* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je najteže otvoreno pitanje posljedica rata u RH jer obitelji nestalih, civilnih žrtava i hrvatskih branitelja, imaju pravo znati istinu o sudbini svojih najbližih. Prema dostavljenim podacima MHB-a za 2024. godinu, RH još uvijek traži 1.393 nestale osobe te 389 posmrtnih ostataka.
UN-ov Odbor za ljudska prava u svojim Zaključnim razmatranjima iz rujna 2024. godine pozdravio je korake RH prema djelotvornijem pristupu rješavanju slučajeva nestalih osoba usmjerenome na žrtve, uključujući donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, no i dalje je zabrinut zbog tempa potrage. Iako uvažava sudjelovanje RH u relevantnim inicijativama za suradnju u vezi s nestalim osobama na regionalnoj razini, izrazio je žaljenje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija o mjerama poduzetima za poticanje bilateralne suradnje sa susjednim državama u tom pogledu. Odbor je RH preporučio jačanje napora za rješavanje svih preostalih slučajeva nestalih osoba, među ostalim osiguravanjem učinkovite provedbe Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu i osiguravanjem financijskih, tehničkih i ljudskih resursa. RH je preporučio i da potakne regionalnu suradnju u potrazi za nestalim osobama i osigura da se počinitelji prisilnih nestanaka privedu pravdi i, ako budu osuđeni, sankcioniraju.
Tijekom 2024. godine je postignut napredak u rješavanju pitanja nestalih osoba u Domovinskom ratu. Prema podacima koje nam MHB dostavio, uloženim naporima nadležnih tijela RH prikupljena su saznanja o 44 moguća mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica iz razdoblja Domovinskog rata, provedeno je cjelovito terensko istraživanje 24 lokacije, pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 22 osobe. Osobito je značajan pronalazak tri masovne grobnice, sve na području Vukovarsko-srijemske županije, s posmrtnim ostacima osoba nestalih i nasilno odvedenih u jesen 1991. godine na području Bogdanovaca (četiri žrtve), Negoslavaca (pet žrtava) te Petrovačke dole kod Vukovara (najmanje 10 žrtava), gdje je riječ o najsloženijoj i najzahtjevnijoj lokaciji, budući da se radi o odlagalištu otpada, a gdje se istraživanja sustavno provode još od travnja 2022. godine. Pronađene su, također, i pojedinačne grobnice na području Negoslavaca (2 žrtve) i Marinaca (1 žrtva). Nadalje, u izvještajnom razdoblju organizirano je šest završnih identifikacija posmrtnih ostataka. Provedenim aktivnostima završno su identificirani posmrtni ostaci 23 osobe. Za identificirane osobe, sukladno željama obitelji, organizirana je pogrebna skrb.
Uz aktivnosti neposredno usmjerene na pronalazak nestalih osoba, nastavljena je suradnja s međunarodnim organizacijama, pa je tako s Međunarodnom komisijom za nestale osobe nastavljena suradnja na Zajedničkom projektu identifikacije metodom analize DNA, nastavljen je rad na provedbi multilateralnog projekta „Okvirni plan za rješavanje pitanja osoba nestalih iz sukoba na području bivše Jugoslavije“ s naglaskom na sastanke usmjerene na rješavanje slučajeva neidentificiranih osoba. Osim toga, nastavljena je suradnja s Međunarodnim odborom Crvenoga križa u implementaciji Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva hrvatskih branitelja i Međunarodnog odbora Crvenog križa o prijenosu i uporabi informacija i dokumenata o osobama nestalim u Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj (1991-1995), pribavljenih iz međunarodnih arhiva. No, i nadalje najveću prepreku bržem i učinkovitijem pronalasku nestalih osoba predstavlja izostanak suradnje Republike Srbije.
Pitanje odgovornosti za kršenja ljudskih prava u prošlosti je UN-ov Odbor za ljudska prava prepoznao kao jedno od tri posebno važna područja (uz antikorupciju i govor mržnje i zločine iz mržnje). Uvažavajući izazove s kojima se Hrvatska suočava u pogledu suradnje sa susjednim državama, Odbor je ponovno izrazio zabrinutost zbog sporog napretka u istrazi i kaznenom progonu ratnih zločina te je preporučio da bi RH trebala nastaviti napore jačanjem suradnje s uredima tužitelja u susjednim zemljama kako bi se osigurao pronalazak i suđenje optuženicima te ubrzavanjem istrage, kaznenog progona i suđenja u svim predmetima, na temelju strategije utemeljene na načelu nediskriminacije, bez obzira na etničku pripadnost žrtve ili počinitelja, te osiguravanjem da se počinitelji, ako budu osuđeni, sankcioniraju.
Prema podacima iz zadnjeg dostupnog Izvješća glavnog državnog odvjetnika RH o radu državnih odvjetništava u 2023. godini, županijska državna odvjetništva zaprimila su 24 kaznene prijave zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata. Iz prethodnog je razdoblja u radu u državnim odvjetništvima ostalo osam kaznenih prijava, tako da su zbog navedenih kaznenih djela u radu bile 32 prijave. 24 su riješene donošenjem rješenja o provođenju istrage, šest ih je odbačeno zbog smrti potencijalnog osumnjičenika ili nepostojanja osnovane sumnje, dok dvije nisu meritorno riješene te je u tijeku (bilo) provođenje izvida i dokaznih radnji. Optužene su 22 osobe. Nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 48 osoba, pri čemu su 24 osobe osuđene, 18 je oslobođeno, a u odnosu na šest su donesene odbijajuće presude.
