* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o problemima vezanima uz pravo na rad pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.
Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:
-
Nezaposlenost i zapošljavanje
-
Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu
-
Radni odnosi u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
-
Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i zaštita dostojanstva radnika
U 2024. godini područje rada i zapošljavanja bilo je obilježeno zakonodavnom aktivnošću, nastavkom većeg zapošljavanja stranih radnika (državljana trećih zemalja), zahtjevima zaposlenih, osobito u javnim službama, za većim plaćama i boljim uvjetima rada, kao i prijavama zbog neprijavljenog rada te drugih nezakonitosti pri radu i zapošljavanju.
Prema podacima DZS-a prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH za studeni 2024. godine iznosila je 1.366 eura, što je nominalni rast od 13,1% u odnosu na studeni 2023. godine. No unatoč rastu, plaće u RH i dalje su ispod prosjeka EU.
U 2024. godini minimalnu plaću primalo je oko 95.000 radnika. Tijekom godine minimalna bruto plaća povećana je 20% te je iznosila 840 eura, čime je dosegnula udio od 54,12% prosječne bruto plaće, što je nastavak trenda povećavanja minimalne plaće i u skladu s Direktivom (EU) 2022/2041 o primjerenim minimalnim plaćama u EU, prema kojoj ova plaća treba iznositi barem 50% prosječne bruto plaće. Uz Poljsku (31,1%) i Mađarsku (20,4%), RH (20%) se svrstala među države koje su ostvarile najveći rast minimalne plaće u 2024. godini, no i dalje se nalazi u skupini država s niskom minimalnom plaćom.
Dana 1. siječnja 2024. godine stupile su na snagu odredbe Zakona o radu (ZOR) koje reguliraju rad putem digitalnih radnih platformi, te podzakonski propisi kojima je detaljnije razrađen način evidentiranja ove vrste rada putem novog informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (sustav JEER). Prema podzakonskom propisu, MRMSOSP na temelju godišnje prikupljenih podataka iz evidencije izrađuje Izvješće o podacima o radu korištenjem digitalne radne platforme, koje objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu. U 2024. godini stupila je na snagu i Direktiva (EU) 2024/2831 o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme, s rokom transponiranja do 2. prosinca 2026. godine, kojom se utvrđuju minimalna prava osoba koje rade putem platforme. Cilj Direktive je poboljšanje radnih uvjeta, što bi se trebalo postići jednostavnijim utvrđivanjem radnog statusa osoba koje rade putem platforme te transparentnijim, pravednijim, sigurnijim i odgovornijim algoritamskim upravljanjem radom, podložnim ljudskom nadzoru.
U 2024. godini je usvojena Direktiva (EU) 2024/1760 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 te Uredbe (EU) 2023/2859, a obveze iz ove Direktive počet će se primjenjivati na najveće tvrtke od 26. srpnja 2027. godine. S obzirom da je cilj Direktive osnažiti zaštitu ljudskih prava te prava na čist, zdrav i održiv okoliš u upravljanju i poslovanju tvrtki, u listopadu 2024. godine organizirali smo konferenciju na kojoj smo okupili nadležna ministarstva, trgovačka društva na koje će se Direktiva primjenjivati, udruženja poslodavaca, sindikate, udruge civilnog društva i akademsku zajednicu, kako bi se razmijenila dosadašnja iskustva, dobra praksa i znanje o učinkovitoj primjeni dužne pažnje u području odgovornog poslovanja.
Nezaposlenost i zapošljavanje
Iako zaposlenost godinama kontinuirano raste, RH još uvijek ima nešto manju stopu zaposlenosti od prosjeka EU. U trećem kvartalu 2024. godine prosječna stopa zaposlenosti u EU, u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, iznosila je 75,8%, a u RH 73,8%, što ukazuje da još ima prostora za zapošljavanje i domaćih radnika. Prema podacima Zajedničkog izvješća o zapošljavanju EK i Vijeća, pojedine skupine radnika, poput onih starije dobi i radnika s niskim kvalifikacijama, i dalje imaju poteškoće u pronalaženju kvalitetnih poslova pa je potrebno raditi na njihovom uključivanju na tržište rada.
Krajem prosinca 2024. godine u HZZ-u je bilo evidentirano 91.563 nezaposlenih, što je 20,37% ili 23.419 osoba manje nego u prosincu 2023. godine.
U strukturi nezaposlenih, blago je porastao udio mladih do 29 godina, dok se istovremeno blago smanjio udio nezaposlenih starijih od 50 godina.
Na dan 31. prosinca 2024. godine u evidenciji nezaposlenih HZZ-a nalazilo se 38 osoba s pravom na međunarodnu zaštitu, od toga 21 žena, dok je godinu ranije bila evidentirana 61 osoba.
Među tražiteljima zaposlenja bilo je prijavljeno 306 osoba starijih od 65 godina, od čega su 228 bili korisnici mirovine. Prema podacima HZMO-a u prvih 11 mjeseci 2024. godine bilo je prosječno 30.941 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena, dok ih je primjerice u 2019. godini prosječno radilo 10.098. Kontinuirani rast broja ovih radnika rezultat je više čimbenika – zakonskog okvira koji omogućava ovakav rad, potrebe za radnicima na tržištu rada, potrebe za dodatnim izvorom financija i sl.
U prosincu 2024. godine 23.092 nezaposlene osobe ili 25,2% ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je pravo na novčanu naknadu, što je neznatno manje nego prethodne godine. U Izvješću za Hrvatsku za 2024. godinu EK je naglasila da je u vezi preporuke usmjerene primjerenijoj naknadi za nezaposlene ostvaren ograničen napredak. Istaknuto je da novčane naknade ne pružaju odgovarajuću financijsku sigurnost otpuštenim radnicima te da je stopa ostvarivanja prava na novčanu naknadu niska za samozaposlene osobe i radnike s ugovorima o radu na određeno vrijeme. Upravo zbog malog udjela nezaposlenih osoba koje ostvaruju pravo na novčanu naknadu, u javnom savjetovanju o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada ukazali smo da je istima potrebno obuhvatiti veći broj nezaposlenih osoba, poput radnika koji pod pritiskom poslodavca potpisuju sporazume o prestanku radnog odnosa, neznajući da zbog toga neće ostvariti pravo na novčanu naknadu, te radnika kojima je otkazan ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja, što osporavaju pred sudom. Iako su zakonske promjene najavljene za četvrti kvartal 2023. godine, na snagu su stupile tek 1. siječnja 2025. godine. Prema njima će se osobama mlađima od 30 godina omogućiti pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima jer im je uvjet vremena provedenog na radu smanjen s devet na šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti novčana naknada je povećana s 30% na 35% osnovice.
Među građanima koji su pokušavali ući na tržište rada koristeći mjeru aktivne politike zapošljavanja Samozapošljavanje, bilo je onih koji su se prituživali zbog neodobravanja njihovih zahtjeva. Tako su navodili da ocjenjivanje nije bilo kvalitetno odrađeno, da im je poslovni plan odbijen zbog osnivanja poslovnog subjekta prije podnošenja zahtjeva, da postupak predugo traje, a jedna se osoba prijavila na HZZ sa željom da preda molbu za mjeru Samozapošljavanja, ali ju je HZZ uputio da se u tom razdoblju javi na natječaj za posao, čime bi izgubila mogućnost korištenja navedene mjere. Zaprimili smo i pritužbu u kojoj je navedeno da je od korisnika tražena dodatna dokumentacija o troškovima više od godinu dana od kada su oni ostvareni, no kako dokumentacija više nije bila dostupna, morao je vratiti dio sredstava.
Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu
Pritužbama i upitima najčešće su nam se obraćali radnici, kako sadašnji tako i bivši, te građani zabrinuti za kršenje prava domaćih i stranih radnika.
