Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter organizirala je 23. listopada u Zagrebu međunarodnu konferenciju „Zaštita osoba lišenih slobode: 20 godina OPCAT-a i 15 godina Zakona o NPM-u“. Povod konferenciji je obilježavanje 20 godina od stupanja na snagu Fakultativnog protokola uz Konvenciju protiv mučenja (OPCAT) i 15 godina od usvajanja Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.

Temeljem ovih dvaju dokumenata pučkoj pravobraniteljici je 2012. godine dodijeljen mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NPM).

Otvarajući konferenciju pučka pravobraniteljica istaknula je kako su OPCAT i Zakon o NPM-u, uz Ustav Republike Hrvatske, neki od pravnih temelja zaštite prava osoba lišenih slobode te podsjetila na posebnu obvezu države da adekvatno skrbi o osobama „iza zatvorenih vrata“. Radi se o mjestima u kojima se nalaze osobe u posebnoj situaciji, lišene slobode, one u psihijatrijskim ustanovama, domovima za starije i nemoćne ili u prihvatnim centrima. Ukazala je i da je zabrana mučenja apsolutna i ne dopušta izuzetke, bez obzira na ponašanje pojedinca. Istaknula je važnost preventivnih, nenajavljenih obilazaka u kojima predstavnici NPM-a imaju slobodan pristup svim podacima i informacijama te mogu bez nadzora razgovarati s osobama lišenim slobode i zaposlenicima ustanove. No, za zaštitu od mučenja ključna je implementacija preporuka NPM-a i njihovo praćenje. Zaključila je kako je problema u sustavima puno, o čemu izvještava Hrvatski sabor u godišnjim izvješćima,  te da je za učinkovitu prevenciju važno osigurati potpunu autonomiju NPM-a da samostalno procjenjuje i odlučuje koja će mjesta posjetiti.

Pravobraniteljica je istaknula i da je, kada govorimo razne stručne termine poput OPCAT, NPM i OLS (osobe lišene slobode), važno ne zaboraviti da tada ipak prvenstveno govorimo o ljudima, koji su i u ovim trenucima lišeni slobode. To su i ljudi koji u bolovima mjesecima čekaju na popravak zuba, jer su smješteni u zatvorskom sustavu i nemaju izbora; to su ljudi koji u istoj prostoriji i jedu i obavljaju nuždu, kao i 5, 6, 7 njihovih cimera, i nemaju izbora. S njima se šira javnost ne može poistovjetiti pa im je teže i razumjeti potrebu da se njihova prava štite, upozorila je pučka pravobraniteljica.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je kako je NPM važan mehanizam koji je Hrvatski sabor osnovao kako bi imao dodatnu snagu i način za praćenje kako tijela vlasti ispunjavaju svoje obveze prema građanima. Govoreći o 15 godina donošenja Zakona o NPM-u, rekao je kako se ne radi samo o godišnjici propisa, već odluke kojom je država zakonom preuzela izravnu odgovornost za osobe lišene slobode. Budući da prema njima postoje predrasude, NPM je pravi pokazatelj pravednosti prema njima. Glas im daju oni koji dolaze nenajavljeno, razgovaraju s njima povjerljivo i za taj nadzor ne moraju tražiti odobrenje, zaključio je.

Predsjednik Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Alan Mitchell govorio je o značaju NPM-ova za rad međunarodnih i regionalnih tijela za prevenciju mučenja. Istaknuo je kako je sustav neovisnog nadzora mjesta na kojima su osobe lišene slobode temeljno jamstvo zaštite od zlostavljanja te kako NPM-ovi mogu intervenirati češće i brže od bilo kojeg međunarodnog tijela. Najavio je donošenje novih CPT standarda u području migracija, na temelju empirijskih spoznaja prikupljenih tijekom djelovanja duž svih glavnih migracijskih ruta u Europi, te tematski dokument o ženama u zatvorima, kao sustavan pregled dosadašnjih zapažanja i put prema boljem uvažavanju rodne perspektive. Govoreći o Hrvatskoj, naglasio je kako je ključno preispitati uvjete zatvorenica u istražnom zatvoru, kao i pri izdržavanju kazne u Kaznionici u Požegi. Najavio je i periodični posjet Hrvatskoj 2027. godine, kada će u središtu biti kronični izazovi s kojima se trenutačno suočava zatvorski sustav u Hrvatskoj, uključujući prenapučenost, uvjete u istražnom zatvoru, zdravstvenu skrb te pitanja vezana uz zaposlene u zatvorskom sustavu.