Kao što DORH navodi, karakteristika ovih kaznenih predmeta je otežano prikupljanje dokaza zbog velikog proteka vremena od počinjenja kaznenih djela, pri čemu je vrlo teško rekonstruirati događaje na mjestu počinjenja, pogotovo jer veći broj svjedoka više ne živi na području RH, dio ih je preminuo, neki se sve teže prisjećaju događaja, a neki ne žele svjedočiti pa su iskazi često manjkavi i nekvalitetni. Osim toga, vrlo je teško doći i do materijalne dokumentacije.
Prema navodima iz posljednjeg dostupnog Izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, prosječno vrijeme rješavanja predmeta ratnih zločina je 1.108 dana, što je više od 450 dana manje nego 2022. godine, što jest pomak. No podaci su i dalje zabrinjavajući, pogotovo iz perspektive žrtava koje godinama čekaju pravdu.
UN-ov Odbor za ljudska prava pozdravio je donošenje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ali je izrazio zabrinutost zbog izvješća u kojima se navode prestrogi zahtjevi u pogledu dokumentacije za dodjelu statusa žrtve, navodna etnička pristranost u njegovoj primjeni te zbog restriktivne i problematične provedbe Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja donesenog 2015. godine. Odbor je preporučio da bi RH trebala nastaviti napore osiguravanjem da sve žrtve i njihove obitelji dobiju potpunu odštetu za povrede ljudskih prava, uključujući djela seksualnog nasilja.
OCD-i koji aktivno prate provedbu ZOCSDR-a, upozoravaju na probleme koje su uočili u provedbi ZOCSDR-a, prije svega na dugotrajnost u rješavanju zahtjeva, potraživanje naknadne dokumentacije, ispitivanje dodatnih svjedoka, nepriznavanje medicinske i druge dokumentacije izdane od nadležnih tijela drugih država, te odbijanje zahtjeva temeljem čl. 5. ZOCSDR-a, pri čemu ističu kako prvostupanjsko tijelo u rješenjima samo navodi da je Povjerenstvo dalo mišljenje da u pogledu pojedine osobe postoji zapreka iz ovoga članka, bez dodatnih obrazloženja.
Prema praksi ESLJP-a u predmetu F.S. protiv Hrvatske iz prosinca 2023. godine (zahtjev br. 8857/16/20) treba dati pregled činjenica koje su poslužile kao osnova za određeni zaključak kako bi se podnositelju zahtjeva omogućilo da primjereno izloži svoje argumente tijekom eventualnog sudskog postupka u kojem osporava negativno rješenje. Uslijed navedenoga, OCD-i navode da određeni broj podnositelja zahtjeva nakon negativne odluke u prvom ili drugom stupnju odustaje od daljnjeg postupka. Prema dostupnim podacima, Upravni sud u Zagrebu je usvojio tužbeni zahtjev i vratio predmet na ponovno odlučivanje s uputom da stranka mora imati uvid u podatke na osnovu kojih je odbijena po čl. 5. ZOCSDR-a. Grad Zagreb nas je izvijestio da su zatražili i zaprimili mišljenje/tumačenje Povjerenstva za utvrđivanje postojanja zapreke iz članka 5. ZOCSDR-a u okviru rješavanja konkretnog predmeta u izvršenju presude Upravnog suda u ponovnom postupku, no o čemu nemamo daljnje informacije.
Prema podacima koje nam je dostavilo MHB, prema podacima upravnih odjela županija i Grada Zagreba, koji o zahtjevima rješavaju u prvom stupnju, od početka primjene ZOCSDR-a 31. srpnja 2021. godine zaprimljen je 2.871 zahtjev za priznavanje prava i statusa, riješena su 2.147, od čega 1.529 pozitivno, 526 negativno, 24 su odbačena, a 78 postupaka je obustavljeno. U 2024. godini zaprimljeno je 190 zahtjeva za priznavanje prava i statusa, a trajna prava koristilo je 2.955 korisnika.
Od 2.871 zahtjeva, 1.274 odnosila su se na priznavanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, od kojih su 1.082 kompletirana predmeta dostavljena Povjerenstvu za utvrđivanje zapreke iz čl. 5. ZOCSDR-a. Na 26 sjednica Povjerenstva riješen je 1.021 predmet te je utvrđeno da u 943 nema zapreke, dok je u 78 odnosno 7% predmeta utvrđeno postojanje zapreke iz čl. 5. st. 1. ZOCSDR-a. Radi utvrđivanja dodatnih činjenica i dodatnih provjera Povjerenstvo je na doradu vratilo pet predmeta.
Prvostupanjska tijela donijela su 485 pozitivnih rješenja o priznavanju statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, 332 negativna, a u 52 predmeta zahtjev je odbačen odnosno postupak je obustavljen. Međutim, sam postupak bi trebalo ubrzati jer se i prema podacima upravnih odjela u županijama veliki broj predmeta nalazi kod Povjerenstva za provjeru postojanja zapreke iz čl. 5. ZOCSDR-a, u prosjeku 10 do 12 mjeseci.
Pred upravnim sudovima podneseno je 12 tužbi za stjecanje statusa civilnog stradalnika te pripadajućih prava (osam u Zagrebu, četiri u Osijeku i dvije u Splitu), dok su na Visokom upravnom sudu u 2024. godini zaprimljene dvije žalbe koje se odnose na status civilnog stradalnika iz Domovinskog rata.
Iznos osnovice za izračun iznosa osobne invalidnine i drugih prava određuje se u postotku od proračunske osnovice te za 2024. i 2025. godinu iznosi 441,44 eura.