* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.
Više o povezanim temama pročitajte i u drugim poglavljima Izvješća, navedenima na dnu ove stranice.
Pravo na javno okupljanje omogućava pojedincima da sami ili s drugima izražavaju svoja uvjerenja te ukazuju na važne teme i događaje u društvu povodom kojih se zalažu za zakonodavne i druge promjene. Zakonom o javnom okupljanju (ZJO) sloboda govora i javnog nastupa ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju te drugi oblik nesnošljivosti.
Tijekom 2024. godine građani su se javno okupljali radi javnog slanja različitih poruka, između ostalog, tražeći bolje uvjete rada, bolji socio-ekonomski položaj umirovljenika i beskućnika, zalažući se za prava žena, prava pacijenata, sprječavanje nasilja, zaštitu okoliša, iskazujući nezadovoljstvo radom Vlade te vezano za ratna događanja, a pojedina javna okupljanja bila su i popraćena protuprosvjedima.
Prosvjedima su tako nezadovoljstvo uvjetima rada, između ostalih, iskazivali fizioterapeuti, prosvjetni djelatnici, zaposlenici u sustavu socijalne skrbi i hitne medicine, odgajateljice dječjih vrtića, vatrogasci, radnici gradskih komunalnih i trgovačkih društava, radnici u tekstilnoj industriji, vozači partneri digitalnih radnih platformi te poljoprivrednici.
Povodom Međunarodnog dana žena organizirana su javna okupljanja na kojima se ukazivalo na zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu. Ukazivalo se i na potrebu izmjena Zakona o liječništvu kako bi se liječnike protiv kojih se vodi postupak u vezi s kaznenim djelom protiv spolne slobode udaljilo s mjesta rada. U rujnu su u više gradova organizirani prosvjedi zbog ginekologa koji je nakon podizanja optužnice za silovanje pacijentice i dalje radio.
U više gradova su nakon tragedije u OŠ Prečko organizirani prosvjedi na kojima su traženi bolja zaštita i sigurnost odgojno-obrazovnih ustanova. Nakon vršnjačkog nasilja sa smrtnim ishodom građani su tražili adekvatno postupanje nadležnih tijela.
Građani su prosvjedovali i zbog postavljanja energetskih objekata u njihovim naseljima te zbog zagađenja okoliša nezakonitim poslovanjem trgovačkih društava. U Zagrebu su građani prosvjedovali tražeći ukidanje dozvole tvrtki kojoj je omogućeno dovoženje većih količina kućnog biootpada, dok su građani otoka Zlarina prosvjedovali povodom zabrane prometovanja velikih kamiona.
Novinari su prosvjedovali zbog uvođenja novog kaznenog djela Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Uoči izbora glavnog državnog odvjetnika prosvjedovali su oporbeni politički zastupnici.
U veljači, prije izbora, održan je prosvjed na Trgu sv. Marka i okolnim ulicama protiv korupcije i kriminala, na kojemu se tražilo i raspisivanje prijevremenih izbora. Jedan građanin se samozapalio na Trgu sv. Marka, ispred zgrade Vlade RH.
Ponovno je održan antiratni prosvjed na kojem je tražen prekid napada u Gazi zbog stradavanja stanovništva. Ruski aktivist je prosvjedovao zbog postupanja SOA-e prema tražiteljima azila.
Kao i ranijih godina, u više gradova održana je Povorka ponosa. Također, kao i ranijih godina, u više gradova održani su Hod za život te u Rijeci Hod za slobodu.
Tijekom 2024. godine nastavila su se održavati i molitvena okupljanja u više gradova svake prve subote u mjesecu, uz koja su se istovremeno održavali protuprosvjedi.
„…, jedan se građanin približio protuprosvjednicima te je pljunuo na nas i nakon toga nas počeo vrijeđati, prvo rekavši „pederi“, a nakon toga druge uvrede…. Molim Vas da od daljnjeg omalovažavanja, vrijeđanja, pljuvanja i kasnijeg javnog osobnog progona, zaštitite one koji prosvjeduju za zaštitu ženskih prava.“
S obzirom da je uočeno ponekad nedostatno razumijevanje protuprosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja, i ovim putem ukazujemo da je, kada se na određenom prostoru okupljaju skupine s različitim stajalištima, važno omogućiti istovremeno održavanje prosvjeda i protuprosvjeda. Pozitivna je obveza države zaštititi pravo na slobodu okupljanja obiju skupina te primijeniti najmanje ograničavajuća sredstva koja će omogućiti održavanje oba okupljanja na miran način. Pri tome je ESLJP u presudi Stankov i Ujedinjena makedonska organizacija Ilinden protiv Bugarske (br. 29221/95 i 29225/95) zaključio da bi, ukoliko bi prosvjedi bili zabranjivani svaki put kada postoji mogućnost izbijanja sukoba između suprotstavljenih skupina, društvo bilo lišeno mogućnosti čuti stajališta suprotna mišljenju većine u društvu.
