Izbori u 2024. godini

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2025. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

2024. godinu obilježilo je održavanje triju izbora na nacionalnoj razini: izbora za zastupnike u Hrvatski sabor u travnju, izbora članova u Europski parlament iz RH u lipnju i izbora za predsjednika RH u prosincu. Stoga u ovome Izvješću u posebnom poglavlju donosimo pregled svih održanih izbora, obzirom na važnost biračkog prava kao ljudskog prava, specifične pojavnosti govora i izražavanja u javnom prostoru u (pred)izborno vrijeme te prikazujemo neka pitanja vezana uz pojedine društvene skupine, kao što su primjerice mladi. Kroz prikaz triju izbora održanih u 2024. godini ukazuje se na potrebu razmatranja i unapređenja izbornog zakonodavstva i pojedinih procesa. Nadalje, korištenje društvenih mreža dovelo je do toga da su platforme postale važniji kanali za komunikaciju i obraćanje ciljanim skupinama, čemu je ubuduće potrebno posvetiti dodatnu pažnju, jer isto može dovesti i do većeg širenja dezinformacija i lažnih vijesti, što može predstavljati izazov za integritet izbornih procesa.

Parlamentarni izbori

Izborima za zastupnike u Hrvatski sabor prethodilo je ukidanje Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Navedeni Zakon je u veljači 2023. godine Ustavni sud RH ukinuo zbog razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, odnosno značajnog odstupanja od načela jednakog biračkog prava, na što je upozoravao još od 2010. godine. Novim Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izmijenjene su granice izbornih jedinica kako bi se ujednačila težina glasa birača, no za njegovu pripremu nije imenovana radna skupina. Na to su javno ukazivali profesori ustavnog prava, navodeći da je potrebna velika promjena izbornog zakonodavstva, da je u registru birača značajno više birača s prebivalištem u RH nego što je, prema popisu stanovništva, punoljetnih stanovnika, kao i da bi granice izbornih jedinica trebale slijediti granice regionalnih upravnih jedinica.

Kampanju za parlamentarne izbore obilježila je najava da će aktualni predsjednik RH biti kandidat na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor te kandidat za mandatara Vlade. S tim u svezi, Ustavni sud RH je 18. ožujka 2024. godine upozorio predsjednika RH da je najava kandidature nespojiva s njegovim ustavnim položajem i ovlastima i načelom diobe vlasti te da mora podnijeti ostavku ako se kandidira za zastupnika ili ako u javnosti istupa kao kandidat za predsjednika Vlade. 20. ožujka 2024. godine objavljeno je izdvojeno mišljenje sudaca Abramovića, Kušan i Selaneca, u kojemu se propitivao opseg ovlasti Ustavnog suda u izbornom procesu i postavljalo pitanje o tome koliko daleko sud smije ići u reguliranju političkog djelovanja. Potom je u upozorenju od 19. travnja 2024. godine Ustavni sud većinom glasova utvrdio da predsjednik RH nije poštovao upozorenje od 18. ožujka jer je javno nastupao kao kandidat za budućeg predsjednika Vlade te da, čak i kada bi podnio ostavku na funkciju predsjednika RH, ne bi mogao biti mandatar za sastav Vlade ni predsjednik Vlade. Troje sudaca je pripremilo i objavilo Ustavnopravno stajalište od 19. travnja 2024. u povodu priopćenja i upozorenja sudionicima u izborima održanim 17. travnja 2024. godine, u kojemu su izrazili kritiku načina na koji je Ustavni sud postupio, smatrajući da je prekoračio svoje ovlasti te su doveli u pitanje legitimnost sudskih upozorenja i priopćenja tijekom izbornog procesa.

Rasprave je izazvala i odluka predsjednika RH da se izbori održe srijedom, a ne nedjeljom, što je ranije bila uobičajena praksa. S tim u svezi pučka je pravobraniteljica zaprimila upit sindikata imaju li radnici u RH obvezu raditi na dan izbora i kako će oni, kojima će biti naloženo raditi taj dan, ostvariti aktivno biračko pravo. Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor izričito je propisano da je dan provedbe izbora neradni dan, no poslodavcima nije izričito zabranjeno raditi na navedeni dan. Državno izborno povjerenstvo stoga je pozvalo poslodavce „da na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u više timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo“, a navelo je i da radnici, ukoliko im je unaprijed poznato da se zbog poslovnih obaveza na izborni dan neće nalaziti u mjestu svoga prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Naknadno nismo bili obaviješteni, niti od sindikata niti od radnika, o slučajevima faktičnog onemogućavanja radnika da konzumiraju svoje biračko pravo od stane poslodavaca.

