Prema Izvješću EK o obrazovanju i osposobljavanju za 2019., prosječne plaće učitelja i nastavnika u RH niže su u odnosu na druge osobe iste razine obrazovanja, što ukazuje na njihov nepovoljniji položaj na tržištu rada u usporedbi s drugim fakultetski obrazovanim osobama. Sindikat hrvatskih učitelja navodi i kako se za vrijeme praznika učiteljima zaposlenima na određeno vrijeme prekida radni odnos, a ponovo ih se zapošljava na početku novog polugodišta, čime se izbjegava isplata božićnice, što je samo jedan primjer demotivirajućih uvjeta rada koji izravno ili posredno utječu na obrazovni sustav i njegovu kvalitetu.
Stoga je, osim frontalnim ulaskom kurikularne reforme u sve škole, početak školske godine 2019./2020. obilježen i štrajkom radnika školskih ustanova koji je, uz kratke rokove za pripremu novog kurikuluma, utjecao na dinamiku njene provedbe. Primjerice, sa zakašnjenjem su imenovani članovi povjerenstva za prosudbu udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina tako da učenici srpske, ali i drugih nacionalnih manjina koji se školuju na materinjem jeziku, niti s početkom drugog polugodišta nisu dobili propisane udžbenike, što je propust koji se prema učincima na djecu može razmatrati i kao diskriminacija temeljem nacionalnog podrijetla.
Istovremeno, u sustavu obrazovanja nemaju svi realno jednake mogućnosti. Prema istraživanju Borisa Jokića i Josipa Šabića „Težnje učenika u osnovnoj školi za visokim obrazovanjem: uloga društvenog statusa, nejednake mogućnosti i kontekst u školi“ iz 2019., za nastavak školovanja na fakultetu ključne su roditeljske aspiracije, majčina akademska podrška i kućni uvjeti za učenje. Međutim, prema Izvješću EK za 2019., na obrazovna postignuća i uspješnost studiranja u RH još uvijek utječe i socio-ekonomski status pa, iako čak 81% učenika gimnazija i četverogodišnjih strukovnih škola upisuje fakultet, stopa završetka iznosi tek 34,1%, i to uglavnom onih iz obrazovanijih obitelji boljeg imovnog stanja. Istovremeno, podrška studentima slabijeg imovnog stanja i dalje je nedostatna, a prema podatcima EK za 2019. samo polovica onih koji ispunjavaju propisane uvjete prima redovnu državnu stipendiju.
Nedostatni su i smještajni kapaciteti studentskih domova pa je, primjerice, u zagrebačkim domovima na 10.000 molbi za smještaj dostupno samo 6.900 mjesta. To, kao i cijene najma privatn ih stanova koje često nadilaze platežne mogućnosti, negativno utječu na odluku mladih iz siromašnijih obitelji o nastavku studiranja. Unatoč tome, temeljem Odluke o iznosu subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje u akademskoj godini 2019./2020. zagrebački i riječki studenti ostali su bez subvencija za smještaj kod privatnog stanodavca.
Iako smo preporukom ukazali na potrebu punog poštovanja bolonjske strukture visokog obrazovanja s tri razine stjecanja kvalifikacija (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij), u RH i dalje postoji određeni broj integriranih studija čiji koncept negativno utječe na mobilnost studenata, čime su dovedeni u nepovoljniji položaj od onih iz drugih zemalja EU.
O neusklađenosti tržišta rada i sustava obrazovanja govori se i u Izvješću o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma za 2019. Primjerice, iako je HZZ na zagrebačkom tržištu rada registrirao višak osoba sa završenim studijem poslovne ekonomije, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu povećana je upisna kvota u odnosu na prethodnu godinu, s 1.610 na 2.545 studenata. Fokusirajući se uglavnom na materijalnu korist od školarina, sveučilišta određuju upisne kvote koje se uglavnom temelje na interesu potencijalnih studenata, dok su potrebe tržišta rada tek dodatni kriterij.
Osobe sa završenom srednjom školom najzastupljenija su skupina u evidenciji HZZ-a i čine gotovo 59% ukupnog broja nezaposlenih, od čega ih preko 30% ima završenu trogodišnju srednju školu.
Nedostatni kapaciteti studentskih domova i visoke cijene najma privatnih stanova negativno utječu na odluku studenata iz siromašnijih obitelji o nastavku studiranja. Unatoč tome, Odlukom o iznosu subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje u akademskoj godini 2019./2020. zagrebački i riječki studenti ostali su bez subvencija za privatni smještaj.
