Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja sudjelovala na okruglom stolu „Treba li svaka uvala luku?“ koji se 10. srpnja 2025. održao u Hrvatskom saboru u organizaciji saborske zastupnice Dušice Radojčić.
Cilj okruglog stola bio je okupiti predstavnike nadležnih tijela, stručne javnosti, lokalnih zajednica i civilnog društva kako bi raspravili problematiku razvoja luka nautičkog turizma na obali, u kontekstu strateških ciljeva razvoja održivog turizma. Tijekom rasprave ukazano je i na druge izazove s kojima se nosi lokalna zajednica koja živi u obalnom području, a vezani su i za očuvanje njihovog ustavnog prava na zdrav život i čist okoliš, odnosno univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš.
Govoreći o zaštiti okoliša, zamjenica Kesonja ukazala je na problem „crnih točaka“, odnosno lokacija na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnološkim) otpadom te su i dalje visoko opterećene njime i čije saniranje institucija pučke pravobraniteljice prati u kontekstu ostvarivanja prava na čist, zdrav i održiv okoliš.
Dvije crne točke u Republici Hrvatskoj nalaze se na obalnom području. Jedna je u Kaštel Sućurcu gdje se nalaze velike količine šljake i pepela preostale od bivše tvornice Jugovinil, a na toj lokaciji je nakon sanacije predviđena izgradnja luke nautičkog turizma. Druga se nalazi u Vranjicu nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju, koja je onečišćena azbestom gdje se nalazi pošljunčana plaža s tuševima koja se koristi kao javno kupalište.
Osim ovih crnih točaka, zamjenica je upozorila i na lokaciju u Dugom Ratu, na kojoj se na obali i u moru nalazi veća količina troske koja je ostala od tvornice ferolegura koja je prestala s radom prije više od 20 godina.
Ni jedna od ovih lokacija nije ograđena, niti obilježena, iako predstavljaju ugrozu za zdravlje građana, a nije poznato ni kada će konačno biti sanirane, na što pučka pravobraniteljica kontinuirano upozorava u svojim izvješćima Hrvatskom saboru.
Zamjenica se osvrnula i na slučaj potonule plinske platforme Ivana D, potonule u sjevernom Jadranu krajem 2020. godine, čiju sanaciju institucija pučke pravobraniteljice prati zbog značaja za zaštitu morskog okoliša i bioraznolikosti. Iako je nakon potonuća platforme energetski inspektorat za nafto rudarstvo u rujnu 2021. naložio njezino uklanjanje u roku od godinu dana, ona se još uvijek nalazi na morskom dnu.
Postupak i način sanacije ove potonule platforme je važan i zbog činjenice da je u hrvatskom djelu Jadranskog mora još 20 odobalnih eksploatacijskih objekata pa je važno uspostaviti pozitivnu praksu u slučaju eventualne buduće havarije nekog od njih i smanjenja negativnih učinaka na okoliš što je više moguće. Zamjenica je ukazala da se institucija zalaže za potpunu sanaciju na način da se potonula platforma ukloni s morskog dna i oprema odveze na kopno u svrhu ponovnog korištenja, a što je u skladu i s preporukom Međunarodne organizacije za zaštitu mora za platforme potonule na dubini do 100 metara.
Uz zamjenicu Kesonju i zastupnicu Radojčić, na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici nadležnih institucija u području zaštite okoliša, lučke uprave, organizacija civilnog društva i drugih okolišnih aktivista i medija, dok su izlaganja održali Irena Burba iz mreže Plava fronta, Matea Šverko iz Inicijative Dajla, Milo Mikleušić, Milvana Arko Pijevac te Lidija Runko Luttenberger.