišnim knjigama te su doneseni Zakon o dostavi sudskih pismena i novi Zakon o upravnim sporovima.

Presudom Suda EU u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 Hann-Invest od 11. srpnja 2024. godine, suprotnim pravu EU proglašen je mehanizam ujednačavanja sudske prakse putem sudaca evidentičara te obvezujućih pravnih stajališta sjednica sudskih odjela. Sud EU smatra da se djelotvorna sudska zaštita ne ostvaruje omogućavanjem izmjene sudske odluke koja je suprotna pravnom shvaćanju donesenom na sjednici odjela suda, s obzirom da su u donošenju shvaćanja sudjelovali i suci koji nisu donijeli prvotnu sudsku odluku, a ponekad i osobe izvan suda, jer stranke pred njima ne mogu iznijeti svoje argumente. Povodom navedene odluke očekuju se izmjene zakona radi usuglašavanja hrvatskog procesnopravnog okvira sa standardima Suda EU.

EK je Izvješću o vladavini prava za 2024. godinu navela određene pozitivne pomake u pravosudnom sustavu RH, između staloga, da se nastavlja rad na digitalizaciji sustava, kao i na očuvanju i poboljšanju integriteta sudaca i državnih odvjetnika te da je učinjen napredak po pitanju plaća sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja. Vrhovni sud je donio smjernice za komunikaciju pravosuđa s javnošću, što je bila preporuka pučke pravobraniteljice.

U pogledu učinkovitosti, iako je uveden niz mjera kako bi se skratilo trajanje sudskih postupaka, u Izvješću se ukazuje da su trajanje pojedinačnih predmeta i velik broj neriješenih predmeta (građanskih i trgovačkih parničnih predmeta)  i dalje ozbiljan problem.

UN Odbor za ljudska prava je u Zaključnim primjedbama o četvrtom periodičnom izvješću Hrvatske o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u rujnu 2024. godine dao preporuke koje se odnose i na pravosuđe te pošteno suđenje. Između ostaloga, preporučuje se povećati transparentnost odabira članova DSV-a i DOV-a te spriječiti svako neopravdano uplitanje drugih grana vlasti u imenovanje, napredovanje, stegovnu odgovornost i razrješenje sudaca i državnih odvjetnika. Preporučuje se i sustavno objavljivanje  sudskih odluka koje trebaju biti lako dostupne i pretražive, te nastavak i proširenje mjera za skraćivanje sudskih postupaka. Preporučuje se i jačanje sustava besplatne pravne pomoći, između ostalog dostatnim i održivim financiranjem organizacija koje pružaju ovu uslugu, osiguravanjem dostupnosti kvalitete ove pravne pomoći u svim dijelovima RH te informiranjem javnosti o pružateljima i uvjetima za ostvarivanje prava na BPP.

Zbog dugogodišnjeg nezadovoljstva uvjetima rada i plaćom, od 22. siječnja do 2. veljače 2024. godine održan je “bijeli štrajk”, jer do kraja 2023. godine plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika nisu bila regulirana u skladu s prethodnim dogovorom s Vladom RH.

Nakon što je u veljači 2024. godine postignut dogovor Vlade RH, Udruge hrvatskih sudaca i Udruge državnoodvjetničkih dužnosnika o povećanju osnovice za obračun plaća pravosudnih dužnosnika, koeficijenata sudaca županijskih sudova i predsjednika prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca, kao i o materijalnim pravima sudaca i državnih odvjetnika, donesen je Zakon o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji je stupio na snagu 1. travnja 2024. godine.

Tijekom 2024. godine Vrhovni sud RH više je puta reagirao priopćenjima povodom medijskog izvještavanja o sudskim postupcima. Tako je povodom reakcija članova HND-a na presudu Vrhovnog suda RH u sporu između predsjednika HND-a i HRT-a, ukazano da se presuda ne bi trebala dovoditi u vezu s izmjenama Kaznenog zakona, rezultatima parlamentarnih izbora, tužbama protiv novinara, izborom Glavnog državnog odvjetnika i drugim sudskim postupcima koji nisu bili predmet odlučivanja Vrhovnog suda RH, kao i da se time omalovažava rad suda.

Povodom izvještavanja medija o kažnjavanju počinitelja kaznenih djela ubojstva žena, te kaznene politike sudova prema prekršiteljima prometnih pravila, ukazano je da senzacionalističko pisanje kojim se dezinformira javnost i potkopava povjerenje u pravni sustav, uznemiruje potencijalne žrtve te ohrabruje potencijalne počinitelje, koji stječu pogrešan dojam da će biti nekažnjeni ili blago kažnjeni, te da se time otežava generalna prevencija izrečenih kazni.

Navedeno ukazuje na potrebu bolje suradnje medija i pravosudnog sustava Tome bi doprinijela otvorenija komunikacija pravosudnog sustava s medijima o temama od javnog interesa, kao i edukacija novinara i urednika koji izvještavaju o pravosudnim temama. U 2024. godini održano je pet jednodnevnih radionica za pravosudne dužnosnike na temu „Način komunikacije s medijima i društvene mreže“, na kojima je sudjelovalo 75 polaznika. Nažalost, zbog slabog interesa u 2023. godini, u 2024. godini Pravosudna akademija nije nastavila s edukacijom za novinare i urednike na temu „Medijsko praćenje i izvještavanje o radu pravosuđa“.

Prema rezultatima Eurobarometra iz veljače 2024. godine, 37% anketiranih građana u RH neovisnost sudova i sudaca smatra lošom, a 32% vrlo lošom. Riječ je o malom poboljšanju u odnosu na 2023. godinu, no RH je i nadalje na začelju u EU u pogledu percepcije građana o neovisnosti sudova i sudaca. To ukazuje na potrebu daljnjeg ulaganja napora radi jačanja učinkovitosti rada pravosuđa, posebno vezano za dugotrajnost sudskih postupaka, kao i otvorenosti komunikacije s javnošću.

Prema podacima DSV-a u 2024. godini razriješeno je 60 sudaca, od kojih 38 na vlastiti zahtjev, 17 zbog navršenih 70 godina života, troje sudaca je preminulo, jedan je razriješen zbog odlaska u drugo pravosudno tijelo, a jedan radi trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti. Imenovano je 69 sudaca: 36 sudaca županijskih sudova, osam trgovačkih sudova, po tri suca Visokog prekršajnog sud i Visokog kaznenog suda, te po dva suca upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Visokog trgovačkog suda i Vrhovnog suda. Iako je za 2024. godinu bilo predviđeno popunjavanje 105 sudačkih mjesta, ostalo je nepopunjeno 36 mjesta. Zabrinjava podatak da od predviđenih 65 slobodnih sudačkih mjesta na općinskim sudovima u 2024. godini nije popunjeno niti jedno. No, prema podacima DSV-a u tijeku su postupci imenovanja na 54 upražnjena sudačka mjesta, od čega 33 na općinskim sudovima. Stoga predstoji pratiti popunjavanje upražnjenih sudačkih mjesta te hoće li se nastaviti trend smanjivanja broja sudaca, osobito onih mlađe životne dobi, na što je upozoravao predsjednik Vrhovnog suda RH u izvješćima o stanju sudbene vlasti.

