učka pravobraniteljica Lora Vidović u ponedjeljak 13. svibnja sudjelovala je u radu okruglog stola „Pravda, jednakost i različitost u Hrvatskoj“ u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo održanog u Auli Sveučilišta u Zagrebu koji je okupio ugledne domaće i međunarodne pravne stručnjake koji se bave pitanjima europskih vrijednosti, kulturne raznolikosti i interkulturalnog dijaloga, pravosuđem i pravnom zaštitom, kao i ostale predstavnike akademije i diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj.

Govornici na okruglom stolu bili su članovi Centra Miko Tripalo Antonija Petričušić, Ivo Josipović, Josip Kregar i Alan Uzelac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Biserka Cvjetičanin s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Uz njih, na skupu su govorili i Lucia Mokrá s Fakulteta za društvene i ekonomske znanosti Sveučilišta Comenius iz Bratislave, Slovačka te Adam Sulikowski sa Sveučilišta Wroclaw, Poljska.

Teme o kojima je na skupu bilo riječi odnosile su se na sadržaj europskih vrijednosti i njihovom nerazumijevanju od strane političara i spremnosti država članica Europske unije da ih implementiraju u svoje nacionalne okvire, što je posebno važno u kontekstu skorih izbora za Europski parlament. Lucia Mokrá o europskim je vrijednostima govorila i kao jamcu stabilnosti, no i da su one zasad isključivo normativno utemeljene što ostavlja prostor za različito tumačenje i porast populističkih ideja, odnosno skepticizma. Antonija Petričušić govorila je o dodatnim kriterijima za ulazak u Europsku uniju na temelju kojih su države Zapadnog Balkana morale pokazati volju i sposobnost da promijene svoje zakonodavstvo i institucionalni okvir, za razliku ostalih zemalja koje su ranije pristupile Europskoj uniji. Problematizirala je i činjenicu da je percepcija da se proces pristupanja odnosi samo na političke elite, a ne na cjelokupnu populaciju koja, na taj način, ne pokazuje odgovornost prema tim vrijednostima. Govoreći o kulturnoj raznolikosti kao najvećem izazovu našeg vremena, Biserka Cvjetičanin naglasila je da je ona univerzalno pitanje o kojem treba postići najširi konsenzus.

Nakon završetka prvog dijela okruglog stola uslijedila je rasprava u kojoj je sudjelovala i pravobraniteljica koja je govorila o najnovijim podacima iz Izvješća, osjećaju nepravde i nepovjerenja građana u pravosudni sustav i činjenici da je prema posljednjem Pregledu stanja u području pravosuđa u EU, percepcija pravosuđa u Hrvatskoj najniža u odnosu na sve ostale države članice. Isto tako, iznijela je i primjere neujednačenih sudskih odluka koje doprinose stvaranju još većeg nepovjerenja kod građana te da ono nije prisutno samo u odnosu na pravosudne, nego i ostale institucije u Hrvatskoj, kao i da rastuća prisutnost populističkog političkog diskursa dodatno podriva njihov ugled kod građana.

U drugom djelu okruglog stola, Adam Sulikowski govorio je o pravosuđu u svojoj zemlji i njegovoj percepciji među građanima, istaknuvši da je vladajuća politička elita u Poljskoj predstavila svoje ideje u javnosti kao „europske“ i jedine ispravne za poljsko društvo, no i da su one zapravo ekonomski neoliberalne i društveno konzervativnije od istinskih europskih vrijednosti. Ivo Josipović istaknuo je da neke vrijednosti koje su u Hrvatskoj zagovarane prije deset godina više nisu aktualne, postavivši pitanje rade li državne institucije loše pa se ne poštuju od strane građana, ili se ne poštuju, pa zato rade loše. Josip Kregar govorio je o problemu nedostatka stručne komunikacije i rasprave s pravosuđem zbog stvaranja zatvorenog sustava u kojem pravosudna tijela ne žele surađivati s akademskom zajednicom. Na kraju okruglog stola Alan Uzelac naglasio je dvije teme, objektivne kriterije imenovanja i napredovanja sudaca te besplatnu pravnu pomoć problematiziravši rad Državne škole za pravosudne dužnosnike koja, po njemu, nije ispunila svoju zadaću. Istaknuo je i da Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nije stvorio učinkovit i pristupačan sustav za građane, a trebao je obuhvatiti široku mogućnost pravnog savjetovanja građana i svih onih koji imaju poteškoća u ostvarivanju svojih prava.

U raspravi koja je uslijedila nakon drugog dijela okruglog stola, pučka pravobraniteljica iznijela je podatke koji potvrđuju iznesene stavove da u Hrvatskoj sustav besplatne pravne pomoću u praksi gotovo da i ne funkcionira te da u značajnoj mjeri ne postoji ni stvarna jednakost građana pred zakonom. Skup je organiziran u sklopu Jean Monnet projekta „Europske vrijednosti u novoj državi članici: Hrvatska u prvih pet godina članstva u EU“ s ciljem poticanja javne rasprave o europskim vrijednostima u hrvatskom društvu te razmatranju njihovog utjecaja na određene segmente javnog života u Hrvatskoj.