Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je 22. rujna 2026. godine u raspravama o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom na Odboru za zaštitu okoliša i prirode i Odboru za lokalnu i regionalnu samoupravu Hrvatskoga sabora.

Istaknula je kako su izmjene o kojima je u srpnju održano javno savjetovanje u velikom broju bile pozitivne, no neke od njih su sada bez obrazloženja značajno mijenjane i to na način koji predstavlja snižavanje standarda u odnosu na odredbe iz srpnja.

Tako su značajno smanjeni iznosi novčanih kazni, a za neke prekršaje i manje od onih koje su trenutno propisane. Također je udvostručen rok u kojem, nakon ukidanja dozvole za gospodarenje otpadom, mora biti uklonjen sav otpad. Isto tako, smanjena je učestalost kontrola na mjestima kojima se gospodari otpadom.

Ostaje i pitanje mogućnosti jedinica lokalne samouprave da preuzmu odgovornost za zadaće koje im ovaj Zakon nalaže, s obzirom na to da će im biti potrebna i značajna sredstva, s kojima u pravilu ne raspolažu.

Odgovornost je države pripremiti što kvalitetniji zakonski okvir, pri čemu Zakon o gospodarenju otpadom utječe i na građane danas i na buduće generacije. On se odnosi na zaštitu ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš i prevencija je jedna od njegovih najvažnijih funkcija, a donosi se u trenutku u kojem je Hrvatska suočena s velikim izazovima u gospodarenju otpadom.

Osim na odborima u Hrvatskom saboru, pravobraniteljica je svoje komentare uputila i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, upravo s ciljem pripreme što kvalitetnijeg propisa. U nastavku donosimo neke od njih.

Rok za uklanjanje otpada

Ovim Prijedlogom uvodi se rok za uklanjanje otpada nakon ukidanja dozvole za gospodarenje otpadom. Predloženo je da uklanjanje otpada mora započeti u roku od 15 dana i da sav otpad mora biti uklonjen najkasnije u roku od 120 dana od prestanka obavljanja djelatnosti, osim otpada zakonito odloženog na odlagalištu. No, u srpnju je bilo predloženo da rok za uklanjanje otpada bude znatno kraći, odnosno dva mjeseca.

Pravobraniteljica je stoga predložila da se razmotri propisivanje kraćeg roka, posebice ako stvarne količine ili vrste otpada nisu u skladu s dozvolom te ukoliko postoji opasnost da zaostali otpad može ili već ugrožava kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, životinja, bilja, gljiva, te život i zdravlje ljudi.

Kontrola mjesta na kojima se gospodari otpadom

Uvodi se i kontrola lokacija gospodarenja otpadom, na način da Državni inspektorat, u suradnji s komunalnim redarima i tijelom koje je izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom odnosno obavilo upis u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, obavlja kontrolu postupanja s otpadom na lokaciji na kojoj se gospodari samo neopasnim otpadom najmanje jednom u kalendarskoj godini, dok se kontrola lokacije na kojoj se gospodari opasnim otpadom obavlja najmanje dva puta u kalendarskoj godini.

Uvođenje kontrola je pozitivno, no potrebno je propisati da one budu učestalije, i kod lokacija gospodarenja opasnim i neopasnim otpadom. Naime, unutar nekoliko mjeseci može nastati znatna šteta za okoliš, prirodu i zdravlje ljudi u slučaju nezakonitog postupanja s otpadom, naročito opasnim, što se može učinkovitije prevenirati kroz učestalije kontrole. Ovo je posebno važno s obzirom na trenutne izazove vezano za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj i sve veći broj ilegalnih odlagališta. Pri tom, u prijedlogu koji je bio u javnom savjetovanju u srpnju, kontrole su bile najmanje jednom u 90 dana, za sve lokacije.

Čuvanje snimki video nadzora

Pozitivno je što se uvodi video nadzor lokacije gospodarenja otpadom, odnosno morat će ga uvesti svaka pravna i fizička osoba – obrtnik, koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom ili je upisana u Očevidnik sakupljača i oporabitelja ili upravlja reciklažnim dvorištem ili je vlasnik reciklažnog dvorišta. Video nadzor će morati obuhvaćati svaki ulaz na lokaciju gospodarenja otpadom, vozila, vozača i registarske tablice vozila.

Predloženo je da se snimka video nadzora lokacije čuva 30 kalendarskih dana i na zahtjev dostavi Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova.

No, potrebno je propisati znatno dulji rok čuvanja snimke, kako zbog moguće složenosti i dugotrajnosti postupanja ne bi došlo do gubitka materijalnog dokaza koji može biti ključan za identificiranje i procesuiranje počinitelja nezakonitog postupanja. Osim toga, moguće su situacije da prijave građana na nezakonito postupanje postoje dulje vrijeme, no da nadležna tijela započnu postupanje nakon izvjesnog vremena, kada s ovakvim prijedlogom čuvanja snimki navedeni dokazi više ne bi postojali. Stoga je važno da se snimke čuvaju dulje vrijeme, dok u slučajevima kada snimke sadrže moguća nezakonita postupanja, predlažemo da se iste trajno čuvaju, odnosno dok pravosudna tijela imaju potrebu za sadržajem koji se na istima nalazi.

Različiti kapaciteti jedinica

Ovim izmjenama uvode se i dodatne obveze jedinicama lokalne samouprave prilikom provedbe Zakona, između ostaloga i da najmanje jednom godišnje organiziraju i provedu akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Takva odredba može doprinijeti očuvanju prava na zdrav život i zdrav okoliš i potaknuti jedinice na poduzimanje dodatnih mjera s istim ciljem, odnosno sprječavanja nastanka i smanjenja broja lokacija onečišćenih otpadom. Istovremeno, neupitno je da su kapaciteta jedinica lokalne samouprave različiti. Stoga je potrebno uzeti u obzir da količine otpada na pojedinim lokacijama premašuju te kapacitete zbog čega jedinice lokalne samouprave nisu u mogućnosti samostalno sanirati. Stoga im je za adekvatno zbrinjavanje takvog otpada potrebna pomoć i drugih tijela.

Iznosi novčanih kazni

Sankcije za nezakonito postupanje trebaju odvraćati od počinjenja prekršaja i tako djelovati preventivno, kako prema konkretnim počiniteljima u cilju prevencije ponavljanja nezakonitog postupanja, tako i prema svima ostalima. Odgovarajućom visinom novčanih kazni prevenira se „poslovni model” u kojem je isplativije nezakonito postupanje uz plaćanje predviđene novčane kazne, nego postupanje u skladu sa zakonom.

U trenutnom Prijedlogu kazne za počinjenje prekršaja značajno su niže od onih koje su bile predložene u srpnju, primjerice s raspona od 5.000 do 30.000 eura na raspon od 2.000 do 6.000 eura te s raspona od 10.000 do 20.000 eura i 8.000 do 20.000 eura na također 2.000 do 6.000 eura. Pri tom, ovo smanjenje nije moguće pojasniti usklađivanjem sa Zakonom o prekršajima budući da su više novčane kazne, koje su predložene u srpnju, u skladu s rasponom koji taj Zakon propisuje (čl. 33.).

Stoga je potrebno predviđene novčane kazne povisiti. Podsjećamo, pučka pravobraniteljica je u Izvješću za 2025. godinu dala preporuku Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom kojima će se propisati strože novčane kazne za nezakonito odbacivanje otpada u okoliš.

Komentare pučke pravobraniteljice na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom možete vidjeti ovdje, komentare u javnom savjetovanju u srpnju možete pročitati ovdje, a više o pravu na čist, zdrav i održiv okoliš u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu.