Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, a središnja tema ove je godine posvećena klimatskim promjenama i njihovim štetnim učincima na život i zdravlje ljudi.
Klimatske promjene značajno utječu i na zagrijavanje Europe, koja se zagrijava brže od ostalih kontinenata. To negativno utječe na smanjenje bioraznolikosti u mnogim ekosustavima, uzrokuje nestašice vode kojima je izložena čak trećina europskog stanovništva i teritorija, povećava rizik od velikih šumskih požara, ali i snažnih superćelijskih oluja, poput onih u Zagrebu ili Splitu, koje postaju sve češće i u našoj zemlji, ugrožavajući pritom zdravlje i sigurnost građane te uzrokujući velike materijalne štete u gospodarstvu i imovini.
Sve češći su i dugotrajni toplinski valovi koji negativno utječu na zdravlje građana, pogotovo starijih osoba i onih s kroničnim bolestima. Zbog visokih temperatura sve veći problem postaje i zaštita radnika od rada na ekstremnim vrućinama. To svakako predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava, prvenstveno prava na rad, odnosno na zdrave i sigurne uvjete rada, no povezano je i s pravom na zdravlje, pa i pravom na život, a zbog klimatskih promjena i s pravom na čist, zdrav i održiv okoliš.
Stoga je s ciljem smanjivanja ranjivosti kod ekstremnih vremenskih događaja i katastrofa, porasta razine mora, gubitka bioraznolikosti i problema u osiguranju dovoljne količine hrane i vode važno poduzimati mjere ublažavanja klimatskih promjena radi smanjenja ili sprječavanja emisija stakleničkih plinova te mjere prilagodbe klimatskim promjenama.
Inače, pravo na čist, zdrav i održiv okoliš važna je tema i u djelovanju institucije pučke pravobraniteljice koja je tijekom 2025. godine postupala u gotovo 300 predmeta u ovom području. Upravo na prijedlog pučke pravobraniteljice u novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je u travnju prošle godine stupio na snagu, kod ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, uz načelo zaštite okoliša, dodano je i načelo jednakosti te uveden cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine.
I na međunarodnoj razini klimatske promjene prepoznate su kao značajan problem. U savjetodavnom mišljenju o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama Međunarodni sud pravde zaključio je da se dužnost država da spriječe značajnu štetu za okoliš primjenjuje i kod klimatskih promjena, uključujući i putem regulacije privatnih dionika.
Isto tako, u Rezoluciji o ljudskim pravima i klimatskim promjenama, Vijeće za ljudska prava UN-a kao prioritete ističe koncept „klimatske pravde“, znanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica te potiče države na obrazovanje o ljudskim pravima, okolišu i klimatskim promjenama, dok je u Rezoluciji o porastu razine mora i njegovim učincima na potpuno i učinkovito uživanje ljudskih prava potvrdilo da je porast razine mora povezan s klimatskim promjenama te je ozbiljna prijetnja potpunom i učinkovitom uživanju ljudskih prava.
Više o pravu na zdrav, čist i održiv okoliš možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice.
