U sklopu Hrvatskih dana sigurnosti, koji su se od 15. do 17. listopada 2025. održali u Opatiji, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja sudjelovala je na Konferenciji hrvatskih menadžera sigurnosti, u panel raspravi „Interni istražitelj, Povjerljiva osoba, Osoba za zaštitu dostojanstva radnika – Kome što prijaviti i tko što istražuje?“
Fokus rasprave bio je na zaštiti dostojanstva radnika, na što se sve odnosi dostojanstvo radnika u radnom okruženju, što je dozvoljeno, a što nije, odnosno što je narušavanje dostojanstva zaposlenika, kao i na postupanju po prijavama nepravilnosti i zaštiti prijavitelja od osvete. Tijekom rasprave je ukazano na razliku između postupka radi zaštite dostojanstva radnika te postupanja po prijavi nepravilnosti temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Zamjenica Kesonja je prisutnima ukratko pojasnila mandate institucije pučke pravobraniteljice s naglaskom na postupanje institucije kao nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Osim postupanja po vanjskim prijavama nepravilnosti, institucija također prati i postupanje po unutarnjim prijavama nepravilnosti, kroz obavijesti povjerljivih osoba, slučajeve javnog razotkrivanja, kao i sudsku praksu u predmetima vezanim za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Zahvaljujući ovako sveobuhvatnom pregledu primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, pučka pravobraniteljica je u mogućnosti identificirati izazove u primjeni zakona, ukazivati na načine njihovog rješavanja te davati prijedloge za učinkovitiji zakonski okvir. Tako je primjerice, nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja iz 2019. godine, kao i zakona iz 2022. godine, među ostalim, organizirala edukacije za povjerljive osobe, kako bi im pomogla u što učinkovitijem postupanju po unutarnjim prijavama nepravilnosti.
Zamjenica Kesonja je ukazala i koje vrste nepravilnosti prijavitelji najčešće prijavljuju pučkoj pravobraniteljici, kao nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. One se odnose, primjerice, na nepravilnosti vezane uz javne natječaje za zapošljavanje, odnosno prijam u službu ili imenovanje na rukovodeće pozicije, nepravilnosti vezane uz javnu nabavu, utaju poreza, sklapanje štetnih ugovora i sukob interesa, različite slučajeve zlouporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem i druga koruptivna kaznena djela.
U nekim slučajevima prijavitelji ujedno ukazuju i na osvetu koju trpe zbog prijavljivanja nepravilnosti, primjerice jer su nepravilnost prvo prijavili koristeći unutarnji kanal prijavljivanja te nisu tražili zaštitu identiteta. Osveta se može odnositi na izricanje opomene, uskraćivanje radnih zadataka, opterećivanje dodatnim poslovima, niže ocjene rada, premještaj, odnosno raspored na drugo radno mjesto niže složenosti poslova, uznemiravanje, otkaz ugovora o radu i druga slična postupanja.
Zamjenica Kesonja je ukazala i na izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koje su u vrijeme održavanja konferencije bile u zakonodavnoj proceduri, te novine koje donose. Naglasila je i da još uvijek postoji prostor za napredak, prije svega, kroz bolje razumijevanje odredbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, podizanje interesa za ulogu povjerljive osobe te pružanje veće financijske i psihosocijalne podrške prijaviteljima nepravilnosti.
Uz zamjenicu Kesonju u raspravi su sudjelovali i Darko Dundović iz Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te Željka Šurbek Deduš iz Zagrebačkog holdinga.