Policija pri tome ima obvezu čuvati sigurnost svih sudionika okupljanja. U ispitnom postupku koji smo vodili temeljem pritužbe zbog vrijeđanja prosvjednica od strane jednog građanina za vrijeme molitvenog okupljanja u prosincu 2023. godine, utvrdili smo da je izostala adekvatna zaštita prosvjednica od strane policije. Naime, iako je nadležna policijska uprava poduzela mjere osiguranja, koje uključuju i video snimanje javnog okupljanja, ono nije bilo provedeno na odgovarajući način. Stoga smo preporučili da se snimanje javnih okupljanja, kada za tim postoji potreba, provodi u kontinuitetu te obuhvati cjelokupni prostor okupljanja radi eventualnog daljnjeg postupanja i utvrđivanja svih relevantnih okolnosti, kao i da snimanja provode osposobljeni službenici.
Vezano za molitvena okupljanja postupali smo i zbog nejednakog postupanja policijskih službenika pri balansiranju između potencijalno suprotstavljenih prava na javno okupljanje i umjetničko izražavanje. Naime, za vrijeme molitvenog okupljanja trebala se održati i umjetnička izvedba tijekom koje je umjetnica trebala mirnim hodom proći između sudionika molitvenog okupljanja. No u tome ju je fizički onemogućio redar koji je osiguravao molitveno okupljanje, dok policija nije poduzela mjere kojima bi joj omogućila pravo na umjetničko izražavanje. Iako organizator mora osigurati redare na javnom okupljanju, oni ne smiju preuzeti ulogu policijskih službenika za procjenu opasnosti i zaštite sigurnosti javnog reda i mira na javnom prostoru. Kako redari nemaju jednaka znanja o policijskim poslovima te nisu osposobljeni kao policijski službenici, potrebno ih je bolje upoznati s njihovim ovlastima, kao i ovlastima policije, radi prevencije prekoračenja njihovih ovlasti. Stoga smo preporučili da se razmotri izmjena ZJO-a kojim bi isključivo policijski službenici bili odgovorni za zaštitu sigurnosti te javnog reda i mira na javnim okupljanjima, što je u skladu i s međunarodnim standardima.
U 2024. godini su, smatrajući da se na molitvenim okupljanjima zloupotrebljava pravo na slobodu okupljanja te molitvom opravdava govor mržnje i diskriminacija žena, OCD-i za zaštitu ženskih prava predložili da se izmjenama ZJO-a pravo na slobodu izražavanja i javnog okupljanja ograniči jasnijim propisivanjem zabrane diskriminacije na temelju svih diskriminacijskih osnova koje štiti ZSD. Pored toga, predložili su da se prosvjedi, osim u blizini bolnica, zabrane i u blizini drugih ustanova pružatelja zdravstvene skrbi.
Neadekvatno postupanje policijskih službenika u cilju zaštite slobode okupljanja različitih skupina utvrđeno je pri osiguravanju Hoda za život u Zagrebu. Prosvjednice koje su željele izraziti protivno mišljenje dva su sata bile okružene interventnim policijskim službenicima koji su im onemogućili slobodu kretanja, za koje vrijeme je jedna prosvjednica zatražila liječničku pomoć. Prema praksi ESLJP-a važno je da vlasti pokažu određeni stupanj tolerancije prema mirnom okupljanju, kada prosvjednici ne djeluju nasilno, kako bi se omogućilo pravo na slobodu okupljanja (Annenkov i drugi protiv Rusije, 31475/10). Stoga u tumačenje pojma „miran“ treba uključiti i ponašanja koja mogu smetati osobama koje se protive idejama ili tvrdnjama iznošenima na mirnom prosvjedu, pa čak i ponašanja koja privremeno koče, usporavaju ili sprječavaju aktivnosti treće strane. Iako je obveza policije spriječiti ometanje javnog okupljanja, ono ne smije biti nerazmjerno i ne smije onemogućiti istovremeno održavanje protuprosvjeda, čak i ako nije prijavljeno.
Stoga smo preporučili edukaciju policijskih službenika o standardima prava na slobodu javnog okupljanja temeljem nacionalnog prava, prakse ESLJP-a, Smjernica Venecijanske komisije te komentara br. 37 Odbora za ljudska prava UN-a.
Smjernice Venecijanske komisije te komentar br. 37 Odbora za ljudska prava UN-a ukazuju da se mirno okupljanje ne bi smjelo smatrati nezakonitim ako nije prijavljeno te ne smije biti razlog rastjerivanja ili uhićenja sudionika i organizatora okupljanja niti izricanja neprimjerenih sankcija. Na to je upozorio i Amnesty International u izvješću o pravu na prosvjed Under Protected and Over Restriced iz 2024. godine, kao i na ograničenja i sustavne napade na sudionike okupljanja te sve veću upotrebu invazivne tehnologije nadzora u mnogim državama EU. Sukladno dostupnoj praksi prekršajnih sudova, u slučaju neprijavljivanja mirnih okupljanja i javnih prosvjeda, kada je ono obvezno sukladno ZJO, organizatori su prekršajno sankcionirani, iako minimalnim novčanim kaznama.
