Hrvatski sabor je 2012. godine donio jednoglasnu odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Tog je dana 1880. godine, naredbom broj 11.324 Kraljevske zemaljske vlade, usvojen „Statut kraljevskog Zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu“ (današnja Klinika za psihijatriju Vrapče). Taj je Statut bio prvi dokument koji je spominjao prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi.
Obilježavanje dana posvećenog pravima osoba s duševnim smetnjama važno je stoga što i nadalje živote osoba s duševnim smetnjama obilježava snažna stigmatizacija. Jednako tako, potrebno je stalno podsjećati da osobe s duševnim smetnjama uživaju zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima. Tu se, između ostalog, misli na pravo na zaštitu i unaprjeđivanje zdravlja te jednake uvjete liječenja kakve imaju i svi ostali pacijenti neovisno o području medicinske skrbi te pravo na najmanje restriktivne mjere kada postoje opravdani razlozi za privremeno ili trajnije ograničavanje njihovih prava.
Uvažavajući činjenicu da su osobe s duševnim smetnjama često isključene iz svijeta rada i da borave u najužem krugu obitelji, a dio njih duže ili kraće vrijeme borave u psihijatrijskim ustanovama i domovima socijalne skrbi, u kojima im je ponekad ograničena sloboda kretanja, govori nam o tome da ove osobe lakše mogu biti žrtve zloporaba te da su više izložene riziku od kršenja ljudskih prava. Upravo stoga je u 2014. godini, u okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, posebna pozornost posvećena jačanju zaštite osoba s duševnim smetnjama, zaštiti njihovog dostojanstva, zaštiti od bilo kakvog oblika zlostavljanja ili ponižavajućeg postupanja te sprječavanju njihovog dovođenja u neravnopravan položaj zbog svoje duševne smetnje.
Postupajući po pritužbama građana te na temelju obilaska psihijatrijskih ustanova, uočili smo potrebu izmjena i dorade postojećeg Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Stoga podržavamo donošenje novog Zakona koji je trenutačno u saborskoj proceduri, a koji u odnosu na postojeći, predlaže snažnije kontrolne mehanizme od kojih očekujemo da u značajnoj mjeri smanje mogućnost zloporabe instituta prisilnog smještaja. No, iako je konačni prijedlog zakonskog rješenja pozitivan korak, predložili smo i niz dopuna od kojih, na žalost, većina nije prihvaćena.
Imajući na umu da se radi o jednoj od najranjivijih skupina, izuzetno je važno s jedne strane raditi na promjeni društvene svijesti spram osoba s duševnim smetnjama, a s druge, učiniti zakonski okvir koji štiti njihova prava, što kvalitetnijim.
