Nakon smrti pacijenta u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan Jankomir, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izražava duboku sućut obitelji i prijateljima preminulog te njegovim suradnicima. Riječ je o događaju koji je opravdano snažno odjeknuo i izazvao zgražanje u javnosti zbog tretmana osobe koja se kao pacijent nalazila u bolnici, dakle pod potpunom skrbi drugih osoba.

Iako je slučaj predmet postupanja policije i državnog odvjetništva, on istovremeno otvara niz drugih pitanja, prvenstveno uz korištenje mjera prisile u ustanovi, ali i općenito u psihijatrijskom sustavu u Hrvatskoj.

Stoga će pučka pravobraniteljica u svojem ispitnom postupku ispitati niz pitanja koja su važna i za ovaj slučaj, ali imaju i šire značenje jer se odnose na manjkavosti i propuste u organizaciji i postupanju te su važni i za uklanjanje rizika za druge pacijente u budućnosti. Taj postupak uključivat će prikupljanje svih relevantnih informacija, uključujući vremenski slijed svih događaja, i nenajavljeni obilazak Klinike, u skladu sa zakonima.

Pitanja koja ovaj slučaj otvara odnose se na odluke o prijemu i smještaju preminulog kod dolaska u Kliniku, proceduru sputavanja i nadzor tijekom njegovog trajanja, kao i informiranje obitelji o tome što se dogodilo te informiranje nadležnih tijela, čija je pravodobnost ključna za učinkovitu istragu. Postupak pučke pravobraniteljice odnosit će se i na različita pitanja vezano uz stvarnu mogućnost sigurnog postupanja djelatnika, kao što su organizacija rada, broj zaposlenih i edukacije koje su im omogućene u području primjene mjera prisile i u kriznim situacijama.

Konačno, izuzetno je važno naglasiti da prava pacijenata i prava zdravstvenih djelatnika nisu međusobno suprotstavljena, već neraskidivo povezana i međusobno ovisna.

Pučka pravobraniteljica o ovom će slučaju informirati javnost kada na temelju svih prikupljenih informacija bude moguće donijeti zaključke. Također podsjeća da redovito informira Hrvatski sabor i nadležna tijela o stanju ljudskih prava u kontekstu postupanja prema osobama s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja, u godišnjim izvješćima u kojima je ova tema jedno od poglavlja.

To se kroz godine odnosilo i na naznake prekomjerne, vrlo česte i neopravdano duge uporabe mjera prisile prema osobama s duševnim smetnjama, nedosljedne i neprecizne evidencije o postupcima primjene mjera prisile, uključujući vrijeme obilaska, intervencije te datume i sat prekida sputavanja, te važnost kontinuirane edukacije osoblja, kako o primjeni deeskalacijskih tehnika, tako i o primjeni mjera prisile.

Više informacija nalazi se u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice, u redovnom poglavlju Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja.