Dob utječe na društvene uloge, status, utjecaj i odgovornost pojedinca u društvu, a često i na percepciju nečijih fizičkih, psihičkih, pa čak i intelektualnih mogućnosti. Obzirom na to, visoke godine života često utječu na formiranje negativnih stavova i postupaka koji su neprihvatljivi u odnosu na druge dobne skupine i kao takvi mogu voditi odlukama koje predstavljaju diskriminaciju temeljem dobi.
Podatci pokazuju da je ona prisutna na tržištu rada, pristupu zdravstvenoj zaštiti i uslugama socijalne skrbi, tako da se stariji radnici teže zapošljavaju, starijim osobama je otežan pristup informacijama, dobrima i uslugama, a često im je nedostupna i zdravstvena zaštita i socijalne usluge. Starije osobe, ispitanici u projektu „Akcijski orijentirano istraživanje o nasilju nad starijim osobama na području sjeverne Hrvatske“, navode kako ih društvo često smatra teretom, uz izjave da starijih osoba ima previše prema broju zaposlenih, da ih se podcjenjuje i ismijava.
Prema podatcima iz multidisciplinarnog međunarodnog istraživanja o zdravlju, umirovljenju, socio-ekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mrežama osoba u dobi od 50+ (SHARE), osobe starije životne dobi u RH žive kraće, uz više lijekova i sa znatno manje novca od svojih vršnjaka iz EU. Samo tri od deset kućanstava u kojima žive osobe starije od 50 ima dovoljno novca za preživjeti mjesec. Mirovine u RH među najnižima su u EU i, kako se navodi u Izvješću EK za 2020., za razliku od 18,2% osoba starijih od 65 godina u EU, u RH ih je tijekom 2019. čak 32,8% bilo izloženo riziku od siromaštva, o čemu više pišemo u poglavlju o socijalnoj sigurnosti starih. Takvo siromaštvo ugrožava im dostojanstvo, a uz zdravstvene probleme koji prate stariju životnu dob, dovodi do socijalne izolacije koja negativno utječe i na psihičko zdravlje.
Ovo Istraživanje pokazuje i kako je zdravlje bolje obrazovanih znatno bolje od onih s nižim obrazovanjem pa svega 4% visokoobrazovanih žena i 9% muškaraca starijih od 50 godina svoje zdravlje ocjenjuje lošim, za razliku od gotovo trećine žena i svakog četvrtog muškarca bez tercijarnog obrazovanja. Stoga je očekivano da nakon umirovljenja na tržištu rada ostaju većinom visokoobrazovani pojedinci, dok slabo obrazovani, oni narušenog zdravlja i niskog socijalno- ekonomskog statusa imaju za to male šanse. Samim time, mogućnost njihovog uključivanja u tržište rada bez gubitka prava na mirovinu teško može kompenzirati niske mirovine, posebno niže obrazovanim i osobama u dubokoj starosti.
Prema podatcima HZZ-a, radnici stariji od 55 godina najviše su obuhvaćeni i kolektivnim viškovima. S malim šansama za ponovno zapošljavanje, oni čine 33,3% ukupnog broja neza poslenih. U takvoj situaciji s prvim uvjetima odlaze u prijevremenu mirovinu koja se, zbog umanjenja polaznog faktora izračuna, trajno umanjuje. Iako, unatoč tome, nema adekvatnih mjera za zaštitu starijih radnika na tržištu rada, posljednje izmjene ZOMO su, u cilju poboljšavanja njihovih materijalnih uvjeta, omogućile svim umirovljenicima zapošljavanje do pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine, a prema podatcima HZMO-a, to je iskoristilo 14.000 umirovljenika.
S druge strane, pritužbe građana su ukazivale na nedovoljnu uređenost ovog instituta, a nedostatna obrazloženja zakonskih prijedloga uzrokovala su dvojbe tko se, kada, pod kojim uvjetima i gdje može zaposliti. Primjerice, pozivajući se na odredbe ZOOOSŠ-a, MZO je utvrdilo da se umirovljeni profesori, nakon navršenih 65 godina ne mogu zaposliti do pola radnog vremena u školama, čime su dovedeni u nepovoljniji položaj od umirovljenika drugih profesija, za koje ne postoje slična ograničenja.
MRMS, DIRH i HZMO pak navode kako nisu nadležni tumačiti mogu li prosvjetni radnici nakon 65. raditi u struci do pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine.
Nadalje, korisnicima nije jasno pojašnjeno da se dodatni prihod pribraja mirovini i da se, ukoliko njihov zbroj prijeđe granicu neoporezivog djela, na ukupni prihod obračunava porez, o čemu više pišemo u dijelu o mirovinskom osiguranju.
Društvena skrb o osobama starije životne dobi opterećena je nedostatnim kapacitetima za dugotrajnu skrb koji, prema podatcima iz Strategije socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020., u domovima za stare, kod pružatelja usluge smještaja bez osnivanja doma, obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima mogu zbrinuti samo 3,68% osoba starijih od 65 godina.
Njihova neravnomjerna raspoređenost posebno pogađa starije stanovništvo u ruralnim područjima i na otocima koji oskudijevaju i drugim socijalnim uslugama, što pogoduje organizaciji alternativnih, ponekad i nelegalnih oblika smještaja. Opterećen brojnim nepravilnostima, takav smještaj dodatno viktimizira korisnike dovodeći ih u visoki rizik od nasilja. Tragični događaj u obiteljskom domu u kojemu je izgorjelo šest korisnika slikoviti je i ekstremni primjer posljedica do kojih dovodi nedostatna briga društva o starima. Unatoč tome, RH i dalje nema strategiju razvoja dugotrajne institucionalne skrbi o osobama starije dobi.
Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. predviđena je uspostava zakonskog okvira kako bi i osobe koje skrbe o starijim članovima obitelji mogle ostvariti status njegovatelja. Iako
je ovo zadnja godina njene provedbe, još nisu uspostavljene za to potrebne zakonske pretpostavke, a nema niti odgovarajućih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog života koje bi olakšale provedbu ustavne obveze brige o starim i nemoćnim roditeljima, što zbog tradicionalne raspodjele skrbi o članovima obitelji posebno teško pogađa žene.
S aspekta dobne diskriminacije može se promatrati i uvođenje naknade za podizanje gotovine na šalterima u poslovnicama banaka. Iako njeno uvođenje nije u suprotnosti s propisima, HNB je prepoznala važnost osiguranja besplatnog kanala za podizanje novca svim građanima, posebice starima, bolesnima, osobama s invaliditetom ili nepismenima. No, unatoč preporuci koja je upućena bankama, naknada nije ukinuta iako je isplata mirovine, kao i plaće, moguća jedino preko računa, čime čak i najsiromašniji moraju plaćati i brojne bankarske naknade. Također je zanemareno da neke usluge na bankomatu nisu niti dostupne, dok su iznosi koji se odjednom mogu podići ograničeni, a mreža bankomata nije ravnomjerna, što sve, kao potencijalna višestruka diskriminacija, ponovo najteže pogađa stare, slabo pokretne i nemoćne osobe slabijeg imovnog stanja i narušenog zdravlja, koje uz pomoć drugih osoba odjednom podižu cijelu mirovinu.
Kao i druge osjetljive skupine, i mladi su izloženi dobnoj diskriminaciji do koje dolazi u brojnim područjima života. Kao što pišemo i u poglavlju o diskriminaciji u području i temeljem obrazovanja, ali i drugim poglavljima, često su izloženi višestrukoj diskriminaciji koja uz dob uključuje rasu ili etničku pripadnost, imovno stanje ili socijalno podrijetlo, društveni položaj i druge diskriminacijske osnove. Obzirom da postoje brojni razlozi zbog kojih se diskriminacija ne prijavljuje, poput straha od posljedica, nepovjerenja u institucije ili prihvaćanja postojećeg stanja, relativno mali broj pritužbi zbog dobne diskriminacije mladih ne govori o njenoj stvarnoj prisutnosti u društvu. Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i njezinim pojavnim oblicima upućuje da su upravo mladi uvelike izloženi predrasudama te da ih je 2,7% bilo izloženo nekom obliku diskriminacije.
S druge strane, prema Izvješću EK za 2020., RH je od 2000. do 2017. izgubila 5,4% stanovništva među kojima su, prema javno dostupnim informacijama, u velikom broju i mladi. Obzirom da su ponajviše otišli oni nezadovoljni životom i prilikama u RH, može se pretpostaviti da je i to jedan od razloga manjeg broja pritužbi mladih.
Obzirom na uočena demografska kretanja, izazov predstavljaju javne politike prema mladima u ruralnim područjima koji se, kako se navodi u očitovanju Mreža udruga Zagor, kao i osobe starije dobi, susreću s brojnim izazovima, od nedostatka prometne i slabe podatkovne povezanosti te nedostupnosti brzog Interneta, izostanka dodatnih obrazovnih, kulturnih ili sportskih programa , do slabe mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, o čemu također treba voditi računa kada se donose odluke o ukidanju linija javnog prijevoza, gašenju gospodarskih subjekata ili zatvaranju škola.
Prema podatcima iz Istraživanja mladih u Hrvatskoj 2018./2019., uspješnost na putu odrastanja u većoj mjeri ovisi o obiteljskoj potpori i resursima nego o društveno stvorenim prilikama , koje često ne idu u korist mladima. Stupanj obrazovanja značajno je povezan s financijskom situacijom kućanstva, o čemu pišemo i u poglavlju o diskriminaciji u području i temeljem obrazovanja. Rastuća fleksibilnost tržišta rada i rast prekarnih oblika rada izravno utječe na vjerojatnost da će mladi učestalije mijenjati poslove i ući u krug nisko plaćenih i kratkotrajnih zaposlenja, dok ih gotovo polovica zaposlenih nema siguran posao, radi dulje od propisanog radnog vremena i za to prima plaću nižu od prosječne, što utječe na njihov položaj u društvu i pogoduje diskriminaciji.
Mladi u najvećem broju smatraju kako su za uspješno zaposlenje potrebnije veze s osobama na pozicijama moći i uspješni prijatelji nego viša razina obrazovanja, pa ne čudi kako su kao glavni cilj na kojeg se Vlada RH treba usmjeriti istaknuli smanjenje nezaposlenosti, ekonomski rast i razvoj te borbu protiv kriminala i korupcije.
PREPORUKE:
1. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da dodatno uredi institut zapošljavanja umirovljenika radi točnog definiranja tko, pod kojim uvjetima i gdje može raditi do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu;
2. Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Ministarstvom kulture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja, javnim politikama predvide provedbu mjera usmjerenih na rješavanje teškoća na koje ukazuju mladi, posebno u ruralnim područjima.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
Diskriminacija temeljem imovnog stanja
Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna područja