„Poštovani, gospodin V.H., vlasnik firme H. u S., radi na crno, veliki dio inkasa, a samo prijavljuje 100 eura dnevno. Znam iz prve ruke jer sam radila za njih 22 dana, također ne prijavljuje na punu plaću nego samo 675 eura od 1.000, ostalo daje na ruke. Ostali su mi dužni 55 eura i još mi prijete da će oni meni zvat policiju i inspekciju kad sam im rekla da ću ih prijavit….“
Pritužbe su se odnosile na nezakonitosti vezane uz sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, nezakonite otkaze, izricanje opomene/upozorenja pred otkaz, neprijavljeni rad radnika (bez sklopljenog ugovora o radu i/ili bez prijave nadležnim tijelima osiguranja), neisplatu plaće, naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, naknade za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa, neuručenje obračuna dugovane dospjele plaće ili naknade plaće, isplatu plaće „na ruke“, kašnjenje u isplati plaće, nezakonitosti u vođenju evidencije o radnom vremenu radnika, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na odmor, zlostavljanje na radu (mobing), neprijavljivanje ozljede na radu od strane poslodavca te neuplatu doprinosa za obvezna osiguranja.
Obraćali su nam se i studenti koji su ukazivali na kršenje prava iz ugovora o obavljanju studentskog posla, kao i da su nedovoljno upoznati s mogućnostima pravne zaštite. Sukladno Zakonu o obavljanju studentskih poslova, studentski centri kao posrednici i jedna od tri stranke ugovora o obavljanju studentskog posla, trebaju štititi prava studenata i pružati im pravnu pomoć u vezi ostvarivanja prava iz ugovora.
„Javljam se ovim putem jer smatram da su mi ugrožena prava prilikom obavljanja studentskog posla. Naime, prilikom zapošljavanja je dogovoren bonus koji (kada sam ispunila uvjete za ostvarenje tog bonusa) mi nije isplaćen te uz to mi je još i dan otkaz jer sam zatražila svoja sredstva. Također, krivotvorili su moj potpis za jedan od tri studentska ugovora.“
Budući da pučka pravobraniteljica nema ovlasti postupati prema poslodavcima u gospodarstvu i obrtu, osim u slučajevima diskriminacije ili zaštite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, građanima smo davali opće pravne informacije o mogućnostima zaštite njihovih prava, uključujući i sudsku, vodeći računa o prekluzivnim i zastarnim rokovima.
Prema podatcima MRMSOSP-a, najveći broj upita su zaprimili o sklapanju i prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme, isplati plaće, pravu na godišnji odmor, otkazivanju ugovora o radu (zakonitosti otkaza i otkaznim rokovima), pravilnosti vođenja evidencije o radnicima te pravima zaštićenih kategorija radnika (trudnice, roditelji).
Prema podatcima HZMO-a, u 2024. godini bilo je prosječno 20,50% radnika s ugovorima o radu na određeno vrijeme, što je nešto manje nego prethodne godine. Međutim, sindikati nam i dalje ukazuju na nezakonitosti u sklapanju ovih ugovora.
DIRH nas je obavijestio da su u skladu s preporukama pučke pravobraniteljice u svoj Program rada za 2024. godinu uvrstili nadzore zakonitosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Inspektori rada su utvrdili osnovanu sumnju u 286 povreda odredbi o sklapanju ovih ugovora (što je 11 prekršaja više nego 2023. godine), od čega se 232 prekršaja odnosilo na poslodavce pravne, a 54 na fizičke osobe.
Inspektori su protiv odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 83 kaznene prijave, gotovo dvostruko više nego u 2023. godini (42), od čega 52 za kazneno djelo Neisplata plaće (u 2023. ih je bilo 39), 34 za kazneno djelo Povreda prava iz socijalnog osiguranja (u 2023. ih je bilo sedam) i 13 kaznenih prijava zbog kaznenog djela Povreda prava na rad (u 2023. je bila jedna).
Inspekcijskim nadzorima je utvrđeno i da poslodavci za 710 radnika nisu u rokovima dostavili obračune dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, te su inspektori protiv poslodavaca i njihovih odgovornih osoba pokrenuli prekršajne postupke pred nadležnim općinskim sudovima.
U 2024. godini zaprimali smo i pritužbe zbog dugotrajnosti postupanja DIRH-a povodom prijava radnika, što je u znatnoj mjeri posljedica nedovoljnog broja inspektora te njihove opterećenosti brojnim i složenim predmetima.