Izbori za Europski parlament

U lipnju 2024. godine su održani četvrti europarlamentarni izbori od ulaska RH u EU 2013. godine. Održani su u sjeni parlamentarnih izbora koji su im prethodili te predsjedničkih koji su održani nakon njih, a koji su imali dinamičnije kampanje. Fokus javnosti na ovim europarlamentarnim izborima bio je manji nego što je to bio slučaj pri njihovoj provedbi u prijašnjim ciklusima, dijelom i jer su održani nedugo nakon parlamentarnih izbora i dugih postizbornih pregovora o formiranju većine u Hrvatskom saboru. Zajedno s ovim izborima održani su i lokalni izbori u nekoliko gradova i općina.

Prema službenim podacima Europskog parlamenta, izlaznost u RH bila je najniža među svim državama članicama EU i iznosila je svega 21,35%. Usporedbe radi, prosječna izlaznost bila je 50,74%, dok je primjerice u Belgiji iznosila visokih 89,01%, što je zasigurno i posljedica obveznog glasovanja.

Predsjednički izbori

Izbori za predsjednika RH održani su u blagdansko vrijeme kraja 2024. i početka 2025. godine, što može biti jedan od uzroka niže izlaznosti, koja je u prvom krugu iznosila 46,03%, a u drugom krugu 44,18% birača. Izbori su bili intenzivno praćeni u medijima, a u analizama i izvještajima pozornost je posvećena korištenju društvenih mreža u kampanji. Retorika kandidata također je bila predmetom analiza, posebno u kontekstu polarizacije javnog mnijenja.

Pred predsjedničke izbore izabrano je i desetero sudaca Ustavnog suda, a s obzirom na istek mandata desetero sudaca, što je bilo važno i u kontekstu izbora zbog uloge Ustavnog suda u izbornom procesu. Izbor sudaca je, uz raspravu o načinu izbora sudaca, obilježilo i da je izbor odgođen i preko krajnjeg roka, pa je daljnje rasprave potaknula odluka Ustavnog suda o produženju (vlastitog) mandata, što je dodatno naglasilo potrebu za pravovremenim izborom sudaca Ustavnog suda, osobito s obzirom na značaj Ustavnog suda u pravnom poretku RH.

Neovisna organizacija za provjeru činjenica Faktograf je tijekom kampanje u realnom vremenu identificirala i ispravljala dezinformacije i lažne vijesti, što je dalo priliku biračima da donesu informirane odluke na temelju provjerenih informacija.

Govor u javnom prostoru i društvene mreže

Tijekom predkampanje i kampanje za parlamentarne, ali i kasnije za predsjedničke izbore, u javnom prostoru vidljivo je bio prisutan i vrijeđalački diskurs, koji javnosti šalje poruku o prihvatljivosti ili čak poželjnosti ovakvog načina komuniciranja, no koji je štetan za kulturu komunikacije u javnom prostoru, pri čemu javne osobne uvrede u odnosu na obnašatelje dužnosti u institucijama mogu negativno djelovati i na povjerenje građana u te institucije.

Uoči službenog početka izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, pučka pravobraniteljica je kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava te čelnica nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava i središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije, izdala priopćenje u kojemu je istaknula važnost političkog govora i utjecaj koji može imati na ljudska prava, jednakost i vladavinu prava, budući je vrijeme izbora specifično razdoblje koje obilježavaju politički sukobi i intenzivniji politički govor nego inače, koji za cilj imaju privlačenje pažnje birača. Ukazala je kako je sloboda izražavanja jedno od temeljnih ljudskih prava, zaštićena Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, da je ključna za demokracije posebno u vrijeme izbora, no da ona nije apsolutna. Navela je i da politička komunikacija nažalost, kako globalno tako i u RH, nerijetko uključuje i poruke netrpeljivosti, uvredljive i omalovažavajuće izjave, kao i one koje podrivaju vladavinu prava, te da izjave političara mogu djelovati kao „bačena šibica“ kojima se rasplamsava netrpeljivost prema različitim skupinama. Političke stranke i političare pozvala je da ne šire netrpeljivost u raspravama o ključnim problemima građana i izazovima s kojima se društvo suočava.

Foto – Izvor: Željko Lukunić/PIXSELL

Posebno u razdoblju kampanje za parlamentarne izbore, meta različitih vidova izražavanja desno-populističkih političkih opcija su bili pripadnici srpske nacionalne  manjine, rodne manjine, iregularni migranti i strani radnici. Zbog sudjelovanja predstavnika srpske nacionalne manjine u vlasti, najveću stranku vladajuće koalicije prozivali su za izdajničku i navodno antihrvatsku politiku. U više gradova na SDSS-ovim plakatima „Hrvatska treba Srbe“ ispisane su poruke mržnje.