Početkom 2024. godine proveden je postupak izbora novog glavnog državnog odvjetnika, što je izazvalo brojne javne, medijski popraćene polemike, između ostaloga i uključuje li postupak odabira dostatne zaštitne mjere kako bi se osigurala autonomija te funkcije. Nakon izglasavanja izbora u Hrvatskom saboru, organiziran je prosvjed, a izabrani kandidat je stupio na dužnost nakon isteka mandata njegove prethodnice u svibnju 2024. godine.

Glavni državni odvjetnik dužan je Hrvatskom saboru do kraja travnja podnijeti godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava za prethodnu godinu, stoga su nam u vrijeme pripreme ovoga Izvješća bili dostupni podaci iz Izvješća o radu državnih odvjetništava u 2023., ne i u 2024. godini.

Tako je prema posljednjim dostupnim podacima na kraju 2023. godine u državnim odvjetništvima bilo 1.902 zaposlene osobe, 31 više nego 2022. godine, od toga 650 državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Sistematizacijom je predviđeno 778 zamjenika državnih odvjetnika, no bilo ih je 607 (78%), nešto više nego 2022. godine kada ih je bilo 597 (76,7%).

U državnim odvjetništvima bilo je 1.252 službenika i namještenika, 21 više nego 2022. godine. Za razliku od 2022. godine kada nije bilo zapošljavanja novih vježbenika, u 2023. godini ih je zaposleno 18, što se ukazuje da još uvijek nije dostatno, osobito uzme li se u obzir dobna struktura zaposlenih dužnosnika u državnim odvjetništvima.

DOV nas je obavijestio da je u 2024. godini objavio oglase za 123 slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika, od čega se četiri odnose na mjesta zamjenika glavnog državnog odvjetnika, 19 mjesta zamjenika županijskih državnih odvjetnika i 100 mjesta zamjenika općinskih državnih odvjetnika. U istom je razdoblju DOV donio odluke o imenovanju ukupno 32 zamjenika državnih odvjetnika, 12 zamjenika županijskih državnih odvjetnika i 20 zamjenika općinskih državnih odvjetnika.

U veljači 2024. godine donesena je Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, koja predviđa povećanje koeficijenata službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima. Nastavit ćemo pratiti hoće li povećanja plaća promijeniti negativne trendove glede zapošljavanja državnih službenika u državnim odvjetništvima.

Pritužbe na rad pravosuđa

Pučka pravobraniteljica nije ovlaštena postupati po pritužbama u slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju postupka ili očitoj zlouporabi ovlasti, povodom čega može zatražiti očitovanje predsjednika suda. U 2024. godini zaprimili smo 220 pritužbi iz područja pravosuđa, 16% manje nego prethodne godine, kada ih je bilo 262. Na rad sudova odnosila se 81 pritužba, 37,21% manje nego 2023. godine, od čega ih se 29 odnosilo na nezadovoljstvo ishodom sudskog postupka, 25 na nepotrebno odugovlačenje postupka, 24 na zlouporabu položaja te tri na obavljanje poslova sudske uprave.

Građani su tražili pravnu pomoć zbog nezadovoljstva ishodom sudskog spora, radi dokazivanja nevinosti u kaznenom postupku te sumnji u pravilnost i zakonitost rada suda, nepristranost i pošteno suđenje. Ukazivali smo im na ustavno načelo samostalnosti i neovisnosti sudova u postupanju i donošenju meritornih i procesnih odluka te na raspoloživa redovna i izvanredna pravna sredstva.

Iz pritužbi na rad i ponašanje sudaca te način vođenja sudskih postupaka i odlučivanja, razvidno je i nepovjerenje u pravilnost i zakonitost rada sudova, koje nije uvijek utemeljeno. Tako smo zaprimili zahtjev za izuzeće i sankcioniranje sutkinje jer pripremno ročište nije održano zbog njenih zdravstvenih problema, no pritužitelj je tražio i preispitivanje odgovora predsjednika suda koji je predstavku na rad sutkinje ocijenio neosnovanom, dok je na sudu zbog načina na koji je iskazao nezadovoljstvo odgodom ročišta intervenirala pravosudna policija.

Pritužbe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka odnosile su se na radne, ovršne, ostavinske, zemljišnoknjižne i kaznene postupke, kao i na nepostupanje sudskog registra. Građanima smo pružili opće pravne informacije o mogućnostima obraćanja sudu požurnicama, predstavkom predsjedniku suda ili MPUDT-u, kao i na mogućnost podnošenja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2024. godine podnijet je 101 zahtjev za naknadom radi povrede prava na suđenje u razumnom roku te je dosuđeno 52.564,00 eura naknada, od čega je 44.914,00 eura pravomoćno.

Zaprimili smo i pritužbu zbog odlaganja sudskih spisa na javnoj površini ispred sudske zgrade, čime je bilo ugroženo pravo na privatnost građana čiji su podaci bili sadržani u sudskoj dokumentaciji, o čemu više pišemo u poglavlju o pravu na privatnost.

Prema podacima DSV-a, u 2024. godini je protiv sudaca pokrenuto devet stegovnih postupka. Doneseno je 15 odluka kojima je izrečen jedan ukor, tri novčane kazne, tri razrješenja od obnašanja sudačke dužnosti, u dva predmeta suci su oslobođeni sumnje na počinjenje stegovnog djela, a šest stegovnih postupaka je obustavljeno. Stegovni postupci su vođeni zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti, nepostupanja po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, te drugog nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti. Od DSV-a je u 47 predmeta zatraženo odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, od čega je 37 zahtjeva odbijeno, a deset postupaka je u tijeku. Svi zahtjevi zaprimljeni su od stranaka nezadovoljnih tijekom i ishodom sudskog postupka, koje su tražile i odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca nakon što ih je državno odvjetništvo po odbacivanju kaznene prijave uputilo na preuzimanje kaznenog progona.

U 2024. godini jedan sudac je udaljen od obnašanja sudačke dužnosti zbog pokrenutog kaznenog postupka radi kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i drugih kaznenih djela, dok je šestorici sudaca svaka tri mjeseca produljivano udaljenje od obnašanja sudačke dužnosti jer je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenih djela primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, zločinačkog udruženja i kaznenog djela u sustavu zločinačkog udruženja, te krađe.

MPUDT je u 2024. godini postupalo po 1.018 predstavki i pritužbi građana, od kojih se 763 odnosilo na rad sudova, 94 na rad državnog odvjetništva, 63 su bile kaznene prijave koje su dostavljene DORH-u, a 98 predstavki je bilo nerazumljivog ili uvredljivog sadržaja. Od 763 predstavke, u 579 stranke su izrazile nezadovoljstvo meritumom sudskih odluka, u 182 zbog odugovlačenja postupka, a dvije su ukazale na neprimjereno ponašanje suca, radi čega je zatraženo izvješće predsjednika suda. Riješeno je 987 predmeta, dok se u preostalih 31 čeka izvješće čelnika pravosudnih tijela.

