Najava poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja snažno je odjeknula u javnosti, što i ne čudi s obzirom na postojeće socijalne trendove – porast cijena osnovnih životnih i potreba i rast siromaštva starijih osoba i drugih ranjivih društvenih skupina.
Poskupljenje je predviđeno izmjenama Odluke o cijeni police dopunskog osiguranja, za koju je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo javno savjetovanje. Prema tom prijedlogu, nova cijena bila bi čak 62% veća od dosadašnje i iznosila bi 180 eura godišnje.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u javnom je savjetovanju upozorila HZZO kako će ovo poskupljenje siromašnim i starijim osobama dodatno otežati ostvarivanje prava na zdravlje. I iako će dio njih ostvariti pravo na besplatno dopunsko osiguranje, ovo poskupljenje najteže će pogoditi one među njima čija su primanja iznimno niska, ali tek neznatno iznad prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje.
Kako imovno stanje utječe na pravo na zdravlje
U Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine stoji kako su “samoprijavljene nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi u Republici Hrvatskoj značajno više u osoba nižeg ekonomskog statusa, što ukazuje na nejednakost u pristupu skrbi koja je uvjetovana socio-ekonomskim položajem građana”. Također stoji i da su “samoprijavljene nezadovoljene potrebe među starijim osobama veće od prosjeka EU“. Dakle, posljedice ovog naglog povećanja izravno će osjetiti oni s najmanjim primanjima i starije osobe.
Nejasno je na koji će način poskupljenje pridonijeti poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite za ove skupine, a kojima je zdravstvena zaštita u okviru sustava javnog zdravstva najpotrebnija, budući da si ne mogu priuštiti privatne zdravstvene usluge.
Kako je izračunata nova cijena i što će se dalje događati?
U Obrazloženju ove Odluke navedeno je kako je praćenje korištenja zdravstvenih usluga pokazalo značajno povećanje troškova zdravstvene zaštite, bez navođenja točnih podataka i što znači značajno povećanje troškova. Nadalje, vrlo je općenito navedeno kako je povećanje troškova u svim segmentima života, uključujući zdravstvo, pridonijelo nužnosti povećanja cijena zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a time i usluga iz dopunskog zdravstvenog osiguranja. Konačno, nije navedeno ni na temelju čega je utvrđen rast cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 111,49 eura upravo na iznos od 180 eura godišnje.
Sve to pokazuje da građanima nisu na jasan i transparentan način dani točni razlozi povećanja cijene, osim dva vrlo općenita razloga, na koji način oni pridonose nužnosti povećanja cijena zdravstvenih usluga i kako je povećanje iznosa određeno.
Osim toga, navedeno je i da sveobuhvatne analize kretanja troškova zdravstvene zaštite pokazuju ubrzano povećanje troškova zdravstvene zaštite te da se takav trend očekuje i nadalje. No, nije jasno jesu li te analize trendova i projekcije troškova predvidjele i dodatno povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja u narednim godinama ili osiguranici mogu očekivati da će takva cijena određeno vrijeme biti stabilna i održiva. Pri tom, iako se navodi da je do povećanja došlo nakon svih provedenih analiza, one nisu javno i transparentno objavljene.
Prema dostupnim informacijama, također nije poznata informacija je li se, pri provođenju sveobuhvatnih analiza, razmatralo proširivanje kategorija osiguranika iz Pravilnika o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna kako bi se na taj način prilikom predloženog povećanja cijene zaštitilo najugroženije skupine građana.
Zaključno, nije navedeno je li pri spomenutim sveobuhvatnim analizama rađena i analiza usporedbe cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja s cijenom koju nude privatne osiguravajuće kuće te da se kroz godine smanjuje broj osiguranika dopunskog zdravstvenog osiguranja koji su osigurani preko HZZO-a i može li se sukladno tome nakon ovog prijedloga povećanja cijene police očekivati još veći pad broja građana koji su dopunsko osigurani preko HZZO-a.
Ove komentare u javnom savjetovanju pučka pravobraniteljica uputila je kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. U tim ulogama godinama prati stanje i zaprima pritužbe u području prava na zdravlje, uključujući ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja, diskriminacije u području zdravstva te temeljem zdravstvenog stanja, o čemu detaljno izvještava Hrvatski sabor i javnost kroz godišnja izvješća.