Sudionicima se obratila i Nini Sandborg savjetnica Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) OESS-a koja je iskazala podršku ODIHR-a u izgradnji kapaciteta i regionalne razmjene nacionalnih preventivnih mehanizama naglasivši uspješnost hrvatskog iskustva i relevantnost za druge države sudionice OESS-a. Istaknula je kako postoji velika razlika u uspostavljanju pravnih standarda i osiguravanja da se ti standardi primjenjuju pri čemu je Hrvatsku istaknula kao dobar primjer implementacije i provedbe. Navela je i kako NPM-ovi imaju ključnu ulogu u identificiranju problema, mogu vidjeti razliku između slike koja se želi prikazati i kakva situacija zapravo jest te identificirati probleme koji nisu vidljivi u politikama i zakonu. Zaključno je istaknula kako međunarodni standardi daju temelj za sprječavanje mučenja, no nacionalni NPM-ovi su važni da shvatimo poštuju li se oni što ih čini ključnim dijelom sustava za prevenciju.

O naučenim lekcijama i dobrim praksama u provedbi mandata NPM-a govorio je zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić te pritom istaknuo kako je NPM u ovih 15 godina obišao više od 400 lokacija. Neke od preporuka koje je NPM upućivao nisu implementirane duži niz godina, a uglavnom se radi o preporukama koje zahtijevaju sustavne promjene, izmjenu zakonodavnog okvira ili one za čiju su provedbu potrebna znatna financijska sredstva. Tijekom proteklih godina nije utvrđeno mučenje, no bilo je situacija koje mogu dovesti do neljudskog ili ponižavajućeg postupanja. Kao neke od primjera problema istaknuo je prenapučenost zatvorskog sustava, nedostatak evidencija i omogućavanje pristupa informacijama koje se odnose na migrante, kao i učinkovitost pritužbenih mehanizama. Također je naveo da je vidljiv prostor za daljnje jačanja učinka NPM-a, ne samo kroz bržu implementaciju preporuka i u većem broju, za što je potrebno dalje unaprjeđivati dijalog i suradnju, već i kroz intenzivnije obilaske i rad na vidljivosti ovog mandata.

Uvodno izlaganje o primjeni članka 4. OPCAT-a u radu NPM-a je video vezom održala članica Pododbora UN-a za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja (SPT) i izvjestiteljica za Hrvatsku Elina Steinerte. Naglasila je kako se mučenje i zlostavljanje najbolje sprječavaju otvaranjem vrata onih mjesta na kojima su ljudi lišeni slobode, odnosno kroz njihov redoviti i neovisan nadzor. Govoreći o 15 godina hrvatskog NPM, istaknula je kako je postao upravo ono čemu su se autori ovog sustava nadali: prva linija obrane u sprječavanju mučenja, prisutna u zemlji svakodnevno – na način na koji to nijedno međunarodno tijelo, uključujući i SPT, nikada ne može biti. Izvjestiteljica SPT-a za Hrvatsku podsjetila je i na najvažniji zadatak SPT-a i NPM-ova – osigurati da nijedno mjesto odakle osoba ne može otići ne ostane izvan dosega prevencije.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava o vrlo aktualnoj temi u ovom području, a to je primjena članka 4. OPCAT-a u radu NPM-a. U raspravi su sudjelovali predstavnici NPM-ova šest zemalja: Gloria Çarkaxhiu iz Albanije, Kerstin Buchinger  iz Austrije, Shqipe Mala iz Kosova, Jure Markič i Ivan Šelih iz Slovenije, Maja Jović iz Srbije te savjetnica pučke pravobraniteljice Anica Tomšić u ime NPM-a Hrvatske, koja je ujedno nedavno ponovno izabrana za članicu Pododbora za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (SPT), dok je raspravu moderirala savjetnica Sara Kekuš. Tijekom panela predstavnici NPM-ova govorili su o dosadašnjim postignućima i izazovima u prevenciji mučenja i zaštiti prava osoba lišenih slobode s fokusom na nalaze i iskustva u obilascima psihijatrijskih ustanova i domova za starije, kao i migracijskih centara te implementacije preporuka koje bi dovele do konkretnih promjena.