* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o problemima vezanima uz mlade pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.
Nakon parlamentarnih izbora u travnju 2024. godine Središnji državni ured za mlade (SDUDM) prestao je biti tijelo državne uprave primarno odgovorno za mlade, a ova je zadaća prešla u okrilje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Iako je Nacionalni program za mlade do 2025. godine usvojen, mediji su izvještavali da tijekom 2024. godine nije bio raspisan niti jedan natječaj za mlade predviđen njime, kojim bi se dodjeljivala sredstva udrugama koje rade s mladima u lokalnim sredinama.
Podaci iz prethodnih godina, o kojima smo pisali u nekoliko ranijih izvješća, ukazuju na nizak stupanj interesa i sudjelovanja mladih u odlučivanju, što je trend koji se nije promijenio.
Jedan od izazova je informiranost mladih o društveno-političkim i ekonomskim temama, o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju za aktivno uključivanje te volja za participacijom. Kao što smo već navodili, istraživanja političke pismenosti mladih godinama pokazuju nepovoljne rezultate. Tako i prema nalazima Studije o mladima Zaklade Friedrich Ebert Stiftung i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu iz studenog 2024. godine, nešto više od 38% mladih svoje znanje o politici procjenjuje nikakvim ili slabim, a malo više od 36% osrednjim. Gotovo 60% ih sa sigurnošću izjavljuje da nisu spremni preuzeti nikakve političke funkcije, a premda je znatno porasla njihova aktivacija u različitim oblicima neformalne participacije, primjerice volontiranju, potpisivanju peticija i slično, polovica ih nije sudjelovala niti u jednoj od njih.
Pritom, Građanski se odgoj i obrazovanje (GOO) u RH od školske godine 2019./2020. izvodi kao međupredmetna tema, no službena evaluacija njegove provedbe do sada nije provedena. Iako MZOM planira donošenje preporuka za provedbu međupredmetnih tema radi njihova boljeg povezivanja s predmetnim kurikulumima i obrazovnim područjima vezano uz provedbu eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, ne planira provesti evaluaciju provedbe ove međupredmetne teme niti, po potrebi, prilagoditi model i način provedbe. Kao što smo ranije pisali, neke analize, međutim, pokazuju kako kvaliteta provedbe varira i ovisi o spremnosti i pripremljenosti ravnatelja i nastavnika, a isti imaju potrebu za konkretnijom izobrazbom i usavršavanjem u ovome području.
Tijekom 2024. u javno savjetovanje upućen je prijedlog uvođenja modularne nastave u strukovno obrazovanje uz najavu izmjene statusa nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) iz nastavnoga predmeta u modul. U rasprave vezane uz ovu temu te u javno savjetovanje uključila se i pučka pravobraniteljica, istaknuvši da strukovne škole u RH pohađa 70% srednjoškolaca/ki te da bi uklanjanje sadržaja koje pokriva PiG ili njegova obaveznoga statusa u školskome rasporedu u bitnome umanjilo mogućnost da ove učenice i učenici steknu niz znanja, stavova i vještina ključnih za njihov osobni, građanski i društveni razvoj, kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenome životu, suočavanje s društvenim promjenama i razumijevanje ljudskih prava i društvene raznolikosti. S obzirom da se društvene nejednakosti reproduciraju kroz čitavo obrazovanje, podcrtala je i kako bi posljedica ovakve intervencije mogla biti i pojačavanje ili održavanje postojećih nejednakosti. Nastavno na komentare zaprimljene u javnome savjetovanju, krajem srpnja 2024. godine MZOM je raspisalo javni poziv za članove radnih skupina za doradu Nacrta prijedloga kurikuluma PiG-a na razini 4.2., a isti je pušten u javno savjetovanje krajem studenoga. U konačnici, PiG je na razini 4.2. ostao obvezan općeobrazovni predmet s jednom godinom nastave po jedan sat tjedno u četvrtome razredu strukovnih škola u trajanju od četiri ili više godina. Ipak, takav status neće imati u trogodišnjim strukovnim školama, već će biti izborni modul, kojem će kurikulumima samih škola moći biti dodijeljen izborni ili fakultativni status.
