Unatoč preporuci MF-u o potrebi reguliranja poslovanja agencija za otkup potraživanja radi zaštite prava na privatnost, na koju nismo zaprimili očitovanje, njihovo postupanje još je nedovoljno regulirano, pa su nam se građani i tijekom 2019. prituživali zbog izloženosti uznemiravanju i povredi prava na privatnost.
Pritužiteljica tako navodi da je agencija u nekoliko navrata kontaktirala njenog poslodavca iznoseći informacije osobne naravi o okolnostima nastanka dugovanja, a građani navode i kako ih agencije zovu na kućne telefone i članovima obitelji iznose podatke o dugovanju.
U 2019. smo zaprimali i pritužbe u kojima su građani izražavali bojazan zbog nedovoljno kontroliranih sustava videonadzora, smatrajući da se krši njihovo pravo na privatnost. Naime, sustavi prepoznavanja lica na javnim mjestima mogu negativno utjecati na slobodu udruživanja i okupljanja, jer su pritom građani svjesni da se time bilježi njihovo prisustvo i stavovi, što može imati odvraćajući efekt, zbog čega EK razmatra uvođenje zabrane tehnologije za prepoznavanje lica na javnim mjestima na rok od tri do pet godina, kako bi se razvile metodologije za procjenu rizika takvih sustava na društvo, o čemu bi i nadležna tijela u RH prilikom postavljanja sustava videonadzora na javnim površinama trebala voditi računa. Pritužitelje smo, s obzirom da je za utvrđivanje zakonitosti prikupljanja osobnih podataka nadležan AZOP, upućivali da se njima obrate, no kako su nam se ponovo prituživali da po zahtjevima nije postupano u zakonskim rokovima, AZOP-u smo preporučili ažurnije postupanje.
Sustav videonadzora svakako je u bliskoj vezi s razvojem novih tehnologija, koji dovodi i do ubrzanog razvoja sustava umjetne inteligencije (UI), koja znatno unaprjeđuje živote građana, od pružanja javnih usluga, socijalne i zdravstvene zaštite do zapošljavanja i pristupa pravosuđu. Jednako tako, UI ima snažne implikacije na zaštitu ljudskih prava, zbog čega je nužno razviti kontrolne mehanizme kako bi se spriječile njene negativne posljedice, posebice što se tiče zaštite osobnih podataka i prava na privatnost, ali i suzbijanja diskriminacije, dostupnosti usluga, pristupa pravosuđu i drugih. Upravo stoga, bolja regulacija UI u središtu je pažnje brojnih dionika, pa Povjerenica za ljudska prava VE naglašava važnost uspostavljanja zakonskog okvira za procjenu učinka UI na ljudska prava, uzimajući u obzir cijeli spektar međunarodnih standarda koji bi mogli biti ugroženi njihovim korištenjem. Osim toga, tijekom 2019. Odbor ministara VE osnovao je Ad hoc odbor o UI (CAHAI) koji treba razmotriti budući pravni okvir za razvoj, izradu i primjenu UI u skladu sa standardima VE o ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, a EK je početkom 2020. donijela White Paper čiji je cilj, između ostaloga, i razmatranje budućeg pravnog okvira za europski pristup UI.
Temeljem Koordiniranog plana za razvoj UI u EU iz 2018., države članice trebaju izraditi nacionalne strategije razvoja umjetne inteligencije, što RH još nije učinila. No, kako se radi o novom i važnom području, i u kontekstu zaštite prava na privatnost, ali i mnogo šire, zaštitu ljudskih prava u kontekstu razvoja UI svakako ćemo nastaviti pratiti.
PREPORUKE:
1. Ministarstvu financija, da izradi prijedlog zakona o reguliranju poslovanja pravnih osoba specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja, vodeći računa o zaštiti privatnosti dužnika;
2. Agenciji za zaštitu osobnih podataka, da po zahtjevima za utvrđivanje zaštite prava postupa unutar zakonskih rokova;
3. Vladi RH, da izradi Strategiju razvoja umjetne inteligencije sukladno Koordiniranom planu za razvoj umjetne inteligencije u Europskoj uniji.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
