*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. O problemima iz ovog područja više možete doznati i u poglavljima “Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju”“Radni i službenički odnosi”, “Financije”, “Zatvorski sustav” i “Diskriminacija u području rada i zapošljavanja”.

Povjerenje građana u pravosuđe preduvjet je funkcioniranja i legitimiteta demokratskog poretka i pravne države. Iz Izvješća EK o vladavini prava za 2020. proizlazi da je razina percepcije neovisnosti pravosuđa u RH najniža u EU, a građani kao glavni razlog za to navode dojam da Vlada i političari zadiru u rad sudova i vrše pritisak na suce. Kao značajnu prepreku ostvarenju neovisnosti pravosuđa, čak 97% građana ističe korupciju, što pokazuju rezultati posebnog istraživanja Eurobarometra o korupciji iz lipnja 2020., po kojem se RH ubraja među države članice EU s najlošijom percepcijom.

Isto istraživanje pokazuje i da 74% građana smatra kako Vlada nije učinkovita u borbi protiv korupcije, a 80% da se predmeti povezani s korupcijom ne rješavaju pravovremeno. Naime, iako je Kaznenim zakonom uspostavljen pravni okvir kriminalizacije korupcije, građani i dalje smatraju da nema dovoljno pravomoćno okončanih sudskih postupaka koji bi bili primjer njenog uspješnog suzbijanja. Osim toga, MPU još nije pokrenulo izradu nove Strategije suzbijanja korupcije 2021.- 2030., iako je prethodna istekla 2020. Epidemija je dodatno pridonijela povećanju broja neriješenih predmeta i duljini sudskih postupaka.

Dodatno, potresom izazvana oštećenja u Zagrebu znatno su usporila rad sudova, osobito prvostupanjskih, na kojima se nisu mogle kontinuirano održavati rasprave, a pritužbu smo zaprimili
i zbog organizacije radnog vremena ZK odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Kao značajnu prepreku ostvarenju neovisnosti pravosuđa čak 97% građana ističe korupciju, što pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra o korupciji, po kojem se RH ubraja među države EU s najlošijom percepcijom građana. 

Prema podatcima iz Izvješća EK „Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2020.“, stopa objavljivanja presuda na internetu u RH najniža je u EU, što ne pridonosi transparentnosti rada sudova i povećanju povjerenja građana. Od početka epidemije je na sudovima uvedena elektronička komunikacija putem koje se kroz aplikaciju eSpis može izvršiti uvid u sadržaj svih dokumenata, ali se RH još nalazi na dnu europske ljestvice u podnošenju sudskih pismena elektroničkim putem pa je potrebno daljnje unaprjeđenje digitalizacije.

Zakon o kaznenom postupku je usklađen s Direktivom 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda
za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, i žrtvama formalno jamči širok spektar prava, no u praksi još nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite. Primjerice, postupak pojedinačne procjene podrške žrtvama provode policijski službenici, državni odvjetnici i suci, često nedovoljno educirani, i u pravilu bez suradnje s tijelima, ustanovama, OCD-ima te odjelima za podršku. Osim toga, nedovoljno je uključivanje žrtava u proces donošenja odluke i procjene rizika, zbog čega se ne predlažu i/ili ne provode odgovarajuće posebne mjere njihove zaštite.

Osim toga, nije nastavljena institucionalizacija sustava širenjem odjela za podršku, iako je za 2020. bilo predviđeno osnivanje odjela na još nekoliko sudova. Sustav podrške žrtvama i svjedocima i dalje je ustrojen na sedam županijskih sudova, a temeljem sporazuma o osnivanju zajedničkih službi s odjelima na županijskim sudovima, i na sedam općinskih. Međutim, zajedničke službe ne obuhvaćaju niti jedno državno odvjetništvo. Završen je trogodišnji program MPU-a „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, kojega je provodilo deset OCD-a, i koji će biti nastavljen budući je MPU osiguralo financiranje za narednih 36 mjeseci.

PRITUŽBE NA RAD PRAVOSUĐA

Tijekom 2020. zaprimili smo 206 pritužbi iz područja pravosuđa, što je 5,94% više nego 2019. Od toga, 94 su se odnosile na rad sudova, što je povećanje od 11,90%. Najviše pritužbi, njih 42, odnosile su se na odugovlačenje postupka, 34 na zlouporabu položaja, 15 na ishod postupka, a tri na obavljanje poslova sudske uprave.