S obzirom da su izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora održani u srijedu 17. travnja 2024. godine, a ne nedjeljom kao što je to uobičajeno, zaprimili smo upite građana o mogućnosti ostvarenja biračkog prava jer su toga dana prema rasporedu trebali raditi. Uputili smo ih na priopćenje DIP-a koje je pozvalo poslodavce „da na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u više timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo.“ Tražili smo i očitovanje MPUDT-a, koje je navelo da Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nisu propisane prekršajne sankcije, da je svakom državljaninu potrebno osigurati mogućnost ostvarivanja aktivnog biračkog prava te da ne vide potrebu za zakonskim promjenama. Pojedini građani su nam povratno javili da im je bila osigurana mogućnost ostvarenja biračkog prava.
Podaci pokazuju da s povećanjem broja radnika i gospodarskih aktivnosti dolazi i do više ozljeda sa smrtnim ishodom na mjestu rada. Prema posljednjim dostupnim podacima HZJZ-a za 2023. godinu, na mjestu rada smrtno je stradalo 39 osoba (35 muškaraca i četiri žene). Nakon medijskih objava o ozljedi radnice koja je ostala bez dijela ruke, na vlastitu smo inicijativu otvorili predmet i zatražili informacije o mjerama koje je poduzeo DIRH. Iz očitovanja je proizašlo da je više inspekcija DIRH-a obavljalo nadzore prije i nakon slučajeva ozljeda na radu, temeljem kojih su donijeli više upravnih mjera, izrekli novčane kazne te podnijeli dvije kaznene prijave zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti.
Uz povećane gospodarske aktivnosti, potrebno je adekvatno voditi računa o sigurnosti radnika te poduzeti mjere radi sprječavanja ozljeda na radu, prvenstveno procjenom rizika, kvalitetnim provođenjem preventivnih mjera te podizanjem razine svijesti o važnosti zaštite na radu.
| Preporuka 28.
Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju br. 187 Međunarodne organizacije rada o promotivnom okviru za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu iz 2006. godine |
Imajući na umu da je Nacionalnim planom za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje 2021. – 2027. godine, jedan od ciljeva i unaprjeđenje stanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u RH, te uzimajući u obzir da je Međunarodna organizacija rada uvrstila zaštitu na radu među temeljna načela iz prava na rad, boljoj zaštiti na radu doprinijela bi ratifikacija Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu iz 2006. godine (br. 187). Konvencija je 2022. godine uvrštena među temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, a do sada ju je ratificiralo 16 država članica EU te preporučujemo da to učini i RH.
Kao i 2023. godine, radnici koji rade putem digitalnih radnih platformi ukazivali su na nezakonita postupanja posrednika, tzv. agregatora, poput uzimanja provizije za posredovanje, neplaćanja doprinosa, nemogućnosti korištenja bolovanja, uskrate prava na odmor te nepravilnog vođenja evidencije o radnom vremenu. Prema podacima DIRH, u 2024. godini obavljeno je 185 inspekcijskih nadzora radnih odnosa kod poslodavaca koji posluju putem digitalnih radnih platformi. Zbog osnovane sumnje u počinjenje 127 prekršaja, inspektori rada podnijeli su 29 optužnih prijedloga i izdali 34 prekršajna naloga. Najčešće nezakonitosti su neprijavljivanje i nepravovremeno prijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku, rad državljana trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, rad državljana trećih zemalja na poslovima i kod poslodavaca za koje im nije bila izdana dozvola za boravak i rad te s kojima nisu zasnovali radni odnos.
Prema Izvješću MRMSOSP-a o platformskom radu u Hrvatskoj za 2024. godinu, u Registar digitalnih radnih platformi registrirane su četiri digitalne platforme, koje su registrirale ukupno 3.048 agregatora. Od ukupnog broja agregatora 1.743 čine obrtnici, a 1.305 su pravne osobe, odnosno trgovačka društva. Evidentirano je obavljanje dvije vrste djelatnosti, vožnja (taxi prijevoz) i dostava. U 2024. godini su 22.083 osobe radile putem digitalnih radnih platformi. Kako u javnosti prevladava dojam da je u velikoj mjeri riječ o stranim radnicama, zanimljiv je podatak da je prema službenim podatcima riječ o 16.382 hrvatska državljana te 5.104 strana državljana, dok za 597 osoba nema podatka u sustavu.