U 2024. godini građani su nam uputili 45 pritužbi na rad državnog odvjetništva, 36% više nego 2023. godine, kada smo ih zaprimili 33. Najčešće su ukazivali na dugotrajnost postupanja po kaznenoj prijavi, izostanak odgovora ili nezadovoljstvo odgovornom na predstavke na rad državnog odvjetništva, nezadovoljstvo odlukom državnog odvjetništva te na izostanak zadovoljavajuće informacije o postupanju u predmetima. Dostavljali su nam i kaznene prijave, povodom čega smo ih upućivali na državno odvjetništvo.

U 2024. godini pravnu i javnu polemiku izazvao je sukob nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i DORH-a vezano za kazneno procesuiranje više osoba, uključujući bivšeg ministra, povodom sumnji na nezakonite prodaje medicinskih uređaja bolnicama. Glavni državni odvjetnik (GDO) je na temelju čl. 8. Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (EPPO) donio odluku prema kojoj je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležan za postupanje u konkretnom predmetu. Glavna europska tužiteljica se povodom toga obratila EK, smatrajući da je nacionalni zakon temeljem kojega je GDO donio navedenu odluku protivan europskom pravu. Prema javno dostupnim informacijama u vrijeme pripreme ovog izvješća, EK analizira informacije koje im je dostavio EPPO.

U 2024. godini zaprimili smo 12 pritužbi na rad odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore, osam više nego 2023. godine. Odnosile su se na pravilnost zastupanja odvjetnika, neetičko ponašanje, nezadovoljstvo braniteljem po službenoj dužnosti, postupanje odvjetnika koji je sudske odluke donesene u jednom koristio u drugom sudskom postupku bez anonimizacije osobnih podataka, te nepostupanje HOK-a protiv prijavljenog odvjetnika. Pritužitelji su obaviješteni da su disciplinska tijela Hrvatske odvjetničke komore nadležna ispitivati povrede dužnosti i ugleda odvjetništva povodom disciplinskih prijava.

Na vlastitu inicijativu postupamo povodom medijskog izvještavanja da djelatnici zdravstvene ustanove otkrivaju podatke pacijenata odvjetnicima, koji potom pacijentima nude odvjetničke usluge. HOK je tim povodom provela izvide te nije utvrdila osnovu za pokretanje disciplinskog postupka zbog počinjenja teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva. No nastavljamo pratiti postupanje nadležnih tijela budući da se u medijskim objavama navodi da je dojavljivanje podataka o pacijentima odvjetnicima koji se bave naknadom šteta uobičajena praksa u više bolničkih ustanova. O tome više pišemo u poglavlju o pravu na privatnost.

Disciplinsko tužiteljstvo HOK-a je u 2024. godini zaprimilo 702 disciplinske prijave, 23,37% više nego godinu ranije, što ukazuje da su građani uglavnom upoznati s nadležnosti HOK-a u predmetima disciplinske odgovornosti odvjetnika. U 467 predmeta pokrenut je disciplinski postupak, 185 prijava je odbačeno, dok su za 61 prijavu izvidi u tijeku. U 61 predmetu utvrđena je disciplinska odgovornost za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, od čega je u 39 predmeta izrečena novčana kazna, u 13 ukor, a u devet disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva.

Tijekom 2024. godine u Imenik stranih odvjetnika koji u RH mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države bilo je upisano 16 odvjetnika iz država članica EU, s poslovnim nastanom u RH. Međutim, HOK i nadalje ukazuje na problematičnost čl. 36. e. Zakona o odvjetništvu prema kojem se odvjetnici iz država članica EU koji povremeno i privremeno pružaju odvjetničke usluge ne moraju upisati u odgovarajuće registre.  Upozorava da je moguće da ti odvjetnici pružaju pravne usluge iako su im matična tijela zabranila obavljanje odvjetništva ili nisu osigurani od profesionalne odgovornosti, o čemu HOK nema informacije.

U 2024. godini zaprimili smo pet pritužbi na rad javnih bilježnika i Hrvatske javnobilježničke komore (HJK). Njima se tražio kazneni progon javne bilježnice, ukazivalo se na nepotrebno odugovlačenje postupanja, tražio se pravni savjet radi nemogućnosti plaćanja javnobilježničke naknade, te je ukazano na prijavu Etičkom povjerenstvu HJK radi susjedskih razmirica s javnim bilježnikom. U jednom predmetu se stranka pritužila da nije potpisala darovni ugovor s kćerkom kod javnog bilježnika, već da se radi o falsifikatu, no HJK je utvrdila je da su tvrdnje neosnovane. Podnositeljima smo dali opće pravne informacije o raspoloživim pravnim sredstvima ili smo pritužbe ustupali na postupanje HJK-u i MPUDT-u.

Nastavili smo pratiti postupanje nadležnih tijela povodom pritužbe iz 2022. godine na rad javnog bilježnika/prisjednika pri solemnizaciji ugovora o doživotnom uzdržavanju. Pred javnobilježničkim stegovnim vijećem u tijeku je postupak zbog stegovnog prijestupa iz čl. 145. st. 3. Zakona o javnom bilježništvu, koji se odnosi na nepridržavanje zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilježničke isprave.

U 2024. godini HJK je zaprimila 29 pritužbi na rad javnih bilježnika, manje nego u 2023. godini, kada ih je bilo 40. Pritužbe su se najčešće odnosile na postupanje u ostavinskim (13) i ovršnim predmetima (6), jedna se odnosila na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a ostale na druge nepravilnosti u postupanju poput ovjere potpisa i naplate računa. Stegovno tužiteljstvo HJK donijelo je prvostupanjsku odluku u 20 predmeta, a niti jednu pritužbu nije ocijenilo osnovanom.

Bitno je ukazati da u pojedinim dijelovima RH građani nemaju mogućnost korištenja javnobilježničkih usluga. Tako su upražnjena javnobilježnička sjedišta u Iloku, Visu, Korčuli i Glini te nije bilo interesa za njihovim popunjavanjem. Molbe gradonačelnika Gline i Korčule za raspisivanjem natječaja za javnog bilježnika HJK je proslijedila MPUDT-u na nadležno postupanje.

HJK je istaknula i da se javnobilježnička tarifa 30 godina nije povećavala, već samo smanjivala, zbog čega nije bilo moguće povećati plaće prisjednicima i djelatnicima, što je dovelo do odljeva kadra. No 12. prosinca 2024. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, kojim se uređuje tarifa za sastavljanje javnobilježničkog akta te iznos boda. Slijedi vidjeti hoće li navedene izmjene tarife dovesti i do povećanja plaća javnobilježničkih prisjednika i djelatnika.

