S približavanjem stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje početkom svibnja ove godine, 28. siječnja 2026. u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva i Zelene akcije, u Novinarskom domu je održan okrugli stol posvećen temi strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti, tzv. SLAPP tužbi, na kojem je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Naime, do 7.svibnja 2026. treba transponirati EU Direktivu o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja“), čiji je cilj pružiti zaštitu ovim osobama od SLAPP tužbi u građanskim postupcima. Direktivom se utvrđuju minimalna pravila, a države članice mogu uvesti odredbe koje su i povoljnije za osobe uključene u javno djelovanje.
Cilj je zaštita fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa od zlonamjernih sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću, a kako bi ih se odvratilo od djelovanja u javnom interesu. To uključuje novinare, izdavače i medijske organizacije, ali i organizacije civilnog društva, prijavitelje nepravilnosti, branitelje ljudskih prava, sindikate, istraživače, članove akademske zajednice, umjetnike i druge koji zbog svog rada u javnom interesu mogu biti izloženi takvim tužbama.
SLAPP tužbe najviše su usmjerene na financijsko iscrpljivanje i autocenzuru novinara i nakladnika te su tijekom proteklih godina postale značajan izazov u neovisnom radu ponajviše medija, ali i organizacija civilnog društva i ostalih osoba uključenih u javno djelovanje. Zbog toga je u suzbijanju ovih tužbi ključno ne samo adekvatno transponirati europsku anti-SLAPP direktivu kroz novi Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, pružajući pri tome i širu zaštitu od one koju Direktiva propisuje, već i nakon stupanja zakona na snagu ujednačeno ga i adekvatno primjenjivati.
To se odnosi i na primjenu indikatora za identifikacije SLAPP tužbi, kao i postupovnih jamstava usmjerenih na zaštitu osoba koje su mete ovih tužbi i zlonamjernih sudskih postupaka, ali i na odredbe o ubrzanoj obradi ovih zahtjeva, na što je ukazano i tijekom rasprave. Osim zakonskog uređenja, nužno je i educiranje pravosudnih djelatnika i odvjetnika koji će ovaj zakon i primjenjivati.
Uz to, zamjenica Kesonja je ukazala da adekvatna zaštita osoba koje su meta SLAPP tužbi obuhvaća i neka područja koja su predmetom drugih zakona, o čemu je također potrebno voditi računa. Naime, osobama koje djeluju u javnom interesu i koje su zbog toga izložene SLAPP tužbama potrebno je osigurati i besplatnu pravnu pomoć, ukoliko nisu u mogućnosti same snositi trošak pravnog savjetovanja i zastupanja pred sudom, a kako bi mogli adekvatno koristiti postupovna jamstva koja propisuje direktiva i koja će biti regulirana Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
U konačnici, zamjenica Kesonja u raspravi je ukazala i kako je ključno pratiti primjenu novog Zakona, ujednačenog korištenja svih pravnih mehanizama koji će biti na raspolaganju tuženim osobama ciljanim SLAPP tužbama, kao i trajanje sudskih procesa u tim slučajevima, odnosno hoće li to u konačnici i dovesti do poboljšanja situacije, ne samo novinara, nego i branitelja ljudskih prava, prijavitelja nepravilnosti i svih ostalih na koje se anti-SLAPP direktiva odnosi.
Uz zamjenicu Kesonju, u raspravi su sudjelovali i Fadila Bahović, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, sa suradnicom Petrom Jurinom, Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marija Orošić Kranjčec s Općinskog suda u Novom Zagrebu, Alan Uzelac iz Centra Miko Tripalo, Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, Branko Mijić i Goran Gazdek iz Hrvatskog novinarskog društva te Maja Sever iz Sindikata novinara Hrvatske.