| Preporuka 50. (ponovljena)
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, da građanski odgoj i obrazovanje uvede kao zaseban i obavezan predmet na svim razinama osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja |
U protekloj godini u RH je održano nekoliko izbora, koji su (ponovno) otvorili pitanje političkoga sudjelovanja mladih. Istraživanje MMH, o kojem više pišemo u poglavlju Izbori, pokazuje kako je kao početnu točku važno ojačati obrazovanje mladih o, između ostaloga, građanskim procesima i institucijama, demokratskom sudjelovanju i građanskom aktivizmu. Jednako važno je i da politički akteri prepoznaju potrebe mladih i otvore puteve za njihovo aktivno sudjelovanje u odlučivanju i političkim procesima. Tome bi moglo doprinijeti spuštanje dobne granice za prakticiranje aktivnog biračkoga prava na 16 godina, u čemu praksu već imaju pojedine europske države, a o ovoj temi i o mladima u kontekstu izbora više pišemo u poglavlju o izborima.
Kao što već kontinuirano ukazujemo, situacijom na tržištu nekretnina među najpogođenijima su mladi/mlade obitelji. Jedan od načina na koji država to pokušava adresirati je i donošenjem Nacionalne strategije stambene politike, koja je prepoznala i potrebe mladih. Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike za razdoblje 2025.-2027. kao mjere usmjerene na mlade predviđa uvođenje povrata plaćenog poreza na promet nekretninama te povrat 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlade, uz definiranje kriterija za povrat (donošenjem odgovarajućeg pravilnika), kao i donošenje Programa za stambeno zbrinjavanje mladih u prigradskim i ruralnim naseljima te provedbu Programa izgradnje i obnove stambenih jedinica na potpomognutim područjima RH za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji.
Premda je u posljednjih šest godina nešto porastao udio mladih s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme, prema podacima „Studije o mladima“, preko dvije petine ih zarađuje plaću nižu od prosječne, a tek 3,8% ih prima plaću višu od 1.600 eura mjesečno, dok je nešto manje od četvrtine onih koji pripadaju dobnoj skupini 19-24 godine, koja je, sukladno rezultatima studije, najviše pogođena prekarnošću, zaposleno na određeno vrijeme. Autori studije primjećuju da se današnji mladi, za razliku od ranijih generacija, češće suočavaju s nedostatno plaćenim kratkoročnim zaposlenjem i češćim promjenama posla, što im otežava zapošljavanje na neodređeno vrijeme i osamostaljivanje, pa tako dugoročno povećava i njihov rizik od siromaštva. Otežana situacija mladih kada se radi o mogućnostima osiguranja vlastitog krova nad glavom ogleda se i u statistikama, pa tako prema podacima Eurostata mladi u RH roditeljski dom u prosjeku napuštaju u dobi od 31,8 godina, po čemu je RH najlošija u EU. Štoviše, 43,3% mladih u RH živi u prenapučenim kućanstvima, u odnosu na 31,3% opće populacije u RH i na EU prosjek od 26%. Više o problemima građana u području stanovanja pišemo u poglavlju na adekvatno stanovanje.
Pandemija i potresi koji su se istodobno odvijali 2020. i 2021. godine u prvi su plan stavili mentalno zdravlje mladih, nezadovoljene potrebe i još nedostatne resurse u ovome području, a pažnja opće i stručne javnosti dodatno je na ovu problematiku skrenuta krajem 2024. godine tragedijom u OŠ Prečko u Zagrebu. U Izvješću za 2023. godinu osvrnuli smo se na rezultate nekolicine relevantnih istraživanja na ovu temu. Tako je ono Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu provedeno na uzorku učenika/ca srednjih škola iz Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Varaždina, Velike Gorice i Zagreba, njihovih roditelja i nastavnika izvedeno u tri vala, pa omogućuje longitudinalno praćenje i usporedbu podataka. Treći krug, proveden na uzorku od 3.308 adolescenata, učenika/ca sada već trećih razreda srednjih škola, 944 roditelja i 864 nastavnika tijekom školske godine 2023./2024. pokazuje kako se incidencija najtežih smetnji ponešto smanjila u odnosu na prethodna dva kruga provedena neposredno nakon spomenutih velikih stresnih događaja. No, i dalje 26% mladih iz uzorka pokazuje umjereno ili prilično izražene simptome depresivnosti, 27% umjereno ili prilično izražene simptome anksioznosti, a 23% umjereno ili prilično izražene simptome stresa. Udio učenica/ka koje/i se samoranjavaju nije se smanjio pa si tako 20% namjerno nanosi bol. 15% ih razmatra mogućnosti suicida, a 11% radi planove za suicid. Ove podatke nužno je shvatiti ozbiljno unatoč određenome silaznome trendu incidencije suicida u mlađim dobnim skupinama u periodu 2019.-2023. prema podacima HZJZ-a.