Foto – Izvor: Facebook

Etičko povjerenstvo u izborima zastupnika u Hrvatski sabor po prigovoru HDZ-a izdalo je upozorenje Domovinskom pokretu zbog promidžbenog plakata za kojega je utvrdilo da sadržajem predstavlja iznošenje laži i insinuacija te je naložilo njihovo uklanjanje i javnu ispriku stranke zbog povrede Izbornog etičkog kodeksa.

Etičko povjerenstvo je, između ostaloga, reagiralo i na objavu imena kandidata i kandidatkinja za koje se navodilo da su istospolne seksualne orijentacije, bez njihove pisane privole, navodeći da se radi o nedopuštenoj uporabi osobnih podataka i povredi privatnosti te da je objavom povrijeđen Izborni etički kodeks. Etičko povjerenstvo je reagiralo i zbog iskorištavanja djece u političkoj promidžbi te zatražilo da se takve objave uklone.

OESS ODIHR je u izvješću nakon parlamentarnih izbora naveo da je financijska neovisnost HRT-a osigurana kroz plaćanje pristojbe, no da je javni radiotelevizijski servis zbog mehanizma imenovanja glavnog direktora i nadzornih vijeća i dalje podložan utjecaju vlasti, kao i da su mnogi ODIHR-ovi sugovornici mišljenja da je HRT pristran u političkom izvještavanju, kako u pogledu sadržaja, tako i izbora gostiju.

Gong je pozvao HRT na pravedno i nepristrano praćenje predsjedničkih kandidata, navodeći da je vidljivo da HRT u središnjoj informativnoj emisiji promovira jednog predsjedničkog kandidata dajući mu prednost nad ostalima. Programsko vijeće HRT-a potom je programsko vodstvo HRT-a uputilo na “odgovornost u realizaciji programa na nižim programskim razinama”. S tim u svezi Gong je pozvao HRT da pravila za praćenje izbora donese od dana kada stranka javno objavi ime kandidata ili kada nezavisni kandidat najavi kandidaturu, odnosno najkasnije šest mjeseci prije mjeseca u kojem se održavaju izbori, a ne tek po raspisivanju izbora. Pri tome je istaknuo da prije službenog početka kampanje traje aktivna neslužbena pretkampanja koja ne podliježe pravilima što narušava ravnopravnost kandidata i nepristrano informiranje javnosti, kao i da se pri izvještavanju o aktivnostima kandidata koji obnašaju javne dužnosti tijekom pretkampanje treba jasno odvojiti aktivnosti izborne promidžbe od izvršavanja dužnosničkih obveza.

Društvene mreže su bile poprište različitih političkih kampanja te sadržaja i narativa koji su širili političke stranke i kandidati te njihovi pobornici. No, kako ne postoji obveza dostave informacije kandidata o svojim službenim računima na društvenim mrežama te poveznica na njih, teško je pratiti njihovu komunikaciju te poštuju li izborna pravila.

S tim u svezi je OESS ODIHR u izvješću nakon parlamentarnih izbora naveo da su političke stranke i kandidati bili aktivni na društvenim mrežama, uglavnom na Facebook-u i X-u te u manjoj mjeri na Instagram-u, pri čemu su mnogi nedugo nakon raspisivanja izbora otvorili i TikTok račune. U izvješću se navodi i da su sugovornici ODIHR-a ukazivali na slučajeve dezinformacija na društvenim mrežama koje su korištene za diskreditaciju političkih protivnika, kao i da ne postoje mehanizmi kojim bi se sprječavala ovakva postupanja. Zakonodavcu je preporučeno da, uz savjetovanje s regulatorom medija i drugim dionicima, razmotri reguliranje aktivnosti u kampanjama i političko oglašavanje u internetskim medijima i na društvenim mrežama te njihovo financiranje.

Gong je u „Analizi političkih narativa na TikToku u izbornoj kampanji 2024.“ preporučio HAKOM-u da aktivno prati društvene mreže i promatra poštuju li izborne kampanje Akt o digitalnim uslugama (DSA), o kojemu više pišemo u poglavlju o izražavanju u javnoj prostoru, i njegove smjernice za izborni integritet, koje traže suzbijanje neautentičnog ponašanja, deep fake sadržaja i netransparentnih influencera, kao i da bi HAKOM trebao zajedno s drugim relevantnim i nadzornim tijelima raditi na prevenciji stranog utjecaja na digitalnim platformama.

Gong je tijekom kampanje za predsjedničke izbore upozorio TikTok, DIP i HAKOM da se s jednog TikTok računa vodi difamacijska kampanja iz sjene prema jednoj predsjedničkoj kandidatkinji. Ubrzo je TikTok uklonio sporni račun, koji je uz kritičke narative širio i neistine.