MPUDT je u 2024. godini zaprimilo 21 predstavku na rad javnih bilježnika i jednu na rad HJK.  Proveden je jedan neposredni nadzor nad radom javnog bilježnika, u kojem nisu utvrđene posebne nepravilnosti u radu.

Digitalizacija pravosuđa

Cilj digitalizacije pravosuđa je transparentno i učinkovito upravljanje pravosudnim sustavom koja doprinosi smanjenju broja neriješenih sudskih predmeta i njihovom skraćivanju, olakšava komunikaciju te osigurava bolju i bržu dostupnost pravosudnih usluga i informacija.

Javne e-usluge (e-Komunikacija, e-Predmet, e-Oglasna ploča, e-Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak itd.) građanima omogućavaju brže i efikasnije dobivanje informacija i rješavanja problema, bez fizičkih odlazaka na šalter.

U okviru NPOO projekta „Unaprjeđenje sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis)“, tehnički je unaprijeđena i funkcionalno nadograđena usluga e-Komunikacija, koja je od 11. travnja 2024. godine prilagođena za uslugu e-Građani. Integrirana je sa sustavom e-Ovlaštenja koji omogućava npr. roditeljima korištenje e-usluga za maloljetnu djecu, ovlaštenim osobama pravnih osoba korištenje e-usluga za poslovne subjekte te zakonskim zastupnicima delegiranje svojih prava putem e-Punomoći. Prema podatcima MPUDT-a, u interni registar upisano je 90.009 korisnika e-Komunikacije.

U prosincu 2024. godine je preko portala e-Građani i e-Ovlaštenja omogućeno izdavanje Uvjerenja da se ne vodi prekršajni postupak i Uvjerenja da osoba nije lišena prava na roditeljsku skrb. Uvedeni su i virtualni asistenti za šest e-usluga pravosuđa (e-Komunikacija, e-Predmet, e-Oglasna ploča, e-Ovrha, Registar nesolventnosti, Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak) te za zemljišne knjige i katastar. U tijeku je i projekt „Trgovački sudovi bez papira“, kojim bi se uveo potpuno digitalni spis, s ciljem povećanja učinkovitosti rada suda. Radi ubrzanja sudskih postupaka planirano je uvođenje tonskog snimanja u sudnice te su u tijeku evaluacije pristiglih ponuda.

Od 1. siječnja 2025. godine javno su dostupne anonimizirane sudske odluke, što omogućava uvid u sudsku praksu te je važno radi transparentnosti sudskih odluka, za ujednačavanje sudske prakse i povećanje pravne sigurnosti.

Iako su nesporne prednosti digitalizacije pravosudnog sustava, istovremeno je potrebno voditi računa o mogućim rizicima i negativnim utjecajima na prava i slobode pojedinih skupina građana. Vezano za preporuku iz Izvješća za 2023. godinu, MPUDT je navelo da razmatra provesti analizu utjecaja digitalizacije i modernizacije pravosuđa, s ciljem otklanjanja eventualnih nedostataka u pristupu pravosuđu pripadnika ranjivih skupina. Naime, digitalizacija ne smije nikoga onemogućiti u učinkovitom pristupu sudu te je nužno osigurati da svi građani, uključujući one lošijeg socio-ekonomskog položaja, imaju pristup sudu neovisno o tome mogu li koristiti e-Komunikaciju i e-usluge.

Prema izvješću MPUDT-a tijekom 2024. godine u elektroničkoj razmjeni pismena građana sa sudovima putem usluge e-Komunikacija (slanje podnesaka na sud, zaprimanje pismena od suda elektroničkim putem te uvid u stanje spisa) nije uočen problem, te nije zaprimljena ni jedna predstavka vezana uz provođenje digitalizacije pravosuđa. Iako MPUDT dosadašnju provedbu digitalizacije i informatizacije pravosudnog sustava ocjenjuje uspješnom, nastavit ćemo pratiti imaju li neki građani poteškoća u pristupu sudu.

Ovrha i stečaj potrošača

Ovrha

 „Nakon 10 god. u blokadi i nakon 4 g. bez blokade spomenuta agencija mi ponovo blokira račun. Problem je što se blokada temelji na zadužnici iz 2008 g. Nastupila je apsolutna zastara i oni provode nezakonitu ovrhu. Ja za tužbu nemam sredstava pa vas molim da mi odgovorite tko mi može pomoći.“

U 2024. godini zaprimili smo 57 pritužbi zbog ovrha, jednu manje nego godinu ranije. Iako po ovim pritužbama najčešće nismo ovlašteni postupati, važne su zbog praćenja primjene ovršnih propisa te preporuka za njihovo unapređenje.

Najčešće su nam se obraćali dužnici tražeći pravnu pomoć zbog ovrha koje su u tijeku ili im prijete, a nerijetko i nakon što su već dovršene. Dio ovršenika, priznajući svoju obvezu, isticao je da ju ne može podmiriti. Budući da je bilo razvidno da se ne snalaze u propisima, informirali smo ih o sredstvima pravne zaštite te mogućnosti ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomoć. Ukazivali smo i na mogućnost pokretanja postupka stečaja potrošača, a ovršenicima kojima je prijetilo iseljenje iz nekretnine u kojoj stanuju na pravo na stambeno zbrinjavanje ovršenika propisano Ovršnim zakonom. U 2024. godini podneseno je tek 13 zahtjeva za naknadu troškova stambenog zbrinjavanja ovršenika, što ukazuje da je ovršenike potrebno bolje informirati o ovoj pravnoj mogućnosti.

 „Provođenjem nezakonite i nedopuštene ovrhe nastati će nenadoknadiva šteta meni i mojim sestrama koja će se mjeriti u više stotina tisuća eura, a za koju će netko morati odgovarati. Još uvijek vjerujući u naš pravosudni sustav iskreno se nadam da će se zaustaviti ovo provođenje sramotne nezakonite i nedopuštene ovrhe nad nekretninom.“

Prema podacima FINA-e, u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku u 2024. godini bilo je upisano 577 kuća i 221 stan te je provedeno 797 elektroničkih javnih dražbi, od čega su za 326 predmeta prodaje završile valjanim ponudama.

„Poštovani, ljubazno Vas molim odgovor na niže opisanu problematiku. Naime, imam zaposlenog djelatnika sa ovrhom. … mi prijeti ovrhom na poslovnom računu, jer po njima bih trebao mijenjati način isplate plaće (sada se isplaćuje 1/4 na nezaštićeni račun, a 3/4 na zaštićeni račun). Molim Vas hitno odgovor, jer ću u protivnom djelatniku uručiti otkaz ugovora o radu kako bi spriječio ovrhu i blokadu mojeg poslovnog računa.“

Poslodavci su nam se nastavili obraćati zbog ovrhe na plaći njihovih zaposlenika, navodeći da im provođenje ove obveze predstavlja prevelik teret, ne samo zbog dodatnog posla, nego i zbog nedoumica u primjeni propisa te odgovornosti koju pri tome imaju. Dodatno, na što smo već ukazivali, neki poslodavci u takvim situacijama pribjegavaju otkazivanju ugovora o radu radniku – dužniku, kako bi izbjegli odgovornost u slučaju greške pri provedbi ovrhe. U takvim slučajevima poslodavce smo upozorili da neznanje ili nesigurnost pri provođenju ovrhe na plaći nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu te da time mogu diskriminirati radnike na temelju imovnog stanja.

