Velika većina građana Hrvatske kaže da su klimatske promjene ozbiljan problem, njih čak 85%, dok se njih 55% osjeća osobno izloženima klimatskim rizicima i prijetnjama, kao što su požari, poplave, onečišćenja ili ekstremna vremena. Ove podatke Eurobarometra istaknula je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter otvarajući konferenciju „Zajedničkim naporima prema boljoj zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš“, koju je organizirala 5. 11. 2025. godine u Zagrebu.

Konferencija je bila posvećena klimatskim promjenama, izazovima u radu branitelja ljudskih prava u ovom području, gospodarenju otpadom i „crnim točkama“. Cilj događaja bio je okupiti sve uključene u zaštitu ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš i podcrtati važnost zajedničkog rada. Stoga su na njoj sudjelovali predstavnici državnih i javnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i drugi.

„Ovo su teme o kojima se ne priča dovoljno i koje ne dobivaju zasluženu pažnju. Primjerice, kada predstavljam godišnje izvješće u Hrvatskom saboru, u kojem je i analiza stanja prava na čist, zdrav i održiv okolišu Hrvatskoj, rijetki su zastupnici i zastupnice koji se na to poglavlje osvrću u raspravi“, rekla je pravobraniteljica.

Podsjetila je i da je ovo pravo prije tri godine priznato kao univerzalno ljudsko pravo u okviru Ujedinjenih naroda, no u Hrvatskoj je pravo na zdrav život i zdrav okoliš zajamčeno već od prvog ustava, već više od 30 godina. No, postoji raskorak između zajamčenog prava tj. propisa i onoga što vidimo u praksi, upozorila je.

Institucija pučke pravobraniteljice u ovom području surađuje s velikim brojem dionika, a taj rad uključuje postupanje po pritužbama građana, organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa, provođenje ispitnih postupaka na vlastitu inicijativu, kao i terenski rad, uključujući obilaske onečišćenih lokacija diljem Hrvatske, poticanje učinkovitije suradnje između različitih resora međusobno i s građanima odnosno organizacijama i inicijativama u kojima su okupljeni. Kao institucija, naglasila je pravobraniteljica, također analiziramo zakonska rješenja i dajemo prijedloge za njihova poboljšanja, uključujući i kroz usklađivanje s europskim i međunarodnim pravom u ovom području te o svemu navedenom izvještavamo Hrvatski sabor u godišnjim izvješćima, a to smo učinili i Posebnim izvješćem o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama. Konačno, podižemo svijest o pravu na čist, zdrav i održiv okoliš, kroz aktivnosti kao što je ova konferencija, ali i kroz medije i druge načine komunikacije.

„Dakle, djelujemo i kao glas koji javno govori o temi i kao korektiv koji upozorava na kritične točke i probleme, a i most koji spaja sve uključene, što je vidljivo i danas u ovoj dvorani“, zaključila je.

Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić uvodni je govor posvetila lokalnim zajednicama i podcrtala potrebu da građani pogođeni onečišćenjem okoliša vrate izgubljeno povjerenje u institucije i zakone zadužene za njihovu zaštitu u ovom području. „Okoliš bi trebao biti izvor života, a ne prijetnja zdravlju“, podsjetila je i dodala kako „zelena tranzicija mora biti pravedna i služiti poboljšanju života u lokalnim zajednicama“.

Zastupnica Radojčić također je napomenula da duh Aarhuške konvencije nije zaživio u donošenju odluka, kao i da se mehanizmi zaštite često zloupotrebljavaju. „Moramo još snažnije upozoravati na propuste u ostvarivanju prava javnosti da bude informirana, da sudjeluje u donošenju odluka i da ima laki pristup pravosuđu, ako jedno od prva dva prava bude prekršeno“, naglasila je.

Video porukom sudionicima se obratio i Michel Forst, UN-ov posebni izvjestitelj za branitelje okoliša temeljem Aarhuške konvencije. Izrazio je „najdublju zahvalnost braniteljima ljudskih prava u području okoliša za njihovu neustrašivu upornost u zaštiti okoliša“ i pozvao sve branitelje suočene s različitim preprekama u radu da mu se obrate pritužbom.

Prvi panel konferencije bio je fokusiran na klimatske promjene i branitelje ljudskih prava u području zaštite okoliša i prirode, a organiziran je u suradnji sa Zelenom akcijom u sklopu projekta „SURE – Pristupi za korištenje prava i ostvarivanje jednakosti“. U panelu su sudjelovali Mario Stipetić, po ovlaštenju ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marko Rakovac, izvršni pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja, Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu, dok je raspravu moderirala Maja Hasanbašić, savjetnica pučke pravobraniteljice.