Uz to, građani su tražili pomoć zbog odluka o odbijanju izuzeća suca, neetičkog ponašanja suca, odbijanja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odugovlačenja sa ZK provedbom, dugotrajnosti postupka povezivanja zemljišnih knjiga, zatim sa zamolbama za požurivanje suda ili utjecaja na sud radi zastajanja s ovrhom i drugog. Iz pritužbi koje se odnose na rad i ponašanje sudaca te na način vođenja sudskih postupaka i donošenja odluka, i dalje je razvidno nepovjerenje u njihovu pravilnost i zakonitost, kao i sumnje na korupciju. Na nezadovoljavajući normativni okvir te status i valorizaciju rada upozorila je i Udruga sudskih vještaka i procjenitelja, radi čega smo uputili preporuku MPU da se pri izradi prijedloga izmjena Zakona o sudovima razmotre njihove primjedbe i prijedloge.

Uprava za pravosudnu i upravnu inspekciju MPU utvrdila je, međutim, nastavak smanjenja broja predstavki na rad sudova, sa zaprimljenih 547 novih te 565 starih, što je 21,7% manje nego u 2019.
Od 1.112 predstavki svega devet je osnovano, a najčešći razlozi obraćanja bili su nezadovoljstvo
sudskom odlukom te dugotrajnost postupka.

Prema podatcima Državnog sudbenog vijeća, u 2020. je razriješen 41 sudac, a imenovano ih je 26.
Pokrenuto je 13 stegovnih postupaka, a donesena je jedna odluka o stegovnoj odgovornosti –
razrješenju, koja još nije pravomoćna. MPU do kraja godine DSV-u nije dostavilo Plan popunjavanja
slobodnih sudačkih mjesta, unatoč obvezi iz čl. 52. st. 3. Zakona o DSV-u, pa nije poznato koliko se
sudačkih mjesta namjerava popuniti slijedeće dvije godine, što zabrinjava s obzirom da je samo u
2020. na vlastiti zahtjev razriješeno 20 sudaca, dok je radi navršenih 70 godina ili smrti razriješen 21.
U odnosu na rad državnog odvjetništva zaprimili smo 72 pritužbe, 13,88% manje nego 2019.
Odnosile su se na odugovlačenje postupka, odbačaj kaznene prijave, nedostavljanje potrebnih
podatka i drugo. MPU je, međutim, zabilježilo čak 34% više pritužbi na rad državnog odvjetništva
nego 2019.

Na rad odvjetnika i HOK-a zaprimili smo pet pritužbi. Pred Disciplinskim tužiteljstvom HOK-a zaprimljene su 533 disciplinske prijave, odnosno 6,17% više nego u 2019., a doneseno je 97 presuda kojima je utvrđena disciplinska odgovornost za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, od čega je u 23 predmeta izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva.

U odnosu na rad javnih bilježnika, u 2020. smo zaprimili samo jednu pritužbu, isto kao i 2019., a MPU
ih je zabilježio 13, manje nego 2019. Tri su bile osnovane, šest je neosnovanih, dvije su proslijeđene sudu, a po dvije je izvršen nadzor koji je rezultirao pokretanjem stegovnog postupka. MPU nas je također izvijestilo o mjerama za osiguranje dostupnosti javnobilježničke službe na Lastovu, Cresu, Visu te u Iloku.  Hrvatska javnobilježnička komora je u 2020. zaprimila 20 pritužbi, osam zbog postupanja u ostavinskim, a dvije u ovršnim postupcima. Broj stegovnih prijava u odnosu na 2019. je smanjen za 50% i to, prema mišljenju HJK, radi okolnosti uzrokovanih epidemijom.

MPU do kraja godine DSV-u nije dostavilo Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta pa nije poznato koliko se sudačkih mjesta namjerava popuniti u slijedeće dvije godine. 

 

Prema podatcima MPU, informatizirani su svi poslovni procesi sudova, državnih odvjetništava i kaznenih tijela te svi imaju potrebnu informatičku opremu i infrastrukturu za korištenje aplikativnih sustava, a implementirani sustavi se kontinuirano unaprjeđuju u skladu s dostupnim financijskim resursima iz Državnog proračuna, fondova EU te zajma Svjetske banke. Pravosudnim dužnosnicima su osigurani sustavi poput onoga za pretvaranje govora u tekst kako bi im se olakšao rad, a u planu je i provedba projekata potpune informatizacije sudnica. Za komunikaciju pravosudnih tijela te za dostavu pismena i podnesaka s odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, tumačima, stečajnim upraviteljima i trgovačkim društvima, koristi se e-komunikacija, a u registar korisnika MPU trenutno ih je upisano 75.000.