U siječnju 2024. godine u Narodnim novinama su objavljeni Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH broj: U-I-331/2021 i dr. od 19. prosinca 2023. godine, čime je prestala važiti odredba čl. 46. st. 3. Ovršnog zakona, kojom je bilo propisano da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće provoditi prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost (ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću) od 1. studenoga do 1. travnja, osim ako za to postoji opravdan razlog. Prestala je važiti i odredba čl. 72. st. 3. Ovršnog zakona, kojom je bila predviđena obustava ovrhe po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku.

Iako je Vlada RH još u mišljenju na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu navela da je u tijeku analiza ovršnog sustava te da će se po njenom završetku pristupiti izradi prijedloga novog Ovršnog zakona, nemamo saznanja što je po tome poduzeto tijekom 2024. godine, no novi Ovršni zakon nije u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. MPUDT navodi da prikuplja podatke kako se Ovršni zakon provodi u praksi te da će izradu novog zakona predložiti kada se na temelju prikupljenog pokaže potreba, odnosno ukoliko se pojave okolnosti koje bi egzistencijalno ugrozile najizloženije kategorije građana ili otežale gospodarsko poslovanje. MPUDT navodi i da je za izradu novog Ovršnog zakona potrebno analizirati odluke Suda EU koje mogu utjecati na efikasnost hrvatskog ovršnog sustava, pravnu sigurnost i zaštitu dostojanstva ovršenika. S obzirom da MPUDT ne navodi koje konkretne aktivnosti je poduzelo i u kojoj fazi je analiza, preporuku ponavljamo, uvažavajući aspekte na koje upire MPUDT, kako bi se stvorila podloga za izradu prijedloga novog Ovršnog zakona.

Građani su nam se prituživali i na postupanje agencija za naplatu potraživanja. Najčešće su osporavali iznos potraživanja, ukazivali na nepotpune informacije o iznosu dugovanja te na  potrebu za pravnom pomoći, a u manjoj mjeri i na neprimjerenu komunikaciju agencija. Građane smo sukladno Zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (ZNUPSKP) upućivali na mogućnost prituživanja Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ukoliko se pritužba odnosila na postupanje u naplati potraživanja po osnovi kredita, te Financijskom inspektoratu, u slučaju pritužbi na postupanje u naplati drugih potraživanja.

Financijski inspektorat je u 2024. godini zaprimio 16 pritužbi na postupanje kupca ili pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja, a osnovanima je ocijenio dvije pritužbe, pri čemu je istaknuo da se građani većinom pritužuju na nepostojanje dugovanja prema vjerovnicima.

Prema podacima HNB-a o primjeni ZNUPSKP-a, zaprimljeno je devet zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad kao pružatelj usluge servisiranja kredita, a izdano ih je osam. Registar ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita javno je dostupan te uključuje i kontakt podatke za slanje prigovora građana. HNB je u 2024. godini zaprimila 110 pritužbi na postupanje kupca kredita ili pružatelja usluge servisiranja kredita, od kojih je šest bilo osnovano, a utvrđene nepravilnosti odnosile su se na zahtjeve za naplatu već podmirenih dugovanja, zadržavanje instrumenata osiguranja nakon podmirenja duga, naplatu duga od nasljednika u iznosu većem od vrijednosti naslijeđene imovine te na utuženje većeg iznosa dugovanja od onog evidentiranog u poslovnim knjigama kupca kredita. HNB je istaknula da se u značajnom broju pritužbi navodi uznemiravanje, no da provedbom nadzora nije utvrđena osnovanost ovih navoda, jer su kontakti s dužnikom uspostavljani najviše jednom mjesečno, što je u skladu sa ZNUPSKP-om.

Naime, odredbom čl. 16. st. 3.  ZNUPSKP-a propisano je da se dužnika ne smije kontaktirati više od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o kreditu, osim kada ga se obavještava o pokretanju postupka radi prisilne naplate ili o odustajanju od naplate, odnosno ako ga se kontaktira s obvezujućom ponudom/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i/ili obročna otplata ili ako dužnik na to da izričiti pisani pristanak.

Prema Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja sva su društva prilagodila komunikaciju s dužnicima. Međutim, smatraju da je upravo komunikacija ključ rješavanja problema zaduženosti te da se njezinim ograničavanjem na jedan kontakt mjesečno dužnika stavlja u nepovoljniji položaj nego što ga je imao kod inicijalnog vjerovnika, zbog čega se zalažu za izmjenu ZNUPSKP-a. S druge strane, HNB smatra pozitivnim što je komunikacija s dužnicima usklađena s ograničenjima i zabranama iz ZNUPSKP-a. Smatraju pozitivnom i uspostavu internih procedura kojima ova društva uređuju svoje poslovanje, uključujući pravedno i razborito postupanje prema dužnicima s obzirom na njihovo financijsko stanje, kao i eventualno upućivanje dužnika na savjetovanje o dugu.

HNB je krajem 2024. godine svim ovlaštenim pružateljima usluga servisiranja kredita uputila smjernice o dobroj praksi u odnosu s dužnikom, kako bi dužnik dobio sve relevantne informacije na primjeren i razumljiv način. U narednom periodu bitno je informirati dužnike o njihovim pravima i obvezama iz ZNUPSKP-a, čiju primjenu ćemo nastaviti pratiti.

Prema podacima o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, smanjuje se broj građana s blokiranim računima, no njihov ukupan dug raste. Na dan 31. prosinca 2024. godine bilo ih je 199.165, s dugom od 2,93 milijarde eura, što je 11.616 potrošača manje te 0,22 milijarde eura više nego 2023. godine. Koliko je teško izaći iz začaranog kruga ovrha govori podatak da i dalje prevladavaju dugotrajne blokade te je dulje od godinu dana bilo blokirano 77% (153.284) potrošača s 88,4% ukupnog duga. Na njihov težak socioekonomski položaj ukazuje i podatak da je 79.327 građana bilo blokirano jer nisu mogli podmiriti dug čiji iznos ne prelazi 1.327 eura (10.000 kuna).

Blokirani građanin, pod uvjetom da mu je stalno novčano primanje bilo jednako ili veće od 1.131,00 eura, što je bio iznos prosječne neto plaće za provedbu ovrhe u 2024. godini, u najboljem je slučaju mjesečno raspolagao sa 754 eura, koliki je bio najviši iznos zaštićen od ovrhe.

Stečaj potrošača

U 2024. godini zaprimljeno je 185 prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača, kojih je godinu ranije bilo 30 manje. Četvrtu godinu zaredom bilježi se blagi rast broja ovih prijedloga, iako su i dalje u nerazmjeru s brojem blokiranih građana. Doneseno je 26 rješenja o otvaranju i zaključenju postupka stečaja potrošača, četiri rješenja o zaključenju postupka stečaja potrošača te 24 o oslobođenju od preostalih obveza. Provedbom redovnog postupka stečaja potrošača deblokirano je šest osoba, od kojih je jedna ponovno blokirana.