Tijekom panela istaknuto je kako su u tijeku pripreme za unapređenje pravnog okvira za zaštitu prirode te kako postoji potreba za jačanjem kapaciteta Državnog inspektorata, bez čega će biti ugrožena provedba važećih propisa. Dodatno je naglašena važnost suradnje s braniteljima ljudskih prava, poput organizacija civilnog društva i različitih građanskih inicijativa, kao i brojni izazovi s kojima se susreću, među kojima su i nedostatak projekata za neke od najučinkovitijih aktivnosti poput pokretanja sudskih postupaka radi zaštite prirode i okoliša, zatim radi omogućavanja zaštite od pokušaja ušutkivanja i zastrašivanja zbog rada i aktivizma, kao i od tzv. SLAPP tužbi. Riječ je o strateškim tužbama protiv javnog djelovanja, čiji je cilj da „zastraše, obeshrabre i financijski iscrpe aktiviste da ne bi djelovali u javnom interesu zaštite okoliša“.

Istaknuto je kako znanost mora razumjeti mehanizme kojima se odvijaju klimatske promjene, interpretirati relevantne podatke i pretočiti ih u znanstvene radove i izvještaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji su podloga za donošenje odluka na najvišoj međunarodnoj razini.

Naglašeno je i da se približavamo vremenu kada će zbog vrućina rad na otvorenom u Hrvatskoj jedan dio godine biti neizvediv, kao i da su klimatske promjene u nekim situacijama učinile i kretanje po prirodi nesigurnijim pa je povećan i broj intervencija HGSS-a za spašavanje ljudi, koje su povezane s klimatskim promjenama. Primjer i nedavna tragedija u Sloveniji, kada su usred lavine život izgubila tri državljana Hrvatske, u području u kojem lavinu nisu mogli predvidjeti niti „iskusni lokalci“.

Među ključnim smjerovima prilagodbe na klimatske promjene moraju biti prevencija, edukacija i pravilna izgradnja građevina i infrastrukture, naglašeno je. Sudionici su imali prilike i čuti više o odlukama Europskog suda za ljudska prava u predmetima KlimaSeniorinnen protiv Švicarske i Greenpeace Nordic protiv Norveške. Istaknuto je i da Ustavni sud RH ukazuje na važnost Aarhuške konvencije, koja je iznad zakona i mora se primjenjivati u hrvatskom pravnom sustavu.

Drugi panel bio je posvećen gospodarenju otpadom, uključujući centre za gospodarenjem otpadom, ilegalna odlagališta otpada i „crne točke“, što su među značajnijim i složenijim izazovima u očuvanju prava na čist, zdrav i održiv okoliš. Povodom ovih problema pučka pravobraniteljica već dulji niz godina zaprima značajan broj pritužbi građana i otvara predmete na vlastitu inicijativu. U panelu su sudjelovali Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Božo Vuletić – Antić, pomoćnik glavnog državnog revizora, Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Ivana Krstulović u ime Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita, Anita Bušljeta – Tonković iz građanske inicijative „Gospić je naš dom“ i Mariana Grubić iz građanske inicijative „Mjesto koje hoće živjeti“ iz Vranjica, dok je panel moderirala Nika Morović, savjetnica pučke pravobraniteljice.

Na njemu je ukratko predstavljeno izvješće Državnog ureda za reviziju o učinkovitosti gospodarenja komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj, koje sadrži i 307 preporuka usmjerenih poboljšanju uspostave pravnog, strateškog i planskog okvira za učinkovito gospodarenje komunalnim otpadom. U  njemu je istaknuto kako dio jedinica lokalne samouprave nije uveo razvrstavanje otpada, kako nisu doneseni svi potrebni propisi, dok su neki doneseni sa zakašnjenjem, kao i da centri za gospodarenje otpadom nisu otvoreni prema planu. Također je istaknuto kako su u gospodarenju otpadom rađeni i koraci naprijed i koraci unatrag, odnosno da je velika prepreka nedostatak kontinuiteta.

Sudionici su imali prilike čuti i koji značajan i zahtijevan posao rade organizacije civilnog društva, među kojima su edukacije, rad na terenu, telefonske linije za prijave, predlaganje boljih normativnih rješenja, kao i motive građana za okupljanje u građanske inicijative za zaštitu okoliša, nakon niza ekoloških incidenata i za potrebe borbe za zdravlje ljudi koji žive u ugroženom području.

Terenski rad značajan je i u radu institucije pučke pravobraniteljice, što je posebno istaknuto upravo u slučajevima „crnih točaka“ i ilegalnih odlagališta otpada, ponajviše jer se stvarna situacija puno bolje može vidjeti upravo na terenu. Institucija je osim svih crnih točaka obišla i sva tri centra za gospodarenjem otpadom, a vezano za centre Kaštijun i Marišćinu pravobraniteljica i postupa po pritužbama koje su joj građani uputili, ponajviše na neugodne mirise, zagađenje zraka i strah građana za zdravlje.

Tijekom konferencije naglašena je potreba boljeg informiranja građana i učinkovitijeg uključivanja javnosti u donošenje odluka, kao i važnost međuresorne suradnje i suradnje s neovisnim institucijama, lokalnom zajednicom i organizacijama civilnog društva i građanskim inicijativama. Također je podržan rad branitelja ljudskih prava u području zaštite okoliša, s kojima pučka pravobraniteljica intenzivno surađuje, zbog čega je značajan fokus konferencije stavljen upravo na izazove s kojima se suočavaju u svom radu za dobrobit zajednice u kojoj žive i moguće načine uklanjanja tih izazova.