Meta i Facebook su u svibnju, potaknuti istraživanjem GONG-a, istražili lažne profile koji su podržavali objave na službenoj Facebook stranici vladajuće stranke. Zbog kršenja smjernica zajednice protiv koordiniranog neautentičnog ponašanja, uklonili su 150 profila. Za vrijeme predsjedničkih izbora s TikToka je uklonjeno više tisuća neautentičnih pratitelja jednog od predsjedničkih kandidata, nakon što se utvrdilo da su većina botovi – automatizirani programi koji su služili za održavanje privida popularnosti i približavanja mlađoj populaciji glasača.

Tijekom kampanje za predsjedničke izbore pučka pravobraniteljica je zaprimila pritužbu u kojoj je navedeno da ju podnose koordinatori političke platforme čija je kandidatkinja bila metom ranije spomenute difamacijske kampanje na TikToku, a koja je podnijeta protiv DORH-a, MUP-a i drugih institucija. S obzirom na adresu elektroničke pošte s koje je pritužba zaprimljena i da je sadržaj pobudio sumnju u autentičnost, pučka pravobraniteljica je nakon provjere autentičnosti o navedenom slučaju obavijestila DORH i MUP, radi utvrđivanja eventualnog postojanja elemenata kažnjivog djela.

Biračko pravo

Gong nam je ukazao da im se na dan izbora za zastupnike u Hrvatski sabor zbog problema s popisom birača obratilo više stotina građana, najčešće onih koji po dolasku na biračko mjesto nisu mogli glasovati jer im je MUP osobne iskaznice prethodno, navodno pogrešno, proglasilo nevažećima. Iako je problem (djelomično) riješen izdavanjem tzv. plavih potvrda u uredima opće uprave, mnogi građani nisu bili upoznati kako riješiti problem ili ga nisu mogli ili stigli riješiti.

Odgovarajući na upit pučke pravobraniteljice, MUP je odgovorilo da je analizom evidencije osobnih iskaznica za osobe kojima su na dan izbora izdane tzv. plave potvrde, utvrđeno da je ukupno 6.570 osoba na dan zatvaranja registra birača imalo osobne iskaznice kojima je istekao rok. Pored toga, navelo je da razlog nevaženja osobnih iskaznica nije samo istek roka, nego su neke postale nevažeće jer su prijavljene kao izgubljene, a u slučaju pronalaska on nije prijavljen. Dodatno, neke su postale nevažeće jer su osobe promijenile prebivalište, a potom nisu podnijele zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, iako su bile obvezne. Stoga je nakon proteka roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje nove osobne iskaznice, status njihovih osobnih iskaznica u evidencijama promijenjen u „nevažeća“, no osobe su takve iskaznice imale u posjedu i zbog datuma isteka upisanog na njima izgledale su kao važeće. Nadalje, MUP je pojasnilo da je od ukupnog broja osoba kojima su na dan izbora izdane plave potvrde, njih 2.028 podnijelo zahtjev za izdavanje osobne iskaznice u razdoblju između zatvaranja registra birača i izbornog dana (od 8. do 16. travnja 2024. godine). 418 osobnih iskaznica je izrađeno i uručeno te su postale važeće, no nisu mogle biti uvrštene na popis važećih osobnih iskaznica koji je MUP dostavio (tadašnjem) MPU-u, jer nisu bile važeće na dan zatvaranja registra birača. Od ukupnog broja izdanih plavih potvrda, 471 izdana je građanima koji su posjedovali važeću osobnu iskaznicu, za koju je u evidenciji na informacijskom sustavu MUP-a bio evidentiran status nevažeće isprave zbog proteka roka za uručenje. Nakon naknadnih provjera tim osobnim iskaznicama je u evidenciji informacijskog sustava ažuriran status važeće isprave. Iako se u očitovanju MUP-a tako izričito ne navodi, moguće je zaključiti da se u posljednje navedenim podacima radilo o greškama u evidencijskom sustavu MUP-a te da su one naknadno ispravljene.

S obzirom na navedeno, DIP-u i MPUDT-u preporučujemo da prije budućih izbora građane jasno informiraju u kojim slučajevima s osobnim iskaznicama koje posjeduju neće moći pristupiti glasovanju, kako bi se smanjilo nepovjerenje javnosti u regularnost izbora.

Zbog faktične nemogućnosti ostvarivanja aktivnog biračkog prava pučka pravobraniteljica je zaprimila više pritužbi, od kojih izdvajamo onu pritužiteljice koja nije mogla ostvariti svoje biračko pravo jer se nalazila na rehabilitaciji u zdravstvenoj ustanovi, pritužbu oca dvoje pomoraca koji plove na brodovima pod stranim zastavama, te onu pritužitelja iz inozemstva koji navodi da mu je konzumiranje aktivnog biračkog prava teško ostvarivo zbog udaljenosti između mjesta u kojemu živi i biračkog mjesta u veleposlanstvu koje se nalazi drugoj državi.