Postupali smo povodom obavijesti građanske inicijative kojoj JLS nije na vrijeme dostavila suglasnost radi javnog okupljanja i time joj je onemogućila prijavu prosvjeda policijskoj upravi u traženom terminu. Utvrđeno je da je JLS suglasnost za javno okupljanje dala nakon tri dana u kojima je provjeravala postoje li materijalna potraživanja prema organizatoru okupljanja, što je bilo neopravdano odnosno nepotrebno.
Postupamo i po pritužbi zbog odbijanja JLS da udruzi omogući održavanje tribine na javnoj površini, a zatim i u društvenom domu, o čemu više pišemo u poglavlju o izražavanju u javnom prostoru. Pravo na slobodu okupljanja najčešće je usko povezano sa slobodom izražavanja, a uključuje i pravo na izbor vremena, mjesta i načina okupljanja. Održavanje javnih događaja na određenim mjestima može se zabraniti iz sigurnosnih razloga ili radi zaštite slobode i prava drugih, no to je potrebno obrazložiti, što je u konkretnom slučaju izostalo.
| Preporuka 110.
Vladi Republike Hrvatske, da javnosti obrazloži osnovne sigurnosne razloge ograđivanja Trga sv. Marka Preporuka 111. Ministarstvu unutarnjih poslova, da kao dio obvezne obuke zaštitara za dobivanje licence uvede edukaciju o ljudskim pravima, posebice pravu na javno okupljanje te razmjernoj uporabi sile na javnim okupljanjima |
Vezano za slobodu javnog okupljanja već je neko vrijeme predmet rasprava i kritika zatvaranje Trga sv. Marka za javnost i slobodno okupljanje, iz sigurnosnih razloga. U Izvješću za 2022. godinu smo pisali o zahtjevima GONG-a za otvaranje Trga sv. Marka koji je od listopada 2020. godine ograđen iz sigurnosnih razloga. U Izvješću za 2023. godinu pisali smo o Odluci Ustavnog suda kojom je odbačen prijedlog GONG-a za ocjenu ustavnosti Uredbe o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora, prema kojoj je Trg sv. Marka štićeni prostor te je time zatvoren za javnost i slobodno okupljanje. S obzirom da je Trg i dalje ograđen te je onemogućeno slobodno kretanje građana na dijelu ispred zgrade Vlade RH te na dijelu ispred zgrade Hrvatskog sabora, koja je trenutno u obnovi, javnost je potrebno obavijestiti barem o najopćenitijim sigurnosnim razlozima ove mjere, razmjerima opasnosti te prijetnji sigurnosti, uzimajući u obzir trajanje ograničenja, s ciljem podizanja povjerenja građana u tijela javne vlasti.
Aktivisti za zaštitu okoliša prosvjedovali su drugu godinu zaredom protiv proširenja i rada LNG terminala u Omišlju, a mediji su izvještavali o upotrebi prekomjerne sile od strane policije i zaštitara, što je rezultiralo fizičkim ozljeđivanjem te uhićenjima. Aktivisti građanske inicijative u Puli su također uhićeni nakon što su pokušali spriječiti sječu šume, u čemu su ih fizički spriječili zaštitari koje je angažirao investitor. Dok je protiv jednog sudionika prosvjeda podignuta optužnica zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, MUP inspekcijskim nadzorom nije utvrdilo povredu propisa i upotrebu sile protivno Zakonu o privatnoj zaštiti. Naše postupanje povodom navedenog događaja je u tijeku.
Iako je osiguravanje sigurnosti od iznimne važnosti, uporaba sredstava prisile radi svladavanja pasivnog otpora na javnim okupljanima nije primjerena kada sudionici nisu nasilni. Za razliku od policijskih službenika, zaštitari nisu osposobljeni za osiguravanje javnog reda i mira te educirani o razmjernoj primjeni sile, uključujući za vrijeme javnih okupljanja. Stoga je potrebna edukacija zaštitara o ljudskim pravima, posebice pravu na javno okupljanje. U cilju pravne zaštite, ali i kontrole postupanja zaštitara, od pomoći može biti i uporaba moderne tehnologije, primjerice kamere koje bi zaštitari nosili za vrijeme obavljanja dužnosti, što se moguće planira uvesti za policijske službenike.
Poseban izvjestitelj za branitelje okoliša prema Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) je upozorio da države sve više odgovaraju represijom na mirne okolišne prosvjede te umjesto adresiranja izvora problema i razloga građanske mobilizacije, sve češće ograničavaju pravo na mirno okupljanje i sudjelovanje u donošenju odluka. O navedenom više pišemo u dijelu o braniteljima ljudskih prava te pravu na čist, zdrav i održiv okoliš.