Radni odnosi u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
U 2024. godini počeo se primjenjivati Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, na temelju kojeg je doneseno više uredbi i pravilnika. Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi, kojom su utvrđena jedinstvena i posebna radna mjesta u državnoj službi te vrednovanje radnih mjesta u postupku prevođenja naziva radnih mjesta, stupila je na snagu 1. ožujka 2024. godine. U javnom savjetovanju nije prihvaćen naš prijedlog za uvrštavanjem popisa općih i specifičnih kompetencija kao sastavnih dijelova Uredbe, već će iste objavljivati MPUDT na svojim mrežnim stranicama.
Uredba o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika, koja propisuje postupak, kriterije i način ocjenjivanja rada državnih službenika, stupila je na snagu 1. siječnja 2025. godine. S obzirom da nije bila donesena u propisanom roku, u postupku javnog savjetovanja ukazali smo na važnost donošenja propisa u propisanim rokovima kako bi se ostvarili ciljevi strateških dokumenata i javnih politika u RH. Ujedno smo istaknuli probleme koje donosi novi sustav ocjenjivanja, a koji očekujemo da će postati vidljivi u nadolazećem razdoblju kada prvi puta bude trebalo prema njemu ocjenjivati službenike.
Temeljem Zakona o državnim službenicima donesena je Uredba o postupku zapošljavanja u državnoj službi, koja je stupila na snagu 25. listopada 2024. godine, osim članaka koji se odnose na interne oglase koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Pri donošenju Uredbe smo, između ostaloga, ukazali da je potrebno voditi računa da se pri podnošenju prijava na javni natječaj putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, ne isključuju osobe slabijeg socio-ekonomskog položaja ili one koje žive u ruralnim područjima, odnosno koje nemaju pristup internetu ili osobnom računalu.
Krajem srpnja 2024. godine na snagu je stupila nova Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu. Još jednom smo ukazali na propuštenu priliku da se pri donošenju novog Zakona o državnim službenicima učinkovitije propiše postupanje po njihovim žalbama, kako bi se osigurala veća razina pravne sigurnosti državnih službenika. Naime, predlagali smo da žalba odgađa izvršenje rješenja ili ograničavanje mogućnosti vraćanja predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak najviše dva puta, nakon čega je moguće pokrenuti upravni spor, što nije prihvaćeno.
S početkom 2025. godine stupila je na snagu i Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama. U javnom savjetovanju, između ostaloga, isticali smo da njome nije uzeta u obzir specifičnost javnih službi te da su javni službenici u ugovornom, a ne statusnom radnom odnosu. Naši prijedlozi su dijelom usvojeni te su procesi ocjenjivanja, pisanog upozorenja na propuste i djelovanje nadležnih tijela preciznije definirani.
U 2024. godini velik broj pritužbi odnosio se na određivanje koeficijenata za plaće nakon početka primjene novih Uredbi za državne i javne službenike. Službenici su se prituživali i zbog načina prevođenja radnih mjesta i dodjeljivanja novih koeficijenata. Nakon početnog nesnalaženja nadležnih tijela, postupak je najčešće u konačnici ispravno proveden, o čemu su nas pritužitelji povratno obavještavali. Primjerice, jednoj nastavnici ponuđen je novi ugovor o radu na temelju podataka iz postojećeg ugovora o radu iz kojeg nije bilo vidljivo da je u međuvremenu stekla novi status. Na temelju općih pravnih informacija koje smo joj dali, zatražila je ispravak koeficijenta te je njezin zahtjev usvojen.