Živim u Zagrebu ali trenutačno se nalazim na liječenju u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice te sam putem aplikacije e-građani podnijela zahtjev za omogućavanje glasovanja izvan mjesta prebivališta. Uvidom u Registar Birača vidjela sam da sam raspoređena u Zabok, prostorije Gradske uprave, Zivtov trg 10, što je van svake pameti. Ako trebam putovati iz Krapinskih toplica u Zabok onda mogu, teoretski, putovati na dan izbora i u Zagreb. Obzirom da se nalazim u Krapinskim toplicama tražila sam da mi se omogući glasovanje na ovim izborima u Krapinskim Toplicama. Nakon pisanja mailova i nazivanja telefonskih brojeva, od prvog sugovornika sam dobila novi telefonski broj i tako redom, da bi na kraju utvrdila da neću moći ostvariti svoje glasačko pravo, odnosno mogu ga ostvariti jedino ako iz Toplica otputujem u Zabok . Obrazloženje je to da je svako županijsko povjerenstvo odredilo 1 mjesto na kojem bi pojedinci kao ja mogli glasati jer će na tako odabrana mjesta biti distribuirani glasački listići njihovih izvornih glasačkih mjesta. Pitam se koliko je ljudi podnijelo zahtjev za glasovanjem izvan mjesta prebivališta i koliko ljudi to pravo neće iskoristiti zbog propisane procedure.

Osim na redovitim biračkim mjestima, na kojima glasuju birači prema mjestu svoga prebivališta, izbori se provode i na posebnim biračkim mjestima, za birače koji glasuju izvan svoje izborne jedinice. Posebna biračka mjesta određuje izborno povjerenstvo izborne jedinice, na osnovi broja birača koji su se upisali da će na dan izbora biti u određenom mjestu izvan svoje izborne jedinice, te uz procjenu pristupačnosti posebnih biračkih mjesta biračima. Na parlamentarnim izborima 2024. godine na području RH bilo je 121 takvo posebno biračko mjesto, dok ih je 2020. godine bilo 109.

Nakon što smo zaprimili citiranu pritužbu i uvidjeli da nisu u svim naseljima u kojima se nalaze lječilišta ili bolnice za rehabilitaciju određena posebna biračka mjesta za birače privremeno upisane radi glasovanja izvan svoje izborne jedinice (a uzimajući u obzir da svaki boravak u bolnici nije moguće unaprijed planirati, no da je boravak u lječilištima ili bolnicama za rehabilitaciju u određenom razdoblju u pravilu unaprijed poznat dulje vrijeme), izradili smo analizu podataka o broju ovih birača koji se privremeno upisao i broju njih koji je doista i glasovao, za sedam posebnih biračkih mjesta: u Varaždinskim Toplicama, Daruvaru, Lipiku, Topuskom, Ivanić Gradu, Malom Lošinju i Zaboku. Na prvih pet navedenih posebnih biračkih mjesta mogli su, pod uvjetom prethodnog upisa, glasovati birači koji su se nalazili u lječilištima/specijalnim bolnicama za rehabilitaciju koja se nalaze u ovim naseljima, dok su na posebnim biračkim mjestima u Malom Lošinju i Zaboku mogli glasovati birači koji su se nalazili u Lječilištu Veli Lošinj, odnosno specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama i Stubičkim Toplicama. Analiza podataka pokazala je da je izlaznost birača značajno veća na posebnim biračkim mjestima u naseljima u kojima se nalazi lječilište/specijalna bolnica za rehabilitaciju, nego što je to slučaj na posebnom biračkom mjestu u Malom Lošinju (cestovno udaljenom 4,2 km od Velog Lošinja) te na posebnom biračkom mjestu u Zaboku (udaljenom 10,8 km od Stubičkih, odnosno 13,7 km od Krapinskih Toplica).

Na posebno biračko mjesto u Zaboku nije izašlo 55 birača koji su se prethodno upisali, dakle poduzeli su prethodne radnje kojima su pokazali namjeru da izađu na izbore, no to u konačnici nisu učinili, što je dvostruko više nego na svih pet biračkih mjesta koja su se nalazila u naselju u kojemu se nalazi i zdravstvena ustanova u kojoj su se liječili.

DIP-u smo stoga preporučili da naš obrazloženi dopis te tablicu s podacima dostavi izbornom povjerenstvu III. izborne jedinice (u kojoj se nalazi Zabok) kako bi, i na temelju ovih podataka, procijenilo potrebu ustrojavanja dodatnih posebnih biračkih mjesta pri održavanju budućih izbora. DIP nas je obavijestilo da je to dostavljeno na znanje Izbornom povjerenstvu III. izborne jedinice.