Podnijeto je 29.190 prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, čijom provedbom je deblokirano 7.897 potrošača, od kojih ih je 2.608 ponovno blokirano.

Prema navodima FINA-e broj potrošača koji su u 2024. godini tražili informacije o ovim postupcima sve je manji, a MPUDT je navelo da je zaprimilo nekoliko desetaka upita vezanih uz ove postupke. Pučka pravobraniteljica je zaprimila tek dvije zamolbe za pravnu pomoć u svezi postupaka stečaja potrošača, sukladno kojima smo građanima pružili opću pravnu informaciju.

S obzirom da su pokazatelji prezaduženosti građana i dalje visoki, i dalje smatramo da je važno identificirati uzroke malog interesa građana za ove postupke te osmisliti mjere koje će doprinijeti da se većem broju prezaduženih građana omogući novi početak. MPUDT nas je obavijestilo da su 2021. godine obrascem naknadne procjene učinaka propisa analizirani učinci Zakona o stečaju potrošača iz 2018. godine te da će daljnje analize uslijediti u dogledno vrijeme, kada se za to ispune uvjeti. Međutim, nemamo informaciju da je daljnja analiza uslijedila.

Sveobuhvatna analiza strukture dužnika i uzroka prezaduženosti trebala bi biti polazište za kreiranje diferenciranih i ciljanih mjera za prevenciju i izlaz iz prezaduženosti, što bi građanima omogućilo dugoročno rješavanje situacije i financijsku stabilnost, a time i odgovarajući životni standard te zaštitu od socijalne isključenosti.

Besplatna pravna pomoć

Prema Povelji o temeljnim pravima EU pravno savjetovanje i zastupanje potrebno je omogućiti svakoj osobi, a prema praksi ESLJP-a pravo na pristup sudu ne odnosi se isključivo na mogućnost pokretanja sudskih postupaka, već i na informiranje i savjetovanje građana o pravnim mehanizmima zaštite i ostvarivanja njihovih prava. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći određuje dva oblika besplatne pravne pomoći: primarnu, koju pružaju ovlašteni pružatelji (OCD-i, pravne klinike i upravni odjeli u županijama) te sekundarnu, koja uz odvjetničko zastupanje u zakonom definiranim pravnim područjima obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i vještačenja te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Građani se kontinuirano obraćaju pučkoj pravobraniteljici radi pravnog savjetovanja i zastupanja te sastavljanja podnesaka. S obzirom da pučka pravobraniteljica nije ovlaštena pravno savjetovati i zastupati građane u postupcima pred javnopravnim tijelima i sudovima, upućujemo ih na pružatelje pravne pomoći. To ukazuje da je potrebno nastaviti informirati  građane o sustavu besplatne pravne pomoći, primjerice promotivnim aktivnostima putem sredstava javnog informiranja. Pozdravljamo aktivnost MPUDT-a u 2024. godini, koje je letke i plakate s osnovnim informacijama o sustavu BPP-a distribuiralo UOŽ-ima, ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama, što je i bila preporuka pučke pravobraniteljice.

U rujnu 2024. godine UN-ov Odbor za ljudska prava koji nadzire izvršenje obveza država prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima preporučio je RH poduzimanje prikladnih mjera za jačanje sustava BPP-a u cilju njene dostupnosti osobama lošijeg imovnog stanja, osiguravanja održivosti sustava adekvatnim financiranjem pružatelja, osiguravanje dostupnosti BPP-a u svim dijelovima RH te podizanja svijesti javnosti o pružateljima i uvjetima za ostvarenje BPP-a.

Primarna pravna pomoć je osobito značajna u postupcima pred upravnim tijelima u kojima građani ostvaruju statusna prava te prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ili iz sustava socijalne skrbi. Pravovremenim savjetovanjem o raspoloživim pravnim sredstvima moguće je prevenirati dugotrajne sudske postupke koji mogu generirati visoke troškove. Međutim, i dalje je prisutan problem značajne teritorijalne fragmentiranosti djelovanja pružatelja primarne pravne pomoći, što dovodi do nedovoljne dostupnosti BPP-a, o čemu smo pisali i u prethodnim izvješćima. U Registru pružatelja primarne pravne pomoći upisana su 53 ovlaštena pružatelja, no većina ih djeluje na području Grada Zagreba, dok u nekim županijama, primjerice Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj, izuzev UOŽ-a, nije registriran niti jedan pružatelj primarne pravne pomoći.

Stoga je korisno da su tijekom 2024. godine pojedine udruge i pravne klinike terenskim obilascima osiguravale dostupnost primarne pravne pomoći stanovnicima ruralnih i prometno izoliranih područja, prosječno jednom do dva puta mjesečno. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu provodila je projekt „Udaljenost nije problem: decentralizacija pristupa pravosuđa“, studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Splitu su u nekoliko navrata pružali pravnu pomoć u Zadru, a studenti Pravnog fakulteta u Rijeci, u Pazinu i Čabru.

U 2024. godini osigurano je 711.280,76 eura za financiranje projekata primarne pravne pomoći, što je unatoč povećanju od 30% u odnosu na 2023. godinu, kako neki pružatelji navode, nedostatno za kontinuirano pružanje pravne pomoći. Maksimalan iznos dodijeljen pružateljima u 2024. godini iznosio je 40.560 eura, koji podijeljen na jednogodišnje razdoblje mjesečno iznosi 3.380 eura za sve troškove OCD-a (plaća diplomiranog pravnika s položenim pravosudnim ili državnim ispitom, uredski i režijski troškovi, putni troškovi u slučaju terenskih obilazaka i dr.). Radi toga se „Inicijativa za unaprjeđenje funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći“, koja okuplja 22 OCD-a i pravne klinike, u studenom 2024. godine obratila MPUDT-u sa zamolbom za povećanjem najvišeg iznosa financiranja koji se može zatražiti u 2025. godini.

U cilju osiguravanja održivosti sustava BPP-a potrebno je da MPUDT, u suradnji s pružateljima, izradi sveobuhvatnu analizu realnih troškova potrebnih za kontinuirano osiguranje dostupnosti besplatne pravne pomoći. Kako je istaknuto u publikaciji „Pravna podrška žrtvama kršenja ljudskih prava“ Kuće ljudskih prava, analizom bi trebalo obuhvatiti značajan broj pružatelja jer ne pružaju svi BPP u istom obujmu i iz istih sredstava. Analiza bi poslužila i kao podloga za daljnju alokaciju financijskih sredstava, uzimajući u obzir kretanje troškova rada te cijena roba i usluga u RH.