Dio zaposlenih u državnoj i javnim službama iskazivao je nezadovoljstvo zbog dodijeljenih koeficijenata, ukazujući na različite situacije. Navodili su da su prvostupnici po koeficijentu izjednačeni sa srednjom stručnom spremom, da je prevođenje trebalo obuhvatiti radno mjesto s višim koeficijentom od onoga koje su dobili, da su dobili niži koeficijent u odnosu na radna mjesta koja obavljaju sličan posao, da novi ugovori o radu sadrže i odredbe koje nisu povezane s obvezom poslodavca za prevođenje radnih mjesta te kojima se mijenjaju uvjeti rada na štetu radnika, i na druge situacije.
I u 2024. godini zaprimali smo pritužbe u kojima su državni službenici ukazivali da Odbor za državnu službu višekratno poništava rješenja prvostupanjskih tijela o rasporedu ili premještaju te da zbog toga postupci traju predugo. Rješenja su najčešće poništena jer nisu dostatno obrazložena, no u novim postupcima prvostupanjska tijela uglavnom ne slijede upute Odbora za državnu službu te ponovno donose nedovoljno obrazložena rješenja. Tijelima koja su imala veliki broj poništenih rješenja preporučili smo edukaciju službenika iz područja upravnog postupka.
Državni službenici su nam se obraćali i radi netransparentnog odlučivanja poslodavaca po upućenim zahtjevima, kao i radi nejednakog postupanja pri pohađanju dodatnog obrazovanja. U predmetu pokrenutom povodom zahtjeva policijskog službenika kojemu nije odobreno obavljanje poslova izvan radnog vremena, 2023. godine preporučili smo MUP-u da izradi Uputu s jasnim i transparentnim informacijama o postupku odobravanja zahtjeva policijskih službenika. MUP je odgovorio da nema potrebe za donošenjem Upute budući da će procedura biti adekvatno uređena skorim izmjenama Zakona o policiji. Zakon kojim bi policijski službenici bili upoznati s procedurom i kriterijima odobravanja zahtjeva za obavljanjem poslova izvan redovitog radnog vremena, nije izmijenjen u 2023. niti u 2024. godini.
U 2022. godini postupali smo po pritužbi državne službenice zaposlene u MUP-u zbog nejednakog postupanja u usporedbi s policijskim službenicima pri pohađanju stručnog studija Kriminalistika. MUP-u i tadašnjem MPU-u preporučili smo da razmotre mogućnosti pokretanja izmjena propisa, uključujući i interne akte, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim službenicima prilikom stručnog usavršavanja i pohađanja obrazovnih programa. Dok je MUP uputio na MPUDT koji regulira prava i obveze državnih službenika, MPUDT je ukazao da bi sporno pitanje trebao razmotriti MUP.
U 2024. godini postupali smo po pritužbi kojom se ukazuje da je u akademskoj godini 2024./2025. državnim službenicima zaposlenima u MUP-u onemogućen upis programa stručnog studija Kriminalistike. Iz natječaja za upis izvanrednih studenata na Veleučilištu Kriminalistike i javne sigurnosti, proizlazi da se na natječaj za upis mogu javiti policijski službenici i državni službenici drugih državnih tijela. Uvažavajući specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika i njihovog obrazovanja, koji su propisani Zakonom o policiji, a budući da nisu jasni razlozi isključivanja državnih službenika zaposlenih u MUP-u, nastavljamo postupati povodom navedenoga.
U 2024. godini službenici zaposleni u javnim službama su ukazivali na nemogućnost ostvarivanja prava iz kolektivnog ugovora, najčešće u vezi odobravanja adekvatnog iznosa naknade za trošak prijevoza na posao, slijedom čega smo ih upućivali na nadležna povjerenstva za tumačenje kolektivnih ugovora.
Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i zaštita dostojanstva radnika
Kao što smo isticali u prethodnim izvješćima, zlostavljanje na radu ili mobing duže je vrijeme prepoznat kao specifičan problem u području radnih odnosa. Pritužbe pokazuju da zlostavljanje ponekad traje i nekoliko godina, a da radnici zbog nepoznavanja propisa, straha od otkaza ili nedovoljno materijalnih sredstava, najčešće ne traže sudsku zaštitu u radnom ili kaznenom postupku zbog kaznenog djela Zlostavljanje na radu.