„Pisem Vam ovaj mail u ime moje dvoje djece kceri i sina koji su pomorci – časnici trgovacke flote na stranim kompanijama u medunarodnim morima. Danas na dan izbora predsjednika RH kao i prijasnih godina ne mogu glasovati, ne mogu ostvariti svoje demokratsko pravo na glasanje! Zasto? Ne radi se samo o mojoj djeci vec o tisucama pomoraca dugi niz godina bez prava glasovanja na izborima.

Zakonodavac ih je stavija u grupu drugorazrednih gradana. Zasto?

Svi ti pomorci imaju adresu stanovanja u RH gdje i placaju uredno i obilato porez na svoje place, nekretnine itd.

Mislim da taj zakonodavac krši potpuno temeljna ljudska prava!“

U drugom slučaju obratio nam se otac dvoje pomoraca koji su članovi posada brodova pod stranim zastavama, koji bi uz prethodnu prijavu mogli glasovati u hrvatskim veleposlanstvima ili konzulatima  u kojima su ustrojena biračka mjesta. No, kako pomorci često ne mogu točno znati gdje će se nalaziti na dan izbora većini je faktički nemoguće ili je teško ostvariti aktivno biračko pravo. Prema procjeni Sindikata pomoraca Hrvatske, radi se o približno 9.000 pomoraca.

U trećem slučaju obratio nam se hrvatski državljanin iz Perua navodeći da je aktivno biračko pravo teško ostvarivo hrvatskim građanima iz Perua, Bolivije i Ekvadora s obzirom da mogu glasati u veleposlanstvu u Čileu, no da su velikoj većini troškovi avionske karte, smještaja, hrane i putnog osiguranja nepremostiva ekonomska prepreka.

S obzirom da se mnogi hrvatski pomorci nalaze na stranim brodovima na kojima nije  moguće glasovati, da se hrvatski državljani i državljanke nalaze ili prebivaju u državama u kojima nema veleposlanstava ili konzulata RH ili u njima nisu bila ustrojena biračka mjesta, da mnogima nisu lako dostupna ni biračka mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u državama u kojima prebivaju, kao i da je velik broj naših državljana izvan RH, nadležna tijela trebala bi razmotriti mogućnosti olakšavanja konzumiranja aktivnog biračkog prava, poput uvođenja instituta dopisnog glasanja. Isto bi međutim bilo moguće razmotriti i šire, i za građane koji žive u RH, radi olakšavanja izlaska na izbore odnosno konzumacije aktivnog biračkog prava građanima, slijedom čega bi bilo dobro barem napraviti analizu prednosti i mana odnosno rizika uvođenja ovakvih mogućnosti.

Izbori i pojedine društvene skupine: mladi, žene, osobe s invaliditetom i starije osobe

Uz već ranije navedeno, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH odnosno tijelo fokusirano na situaciju, prava i perspektivu pojedinih skupina u društvu, u nastavku sagledavamo neke specifične aspekte vezano uz mlade, žene, osobe s invaliditetom i starije osobe.

Mladi u RH pokazuju nisku razinu političke participacije, što se odražava i na njihovu izlaznost na izborima, stoga ih je potrebno educirati o važnosti izbora i demokratskih procesa. Vezano za navedeno odnosno potrebu sustavnog obrazovanja mladih u okviru obrazovnog sustava, kako putem zasebnog predmeta, tako i zadržavanjem predmeta Politika i gospodarstvo i u strukovnim školama koje pohađa 70% mladih više pišemo u poglavlju Mladi.

Pozitivno je da je DIP-a provodilo edukacije po srednjim školama s ciljem upoznavanja mladih s demokratskim procesima. Gong i Mreža mladih Hrvatske su provodili i provode aktivnosti s ciljem poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u društvu, a objavili su i posebne publikacije i analize vezano za mlade i izbore.

U publikaciji „Ima li (tu) mjesta za mlade?“ Mreža mladih Hrvatske analizirala je izbore održane tijekom 2024. godine u nekoliko aspekata: izbornih programa političkih stranaka, njihovih predizbornih komunikacijskih strategija te uključenosti mladih na izborne liste i u konačnu podjelu mandata. Zaključeno je da su stranke prepoznale mlade kao zaseban segment društva, no da u programima nisu dovoljno istaknule njihove specifične probleme. Nizak je bio broj i udio mladih kandidata i rijetko su se nalazili pri vrhu kandidacijskih lista. Nakon konačne raspodjele mandata, uključujući i zastupnike iz redova manjina, Hrvatski je sabor u srpnju 2024. godine imao troje zastupnika mlađih od 31 godine. Ipak, određeni broj mladih kandidata osvojio je zamjetan broj preferencijalnih glasova, što je pokazalo da su njihove kvalitete birači prepoznali. Općenito se može zaključiti da su mladi i njihove potrebe i dalje politički nedostatno zastupljeni, što i oni sami zamjećuju – 59% ispitanika spomenute publikacije smatra da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u nacionalnoj politici.