MPUDT je tek krajem svibnja 2024. godine donijelo odluku o isplati sredstava pružateljima za projekte primarne pravne pomoći za drugu godinu provedbe projekta. Pružateljima je prva rata isplaćena u srpnju, a druga u prosincu 2024. godine, što nije u skladu s ugovorom definiranim rokovima. Stoga smo zatražili očitovanje MPUDT-a te je postupak u tijeku. U odgovoru na preporuku iz Izvješća za 2023. godinu, da se pravovremeno raspisuje i u primjerenom roku provede natječaj za financiranje pružatelja primarne pravne pomoći, MPUDT je ukazalo da je u ugovorima za treću godinu financiranja projekata (2025. godinu) isplata sredstava predviđena u tri rate, s isplatom prvog dijela u prvom kvartalu godine, nakon dostave godišnjih izvješća o provedbi projekata. MPUDT je također ukazalo da je raspisivanje novog natječaja u planu u I. kvartalu 2026. godine. Budući je pravovremena isplata financijskih sredstava neophodna za kontinuirano pružanje BPP-a, nastaviti ćemo pratiti provedbu financiranja pružatelja primarne besplatne pravne pomoći.

Povjerenstvo za BPP, kojeg čine predstavnici državnih tijela, HOK-a, pravnih fakulteta i udruga pružateljica BPP-a, daje mišljenja na projekte ovlaštenih udruga i pravnih klinika te prijedloge za unaprjeđenje sustava BPP-a. Međutim, Povjerenstvo se nije sastajalo u 2024. godini. Članovima je u kolovozu 2024. istekao dvogodišnji mandat te je MPUDT postupak izbora novih članova pokrenulo tek u prosincu 2024. godine.

Prema podacima UOŽ-a, primarna pravna pomoć u obliku opće pravne informacije i pravnog savjeta građanima je pružana iz obiteljskog, ovršnog, radnog te prava iz mirovinskog i socijalnog osiguranja.

Pojedini UOŽ-i su ukazivali na potrebu edukacije službenika koji rade na poslovima BPP-a o pravnim područjima povodom kojih im se građani obraćaju te u kojima se nerijetko mijenjaju propisi i razvija sudska praksa. Stoga smo u Izvješću za 2023. godinu DŠJU-u preporučili da za službenike UOŽ-a organizira specijalizirane edukacije iz pravnih područja zbog kojih im se građani najčešće obraćaju. Obaviješteni smo da se provedba edukacija planira u trećem kvartalu 2025. godine.

Pri tome UOŽ-i ističu problem utvrđivanja ispunjenosti uvjeta iz čl. 10. t. d. ZBPP-a, kojim je propisano da se primarna pravna pomoć može pružiti u svakoj pravnoj stvari ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva. S obzirom da se primarna pravna pomoć ostvaruje direktnim obraćanjem UOŽ-u, bez podnošenja formalnog zahtjeva i dokumentacije iz koje bi bilo razvidno imovno stanje podnositelja, neki UOŽ-i su ukazali da pravnu pomoć traže i korisnici čije materijalne prilike nisu takve da im je neophodna BPP. Potrebno je stoga razraditi postupak utvrđivanja imovnog stanja tražitelja primarne pravne pomoći koji se obraćaju UOŽ-ima.

Imovinski uvjeti za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (441,44 eura), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (26.486,40 eura). BPP se može odobriti u taksativno navedenim područjima poput postupaka radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje ili postupaka radi naknade štete žrtvama kaznenog djela nasilja. Sekundarna pravna pomoć može se odobriti i izvan taksativno navedenih područja, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva. Kako su nas obavijestili neki UOŽ-i, problem pri odlučivanju o navedenim zahtjevima jest nepostojanje kriterija po kojima bi se procjenjivao pojam „konkretnih životnih okolnosti“ podnositelja.

Prema obavijesti HOK-a, provedena je preporuka iz Izvješća za 2022. godinu te je osigurana dostupnost odvjetnika za pružanje sekundarne pravne pomoći na područjima svih sudova i kontinuirano se ažuriraju liste odvjetnika za pružanje BPP-a na cijelom području RH. Međutim, pojedini UOŽ-i su nas informirali o nezainteresiranosti nekih odvjetnika s lista za pružanje BPP-a na nekim područjima RH, uključujući i neke otoke. Stoga preporučamo HOK-u da nastavi ažurirati liste odvjetnika za pružanje sekundarne besplatne pravne pomoći i time doprinese dostupnosti odvjetnika na područjima na kojima nema odvjetničkih ureda.

Prevenciji ponekad nedovoljnog interesa za pružanje sekundarne pravne pomoći doprinijelo bi povećanje iznosa vrijednosti boda na temelju kojeg se utvrđuje naknada za pruženu BPP. U javnom savjetovanju o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2024. godinu, predložili smo da se vrijednost boda za izračun naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći maksimalno približi ili odredi u visini vrijednosti boda koja odvjetniku pripada po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (što iznosi 2,00 eura). Prijedlog nije usvojen te je za 2024. godinu vrijednost boda utvrđena u visini od 1,25 eura bruto bez PDV-a.

Pučka pravobraniteljica također sudjeluje u aktivnostima usmjerenima unaprjeđenju sustava BPP-a. U listopadu 2024. godine sudjelovali smo na okruglom stolu „Izazovi sustava besplatne pravne pomoći i kliničkog pravnog obrazovanja“ u organizaciji pravnih klinika pravnih fakulteta u Splitu i Rijeci. U prosincu smo na sjednici Koordinacije za ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije predstavili preporuke UN-ovog Odbora za ljudska prava prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima vezane uz sustav BPP-a. U prosincu smo u Splitu održali  konzultacije s pružateljima BPP-a s područja Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, a u ožujku 2025. godine u Rijeci s pružateljima u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Uz predstavnike OCD-a i pravnih klinika na konzultacijama su sudjelovali i predstavnici UO Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Primorsko-goranske županije.

Podrška žrtvama i svjedocima

„… nevjerojatno mi je da se žrtvu na ovakav način 5 godina razapinje na Sudu, a da okrivljenik prolazi neokrznuto te da premet u svibnju ide u zastaru nakon dugih 5 godina bez odluke, zanima me postoji li pravda, može li se nešto učiniti…“

U 2024. godini napravljen je daljnji iskorak u razvoju sustava podrške žrtvama i svjedocima osnivanjem novih odjela za podršku te izmjenama KZ-a i ZKP-a kojima su poboljšani položaj i zaštita žrtava kaznenih djela. Posebno treba istaknuti proširenje prava na obavještavanje žrtve o puštanju iz istražnog zatvora okrivljenika, na što smo ukazivali u ranijim izvješćima. Naime, do donošenja ovih izmjena žrtva je obavještavana o izlasku okrivljenika iz istražnog zatvora samo ako je to izričito zahtijevala, a sada se to pravo ostvaruje bez prethodnog podnošenja zahtjeva za slanje obavijesti.

Osnovani su odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima u Puli, Varaždinu i Velikoj Gorici te Općinskom sudu u Splitu tako da među županijskim sudovima odjel za podršku nema samo Županijski sud u Dubrovniku. Prema navodima MPUDT-a u 2025. godini trebao bi biti osnovan i na tom sudu.