„Zaposlena sam na fakultetu u knjižnici. Već 2,5 godine trpim maltretiranja na poslu koje sam hijerarhijski prijavljivala svojoj nadređenoj i koleginom nadređenom, ali nisam naišla na razumijavnje i zaštitu, a kamoli na neko konkretno postupanje. 21.6. prijavljujem dekanu, prodekanu, povjerenstvu za mobing i glavnoj predstavnici sindikata. U sedmom mjesecu obavim trosatni razgovor s njima, od 24.6. sam na bolovanju, a do danas (17.12.2024.) nisam dobila Odluku o postupanju niti ikakvu zaštitu Poslodavca…“
Zlostavljanje (uznemiravanje) koje se podvodi pod pojam mobinga je fizičko ili psihičko zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna ili više osoba, često sustavno, fizički i/ili psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezinog ugleda, časti i dostojanstva, a koje nije uvjetovano niti jednom diskriminacijskom osnovom (u kojem slučaju bi bila riječ o uznemiravanju kao jednom od oblika diskriminacije).
Udruga Mobbing koja pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć navodi da je u 2024. godini porastao broj osoba koje su prijavile da trpe mobing. Dok im se u 2023. godini obratilo 678 prijavitelja, u 2024. bilo ih je 832, odnosno 22,7% više. Porastao je i broj prijavitelja horizontalnog mobinga, s 29 u 2023. na 120 u 2024. godini, kao i broj prijavitelja obrnutog mobinga, s tri u 2023. na 23 u 2024. godini. Ukazuje se kako obzirom da u RH ne postoji zakonski okvir o zabrani zlostavljanja o radu, u slučajevima povrede dostojanstva radnik i dalje u dugom sudskom postupku u pravilu ne ostvaruje adekvatnu naknadu nematerijalne štete, što mnoge demotivira u traženju sudske zaštite, zbog čega nastavljaju trpjeti zlostavljanje, završavaju na dugotrajnom bolovanju ili prekidaju radni odnos te traže novi posao, što može imati značajne posljedice po njihovo zdravlje.
Nažalost, posljednje izmjene čl. 134. ZOR-a, a što pokazuju i podaci sindikata i Udruge Mobbing, nisu riješile problem nepovjerenja u osobe ovlaštene zaprimati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika, jer ih i dalje imenuje poslodavac, pa ih radnici znaju doživljavati pristranima i zbog toga im se ne obraćati. Inspektori rada DIRH-a su u 2024. godini izrekli 13 usmenih rješenja kojima su poslodavcima naredili da u ostavljenom roku imenuju osobu ovlaštenu primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.
U odgovoru MRMSOSP-a na preporuku iz Izvješća za 2023. godinu radi predlaganja izmjena ZOR-a i bolje zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja, ministarstvo je ukazalo da izmjene ZOR-a nisu bile predviđene za 2024. niti su predviđene za 2025. godinu te da će se dodatna zaštita radnika od uznemiravanja na radu razmotriti prilikom usklađivanja ZOR-a s novim europskim direktivama, čiji je rok transponiranja lipanj 2026. godine. Stoga je to prilika da se u izmjene i dopune ZOR-a, planirane za 2026. godinu, uključe i odredbe čiji je cilj bolja zaštita dostojanstva radnika od uznemiravanja na radu.
Cijeneći važnost edukacije za prepoznavanje mobinga i njegovog razlikovanja od diskriminacije, u studenom 2024. godine, na zamolbu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, održali smo edukaciju članovima komore o pojmu i pojavnosti mobinga, pritužbama pučkoj pravobraniteljici te raspoloživim pravnim sredstvima.
| Preporuka 29. (ponovljena)
Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada |
Imajući u vidu da još nije usvojena preporuka iz Izvješća za 2022. godinu upućena Vladi RH da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190 te odgovor MRMSOSP-a da razmatra potrebu njezine ratifikacije uzimajući u obzir interese i potrebe za ostvarivanjem sigurnog okruženja, ponovno ukazujemo na potrebu njenog ratificiranja.