Manjak participacije mladih bila je vidljiva i pri slaganju kandidacijskih lista. Najviše mladih kandidata na parlamentarnim izborima imala je Stranka Ivana Pernara, oko 30% svih mladih kandidata na tim izborima, dok je na izborima za Europski parlament uvjerljivo najveći broj kandidata ispod 31 godine života imala lista Nine Skočak.

Pitanje snižavanja dobne granice za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina sve je prisutnije u javnom diskursu diljem Europe. Snižavanje dobne granice moglo bi potaknuti veći angažman mladih u političkim procesima, a rano sudjelovanje u izborima moglo bi stvoriti naviku građanskog djelovanja. Neke države, poput Belgije, Austrije i Malte, već su snizile dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina. U drugima, poput Njemačke koja je 2023. godine snizila dobnu granicu za glasovanje na europskim izborima, raspravlja se o snižavanju dobne granice na saveznim, dok je različita situacija po saveznim pokrajinama u vezi lokalnih izbora.

Gong je u analizi „Spuštanje dobne granice za političko sudjelovanje na 16 godina“ istaknuo da mladi imaju pravo sudjelovati u odlukama koje utječu na njihovu budućnost, no ukazao je i na važnost edukacije mladih o demokratskim procesima i političkoj pismenosti, koji ih uz odgovarajuće obrazovne programe trebaju pripremiti za donošenje informiranih odluka.

Vezano za žene kao društvenu skupinu i pitanje udjela žena u predstavničkim tijelima, političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji izbornih lista obvezni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova te primjenjivati tzv. spolnu kvotu (40%) propisanu Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Pri donošenju Zakona o ravnopravnosti spolova 2008. godine zakonodavac je u obrazloženju prijedloga Zakona naveo kako se ova posebna mjera uvodi s ciljem povećanja udjela žena u predstavničkim tijelima, što je razumljivo jer su zbog neravnopravnog položaja žena u društvu, koja još uvijek nije prevladana, žene u području političke participacije kontinuirano osjetno podzastupljen spol.

Ukoliko su na listama prekršene odredbe o rodnoj ravnopravnosti, lista se svejedno proglašava pravovaljanom i natječe se na izborima, no predlagatelj je podložan prekršajnoj kazni. Unatoč zakonima propisanoj obvezi, upozorenju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da se poštuje spolna kvota i njezinom prijedlogu da se pri sastavljanju lista primjeni tzv. zip sustav, odnosno par-nepar model prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola, kao i propisanoj prekršajnoj odgovornosti zbog kršenja pravila o spolnoj ravnopravnosti, na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. godine 32 od 165 pravovaljanih lista, odnosno 19,4%, nije ispoštovalo zahtjev rodne ravnopravnosti, slično kao i na izborima 2020. godine, kada ovaj zahtjev nije ispoštovalo 39 od 192 ili 20,4% listi. Posebno zabrinjavaju rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. godine, s obzirom da je na njima izabrano tek 25% žena, što je u fokusu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja prati ovu problematiku i izvještava Hrvatski sabor u svojem godišnjem izvješću.

U pogledu osoba s invaliditetom u fokusu je i treba biti i aktivno i pasivno biračko pravo. OEESS ODIHR je tako primijetio slabo sudjelovanje kandidata s invaliditetom u izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, kao i da se kandidati tijekom kampanje nisu porukama posebno obraćali osobama s invaliditetom. Stoga je naveo da bi trebalo poduzeti mjere za olakšavanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u izbornom procesu, što uključuje pristupačna mjesta za promidžbu, informacije u formatima dostupnima osobama s invaliditetom, prijevod na znakovni jezik i lako čitljive materijale. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je ukazao da se tijekom predizbornih kampanja učestalo koristi neprihvatljiva terminologija kako bi se diskreditirali i uvrijedili politički protivnici, te je pozvao političare, političke stranke i medije, a posebno kandidate i kandidatkinje, da u potpunosti izbjegavaju isticanje fizičkih, psihičkih i drugih osobina oponenata radi njihova omalovažavanja, kao i uvredljive generalizacije o osobama s invaliditetom. Pozvao je sudionike procesa da u svojim političkim programima istaknu aktivnosti i mjere usmjerene na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom u društvu i povećanje njihove vidljivosti u zajednici u pozitivnom svjetlu.