Međutim, odjeli i dalje nemaju na svim sudovima zasebne čekaonice pa svjedoci i žrtve na hodnicima čekaju raspravu zajedno s okrivljenicima, što je za neke žrtve iznimno traumatično. To nije u skladu s Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, jer nedovoljno uvažava prava žrtava i njihove potrebe. Cilj je Direktive osigurati da se sa žrtvama kaznenih djela postupa s poštovanjem, na primjeren, stručan, nediskriminirajući, ali i osjećajan način, te da dobiju odgovarajuće informacije, potporu i zaštitu.

Nedovoljna je i tehnička i prostorna opremljenost sudova audio-video uređajima, zbog čega je onemogućeno svjedočenje i davanje iskaza bez boravka u istoj prostoriji s okrivljenikom, a na što ukazuju i OCD-i koji pružaju podršku na sudovima. Osim toga, ukazuju i na potrebu osiguranja tajnosti žrtvine adrese nakon podnošenja kaznene prijave, radi prevencije daljnje viktimizacije. Stoga je problematično i što se obrazac pojedinačne procjene potreba žrtava nalazi u spisu pa okrivljenik uvidom u isti može saznati osobne značajke i podatke žrtve.

Žrtvi treba pružati pomoć i podršku od trenutka počinjenja kaznenog djela pa i nakon završetka kaznenog postupka, pri čemu ju treba informirati o njezinim pravima na njoj razumljiv način, pisano i usmeno, po potrebi i više puta tijekom postupka, kao i načinu na koji može ostvariti svoja prava. Primjer dobre prakse je besplatna linija Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela (NPC) – 116 006, koju provodi Udruga za podršku žrtvama i svjedocima u suradnji s MPUDT-om. Linija je dostupna svaki dan 24 sata te je tijekom 2024. godine usluge NPC-a koristilo 2.369 korisnika, kojima je pružana emocionalna, pravna ili praktična pomoć, te su upućeni na relevantne institucije ili OCD-e.

Odjeli za podršku pružili su podršku za više od 5.500 osoba te su na traženje tijela koja provode pojedinačnu procjenu aktivno sudjelovali u pribavljanju podataka za potrebe provođenja postupka i izradu odgovarajućih preporuka. Sukladno podacima MPUDT-a tijekom 2024. godine provedena je pojedinačna procjena za 4.274 žrtve te je određeno više od 6.000 mjera, što je pozitivno jer je pojedinačna procjena ključan alat utvrđivanja stvarnih potreba i interesa žrtve. Pri tome je bitno žrtve aktivno uključiti u proces kako bi se pri donošenju odluka i procjeni rizika uzele u obzir njihove osobne karakteristike, životne okolnosti, posljedice kaznenog djela koje trpe i ostale važne okolnosti. Individualni pristup osobito je važan kod posebno ranjivih skupina te kod žrtava pojedinih kaznenih djela, kao što su žrtve nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovine ljudima, terorizma, organiziranog kriminala te zločina iz mržnje.

Na područjima 17 županija u RH poslove podrške obavljaju OCD-i kroz program MPUDT-a „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, a njihov rad je posebno važan na područjima sudova u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. U Mrežu podrške i suradnje nisu uključene Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija te Grad Zagreb. Prema podacima OCD-a Ženska soba, koja koordinira deset partnerskih organizacija (Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za podršku i razvoj civilnog društva Delfin, Udruga HERA Križevci, DEŠA-Dubrovnik-Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva, Informativno pravni centar, Udruga ZvoniMir, Ženska grupa Karlovac KORAK, S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja te CESI – SOS telefon i savjetovalište) pružili su podršku za 1.344 korisnika te 11.084 različite usluge. Od toga treba izdvojiti 254 pratnje na sudove u ulozi osobe od povjerenja te 125 pratnji na policiju, državno odvjetništvo i/ili područne urede HZSR-a, 120 usluga savjetovanja socijalnih radnica te 39 terenskih posjeta.

Prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna ima žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom. Obradu predmeta novčanih naknada provodi Služba za podršku žrtvama i svjedocima MPUDT-a, a o zahtjevima odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela. U 2024. godini od 47 u potpunosti ili djelomično je usvojeno 12 zahtjeva, u iznosu od 22.566,09 eura, što je više nego prethodne godine kada je od 27 potpuno ili djelomično usvojeno sedam zahtjeva, u iznosu od 7.336,08 eura.

Proteklih smo godina redovito ukazivali na potrebu kontinuiranog usavršavanja pravosudnih dužnosnika te policijskih službenika o pravima žrtava i svjedoka te senzibiliziranju za njihove potrebe, osobito onih koji sudjeluju u pojedinačnoj procjeni potreba žrtava te odlučuju o njihovim pravima i interesima.

Stoga pozdravljamo radionice koje je Pravosudna akademija održavala tijekom 2024. godine na teme Zaštita djece žrtava seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja (3 radionice, 65 polaznika), Izricanje istražnog zatvora i mjera opreza radi zaštite žrtve (4 radionice, 73 polaznika), Uzimanje iskaza

žrtve i ispitivanje žrtve s posebnim naglaskom na ranjive skupine, posebno žrtve nasilja u obitelji, nasilja nad djecom i ženama i seksualnog nasilja (5 radionica, 91 polaznik), Sudjelovanje žrtve prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza (5 radionica, 116 polaznika), Prava žrtve kaznenih djela i prekršaja iz područja nasilja u obitelji (3 radionice, 41 polaznik), Edukacija o suzbijanju seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja te o standardima zaštite prava djece žrtava spolnog zlostavljanja i zanemarivanja u domaćem i europskom zakonodavstvu (2 radionice, 25 polaznika), Unos podataka o žrtvama i pojedinačnih procjena žrtava u eSpis (3 radionice, 43 polaznika službenika).

Osim učinkovite individualne procjene žrtve te prevencije sekundarne viktimizacije, bitno je i okončanje sudskog postupka u razumnom roku. Uvažavajući opterećenost sudaca brojem predmeta te okolnost da neke stranke zlouporabljujući procesna sredstva produljuju sudske postupke, njihova dugotrajnost može biti naročito otegotna za žrtve, ali i svjedoke koji također mogu biti traumatizirani viđenim i doživljenim.

Prema Izvješću predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, prosječno trajanje općinskih kaznenih prvostupanjskih predmeta bilo je 716 dana, što je više nego 2022. godine, kada je iznosilo 645 dana.

Županijski kazneni predmeti u prvom stupnju prosječno su trajali 290 dana, 13 dana kraće nego u 2022. godini. Postupanje županijskih sudova pri odlučivanju po žalbama na odluke općinskih sudova produljeno je s 154 u 2022. na 190 dana u 2023. godini.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu:

Branitelji ljudskih prava, Zločini iz mržnje, Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju, Postupanje Europskog suda za ljudska prava, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Izražavanje u javnom prostoru.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.