Na III. Zagrebačkom simpoziju mentalnog zdravlja u listopadu 2024. ukazano je kako je, kada je riječ o djeci i mladima, prevalencija psihičkih poremećaja najveća u dobi 12-25 godina, suicid vodeći uzrok smrti u dobi 15-24 godine, a incidencija pokušaja suicida vrhunac dosiže u razdoblju srednje i kasne adolescencije. U izraženijem su riziku djevojčice i djevojke, mladi iz obitelji lošijeg socioekonomskog statusa, kao i mladi iz obitelji u kojima su prisutni obiteljsko nasilje, psihičke tegobe, koje su stradale u različitim kriznim situacijama, kao i mladi koji imaju poteškoća sa samopoštovanjem, jače percipiraju stres i upoznati su s manje konstruktivnih strategija suočavanja sa stresom. Ovo su ujedno i smjernice za djelovanje, koje treba biti rodno osjetljivo, rano prepoznavati rizike i u tretman uključivati mlade koji već pokazuju teškoće, jačati otpornost mladih, ali i razvijati kvalitetne politike u relevantnim područjima te pojačati suradnju među svim relevantnim sektorima (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb itd.).
Pritom se, sukladno podacima HZJZ-a, provode određene preventivne mjere te se uspostavlja suradnja između obrazovnog i zdravstvenog sustava. Tako od 2020. godine liječnici/e školske medicine provode rani probir rizika za mentalno zdravlje učenika/ca u sklopu sistematskih pregleda, a ukoliko rizik bude utvrđen, učenike/ce upućuju na daljnju obradu i liječenje. Nastavlja se i provedba nacionalnog programa PomoziDa, usmjerenog na edukaciju odgojno-obrazovnih radnica/ka za prepoznavanje i pružanje podrške učenicama/cima s problemima mentalnog zdravlja.
Naročito pozdravljamo pokretanje Programa osnaživanja mentalnoga zdravlja, koji podrazumijeva jačanje ranih intervencija putem primarne zdravstvene zaštite vraćanjem psiholoških usluga u domove zdravlja, osiguranje stručne podrške bez uputnice, otvaranje specijaliziranih dispanzera i uspostavljanje mobilnih timova, a kao primjer dobre prakse navodimo djelovanje Centra za zdravlje mladih Zagreb, koji mladima i njihovim roditeljima pruža usluge u području prevencije i suočavanja s teškoćama mentalnog zdravlja bez uputnice. Ovakve usluge itekako su potrebne u sustavu prevencije, rane intervencije, ali i praćenja nakon bolničkoga tretmana.
Zdravstveni sustav i dalje se suočava s kroničnim manjkom zdravstvenih stručnjaka iz područja mentalnoga zdravlja, što nameće pitanje dostupnosti i pravovremenosti tretmana mladih upućenih u zdravstveni sustav, osobito bolnički, pa smo u Izvješću za 2023. godinu preporučili MZ-u da poveća broj predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije na godišnjoj razini. Stoga pozdravljamo informaciju da je Dopunom Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje od 12. srpnja 2023. utvrđeno dodatnih 26 potrebnih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije, a Odlukom o dopuni Odluke o planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2024. godinu još dvije takve specijalizacije, kao i najavu kako će MZ i dalje uzimati u obzir preporuku o povećanju broja predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije na godišnjoj razini pri donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2025.-2029. godine.