Nedovoljno obrazovanje je, kako smo naveli i u poglavlju o rasnoj i etničkoj diskriminaciji, i dalje jedan od uzroka nezaposlenosti Roma koji se, kada jednom istupe iz sustava redovnog obrazovanja, teško u njega mogu ponovo uključiti. Iako Akcijski Plan za provođenje NSUR-a predviđa provedbu i financiranje programa opismenjavanja i osposobljavanja Roma za prvo zanimanje, rad po pritužbama pokazuje kako im je ponovno uključivanje u obrazovni sustav dostupno samo kroz naplatne programe za obrazovanje odraslih, za što najčešće nemaju financijskih sredstava, što upućuje i na višestruku diskriminaciju temeljem imovnog stanja i etničke pripadnosti.
I druge nedovoljno obrazovane odrasle osobe su, kako se navodi i u Analizi zaposlenosti i socijalnog stanja u Hrvatskoj iz 2019., izložene nezaposlenosti, radu na crno i riziku od siromaštva. Unatoč tome, rijetko se uključuju u obrazovne programe za odrasle koji ne prate nacionalni kvalifikacijski okvir.
Pozivajući se na članak 113. ZZDV-a te ne dovodeći u pitanje Ustavom zajamčenu autonomiju sveučilišta, u više izvješća smo upozoravali da je MZO izrijekom ovlašteno provoditi upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta. No, MZO navedenu ovlast nije koristilo, a zagrebačko je Sveučilište, uz obrazloženje kako ta ovlast ugrožava njihovu autonomiju, pokrenulo i ustavno-sudski postupak za ocjenu suglasnosti navedene zakonske odredbe s Ustavom RH. Kako stoji u obrazloženju Rješenja Ustavnog suda U-I-4146/2017 iz 2020., upravni nadzor zakonitosti rada nije i ne može biti usmjeren na ograničavanje autonomije sveučilišta, već na osiguravanje jedinstvenosti pravnog poretka kojim se jamči ostvarivanje vladavine prava i pravne sigurnosti za sve nositelje prava, obveza i odgovornosti.
Primjer diskriminacije temeljem obrazovanja uočili smo i u javnom pozivu MDOMSP-a za predlaganje kandidata za članove Nacionalne radne skupine za provedbu dijaloga EU s mladima i njihove zamjenike, u kojem je bilo navedeno da će prednost pri izboru ostvariti kandidati s visokom stručnom spremom. Takvim, naizgled neutralnim kriterijem, veliki broj udruga mladih i za mlade čiji su članovi studenti i srednjoškolci, zbog obrazovanja, a neizravno i dobi, onemogućen je sudjelovati u njenom radu.
Usklađivanje programa strukovnog obrazovanja osoba s invaliditetom i/ili intelektualnim teškoćama s potrebama tržišta rada te ukidanje zastarjelih i uvođenje suvremenih programa obrazovanja, mjere su Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije za koje je predviđena kontinuirana provedba. Međutim, prema Izvješću o njegovoj provedbi, i dalje se provodi samo profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama te nema podataka o uvođenju novih, konkurentnijih i atraktivnijih obrazovnih programa za njihovo obrazovanje.
Kao što smo naveli u poglavlju o diskriminaciji u području zdravstva, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i dalje ne poznaje radna mjesta medicinskih sestara i tehničara visoke stručne spreme, a isti problem imaju i visokoobrazovane primalje, fizioterapeuti, radiološki tehnolozi i laboratorijski djelatnici koji obavljaju složene i zahtjevne stručne poslove, a plaćeni su kao da nemaju završeno visokoškolsko obrazovanje. Stoga smo u više navrata ukazali na potrebu izmjene propisa kojima je potrebno regulirati i plaće osoba čije je obrazovanje tek nedavno unaprijeđeno i kroz sustav visokog obrazovanja.
PREPORUKE:
1. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da razmotri mogućnosti osiguravanja potpora studentima slabijeg imovnog stanja;
2. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da urede način vrednovanja rada i koeficijente složenosti poslova visokoobrazovanih djelatnika u zdravstvu čija visokoškolska razina obrazovanja još nije prepoznata u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i drugim relevantnim propisima.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
Diskriminacija temeljem rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla
Diskriminacija u području rada i zapošljavanja
