Pandemija koronavirusa značajno mijenja život mladih diljem svijeta jer utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i otežava im ostvarivanje prava na obrazovanje i rad, a time i put do osamostaljenja. Upozorio je na to i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres povodom Međunarodnog dana mladih koji se obilježava 12. kolovoza svake godine.

Njegovu poruku potvrđuju i podaci Eurostata o porastu nezaposlenost mladih – u lipnju je u EU iznosila 16,8%, dok je prije godinu dana bila 14,9%, a u Hrvatskoj je u istom razdoblju zabilježen skok sa 16,9 na čak 23,7%. Otprilike polovica studenata misli da će studirati duže nego su planirali, dok svaki deseti vjeruje da će od studija morati odustati, pokazalo je istraživanje Međunarodne organizacije rada.

Mladi su se i prije pandemije suočavali sa značajnim sustavnim poteškoćama u obrazovanju, na tržištu rada, kod stanovanja i u drugim područjima života, a izloženi su i višestrukoj diskriminaciji koja uz dob uključuje i rasu ili etničku pripadnost, imovno stanje ili socijalno podrijetlo, društveni položaj i druge osnove. Pritužbe građana koji nam se obraćaju pokazuju da stambene politike ne odgovaraju u potpunosti njihovim potrebama jer se najviše potiče kupnja, što posebno pogađa mlade koji ne raspolažu ušteđevinom, a često nisu ni kreditno sposobni. To je samo jedna od posljedica rastuće fleksibilnosti tržišta rada i porast prekarijata koji, uz česte promjene poslova na određeno vrijeme i niske plaće, potiču mlade i na odlazak iz zemlje.

Odluci o odlasku pridonosi i osjećaj nepravde, vidljiv u Istraživanju mladih u Hrvatskoj 2018./2019. u kojem navode kako osobni uspjeh u većoj mjeri ovisi o obiteljskoj potpori i resursima, nego o društveno stvorenim prilikama, dok je stupanj obrazovanja značajno povezan s financijskom situacijom kućanstva. U isto vrijeme, smještajni kapaciteti studentskih domova nisu dostatni, dok su cijene najma privatnih stanova često daleko iznad platežne moći siromašnijih obitelji, što negativno utječe na nastavak obrazovanja pa je važno da Ministarstvo znanosti i obrazovanja razmotri mogućnosti osiguravanja potpora studentima slabijeg imovnog stanja. To je jedna od preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2019, u kojem možete doznati više i o diskriminaciji mladih temeljem dobi ili etniciteta i njihovim problemima u području obrazovanja i stanovanja, uključujući mlade iz alternativne skrbi nakon izlaska iz domova za djecu ili udomiteljskih obitelji. Stvarne promjene moguće su jedino uz sveobuhvatne javne politike koje će uključivati i konkretne mjere, na što smo upozorili tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu Nacionalnog programa za mlade od 2020. do 2024., koji još uvijek nije dovršen.

Međunarodni dan mladih obilježava se od 2000. prema odluci Opće skupštine UN-a, a ove godine pod temom „Angažman mladih za globalnu akciju“. Time se ističe važnost njihovog sudjelovanja u donošenju odluka na lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini kao načina pripreme kvalitetnih i održivih odgovora na izazove koje donosi pandemija. Više o njezinim socio-ekonomskim utjecajima na mlade i preporuke UN-a za zaštitu njihovih ljudskih prava u novim okolnostima možete pronaći ovdje.