Tijekom epidemije MPU je donosilo preporuke za rad sudova temeljem kojih su oni u prvom kvartalu
bili dužni postupati u svim hitnim, a od 13. svibnja i u svim drugim predmetima, u skladu s epidemiološkim mjerama. U studenom je predsjednik Vrhovnog suda donio Uputu prema kojoj se
rad sudova organizirao prema predviđenim modelima.

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Epidemija i posljedična ekonomska kriza, kao i potresi, pridonijeli su povećanju broja korisnika primarne BPP, kojima je pravovremeno pravno savjetovanje neophodno za rješavanje egzistencijalnih problema. U tom je kontekstu sustav BPP-a iznimno bitan, jer se njime preveniraju skupi sudski postupci i štite prava
građana.

Pritužbe zaprimljene tijekom 2020. u najvećoj su se mjeri odnosile na dugotrajnost rješavanja žalbi na rješenja o BPP-u. Unatoč preporuci MPU-u u Izvješću za 2018., ti postupci su nekada iznimno dugotrajni. Tako smo u lipnju 2020. zaprimili pritužbu u kojoj pritužitelj navodi da je u kolovozu 2017. izjavio žalbu na rješenje kojim je odbijen njegov zahtjev za BPP, na koju niti nakon tri godine nije dobio odgovor. Ispitni postupak povodom ove, ali i drugih pritužbi zbog dugotrajnosti rješavanja žalbi u MPU, su u tijeku.

Unatoč otežanim okolnostima funkcioniranja sustava BPP-a zbog epidemije, pružatelji su kontinuirano osiguravali njenu dostupnost građanima putem telefona ili e-maila, uz očekivano smanjenje osobnih dolazaka. Iz podataka UOŽ-a proizlazi da su građani manje podnosili zahtjeve za sekundarnu BPP s obzirom na reducirani rad sudova i drugih državnih tijela. I nadalje u pojedinim JLR(P)S nedostaje odvjetnika zainteresiranih za pružanje sekundarne BPP, što je osobito izraženo u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. I dalje je nedovoljna funkcionalnost pravnog okvira, što se ogleda u otežanom financijskom položaju pružatelja primarne pravne pomoći (udruga i pravnih klinika).

Sredstva za projekte financiranja BPP-a pružateljima su isplaćena tek u srpnju, zbog čega i dalje otežano funkcioniraju u većem dijelu godine. Osim toga, godišnji iznosi za projekte nedostatni su, o čemu svjedoči izvješće udruge PGP Sisak prema kojemu je tijekom 2020. primarna BPP pružena u više od 2.000 slučajeva, od čega je svega 7% financirano proračunskim sredstvima. Iako se ona povećavaju, još su nedostatna za pravilno funkcioniranje sustava pa bi se povećanje trebalo uskladiti s realnim potrebama pružatelja, odnosno građana kao krajnjih korisnika.

Nefunkcionalnost pravnog okvira sustava
besplatne pravne pomoći i nadalje je prisutna, što se ogleda u otežanom financijskom položaju pružatelja besplatne pravne pomoći.

Štetne posljedice na građane koje nastaju zbog reduciranog rada pružatelja, mogle bi se prevenirati višegodišnjim financiranjem programa BPP-a, što smo navodili i ranije. Isto tako, „Inicijativa za unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći u RH“, osnovana kao koordinacija 14 ovlaštenih
pružatelja primarne, od MPU-a je zatražila uvođenje višegodišnjeg projektnog financiranja, kao i
izjednačavanja proračunskih izdvajanja za primarnu i sekundarnu BPP.

Preporuke:
48. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da žurno izradi Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta za 2021. i 2022. te ga dostavi predsjednicima Vrhovnog suda i Državnog sudbenog vijeća;

49. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da žalbeni postupak na rješenja o besplatnoj pravnoj pomoći provodi unutar rokova određenih Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći;

50. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da na sudovima gdje se poslovi podrške žrtvama i svjedocima obavljaju u okviru zajedničkih službi za potrebe više pravosudnih tijela, odobri zapošljavanje dodatnih službenika, a tamo gdje ih nema da proširi sustav podrške žrtvama i svjedocima.

 

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:

Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju

Radni i službenički odnosi

Financije

Zatvorski sustav

Diskriminacija u području rada i zapošljavanja

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.