U pogledu starijih osoba i olakšavanja konzumacije aktivnog biračkog prava ne postoje zasebna pravila, no Obveznim uputama DIP-a o načinu glasovanja birača s tjelesnom manom, nepismenih birača, slijepih te birača koji nisu u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, obuhvaćeni su i slučajevi starijih osoba koji zbog bolesti, nemoći i nepokretnosti nisu u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, a izraze želju glasovati. Tako je propisano da će birački odbor biraču, koji je o nemogućnosti pristupa na biračko mjesto pravovremeno obavijestio izborno povjerenstvo (najkasnije do 12:00 sati na izborni dan) omogućiti glasovanje tako što će ga najmanje dva člana ili zamjenika člana biračkog odbora posjetiti i omogućiti mu tajno glasovanje.

Međutim, propisana je i iznimka, prema kojoj birački odbor neće biti dužan omogućiti glasovanje ovim biračima ako se pojave druge okolnosti zbog kojih bi uredno provođenje izbora na biračkom mjestu bilo dovedeno u pitanje, odnosno ako bi takvo glasovanje omelo glasovanje na biračkom mjestu, ili ako birački odbor ne raspolaže potrebnim tehničkim uvjetima, što može utjecati na ostvarivanje glasačkih prava starijih osoba. Posebna biračka mjesta određena su i za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi, u kojima je na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor bilo ustrojeno 91 biračko mjesto. Gong je zaprimio prijave o pokušajima utjecanja na volju birača u domovima za starije i nemoćne tijekom prvog, a mediji su ukazivali i na pokušaje utjecaja tijekom drugog kruga predsjedničkih izbora. Što se tiče tema od posebnog interesa za starije, kandidati su u fokus stavljali pitanje visine mirovina i siromaštvo s kojim su suočeni stariji.

Neki izazovi

U ovome poglavlju naveden je tek dio pitanja od kojih se neka sporadično ponavljaju ususret svakih novih izbora, poput redefiniranja izbornih jedinica i uvođenja alternative fizičkom glasovanju, ali i novih izazova poput sve većeg korištenja tehnologije i društvenih mreža koje mogu biti i zlouporabljene (i) u svrhu nedopuštenih utjecaja na izbore.

Na razini EU donesen je Plan za obranu demokracije čije su mjere usmjerene na zaštitu izbornog integriteta i suzbijanje dezinformacija, kako općenito tako i na društvenim mrežama, zaštitu novinara i suzbijanje SLAPP tužbi, vladavinu prava, temeljna prava i borbu protiv korupcije.

RH će biti dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s pravilima i preporukama koje iz njega proizlaze, a koje se u pogledu izbora odnose na jačanje medijske pismenosti, posebno među mladima, raznolikost medijskih sadržaja i neovisnost medija, rad na podizanju svijesti o važnosti provjere činjenica, poticanja građanskog aktivizma, svijesti o važnosti građanskog sudjelovanja i poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u društvu. Posebnu važnost će imati prilagodba nacionalnih propisa o financiranju političkih stranaka, što uključuje mjere za otkrivanje prikrivenog stranog uplitanja i osiguranje da se objavljuju jasne i javno dostupne informacije o izvorima financiranja.

Navodimo i da je OESS ODIHR u izvješću o parlamentarnim izborima naveo da je većina ranijih preporuka dana RH ostala neispunjena, među ostalima i one o potrebi poboljšanja točnosti popisa birača, regulaciji nadzora izborne kampanje, donošenju mjera za poticanje rodne zastupljenosti na listama kandidata, dekriminalizaciji klevete i transparentnosti financiranja kampanje.

Na potrebu poboljšanja izbornog zakonodavstva ukazuje i DIP, koje je još 2018. godine izradilo nacrt jedinstvenog izbornog zakona, koji bi ujednačio izborne institute koji su sada različito uređeni pojedinim zakonima. DIP je u veljači 2024. godine objavilo usporedni pregled postojećih izbornih zakona i prijedloga jedinstvenog izbornog zakona, čijim bi se donošenjem objedinili i uskladili načini provođenja svih izbora (predsjedničkih, parlamentarnih, lokalnih i europskih), osim izbora za vijeća i predstavnike vijeća nacionalnih manjina. Prema najavama, s postupkom uređivanja  izbornog zakonodavstva započet će se u 2026. godini.

Pored navedenog, treba istaknuti i da institut referenduma u RH i dalje nije primjereno uređen, iako je prijedlog Zakona o referendumu izrađen još 2022. godine i bio je u saborskoj proceduri. Sve navedeno ukazuje na potrebu ozbiljnog angažiranja političkih i stručnih aktera kako bi se u RH unaprijedilo zakonodavstvo i procesi, koji predstavljaju pravni okvir unutar kojeg se odvija demokratsko izražavanje volje građana.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.