Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja, a 1993. ga je po prvi put proglasila Opća skupština UN-a na prijedlog UNESCO-a. Ove godine, središnja tema je Novinarstvo i izbori u vremenima dezinformiranja. Upravo iz činjenice da se netočne informacije sve češće prikazuju kao vijesti, izvire potreba za podsjećanjem na temeljna načela slobode medija, kao i za obranom medija od napada na njihovu neovisnost.
Prema indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica, stanje medija u Hrvatskoj se u 2018. popravilo u odnosu na prethodnu godinu te se sa nikad goreg 74. mjesta medijski slobodnih zemalja u 2017., sada nalazi na 69. mjestu. Premda to ohrabruje, valja istaknuti da je ovo drugi najgori rezultat od 2013. godine te da je brojne sudske postupke koji su pokrenuti protiv novinara i medija u Hrvatskoj, Europska federacija novinara (EFJ) okarakterizirala kao zlouporabu prava te stanje koje je gore nego u Srbiji, Bugarskoj, Mađarskoj ili Turskoj, kao i kako su postupci koji se pokreću protiv novinara, urednika i nakladnika, a posebice njihovog strukovnog udruženja, nezapamćen slučaj ne samo u Hrvatskoj nego i na području čitave EU. Reporteri bez granica ukazali su na i povredu neovisnosti HRT-a, za koju smatraju da je pod političkim utjecajem, dok se EFJ osvrće na Izvještaj Medijske organizacije jugoistočne Europe u kojem se navodi da postoje naznake lakšeg oblika cenzure u nekim medijima te predlaže da se sve političke stranke suzdrže od uplitanja u uređivačku politiku javnog servisa.
U Hrvatskoj, na slobodu medija utječe i pitanje preširoke, odnosno dvostruke (građanske i kaznene) odgovornosti novinara, urednika i nakladnika te neujednačena sudska praksa koja produbljuje pravnu nesigurnost u obavljanju novinarskog posla. Pored toga, dobra namjera donošenja zakona o sprječavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama radi suzbijanja i progona elektroničkog/virtualnog nasilja, govora mržnje te lažnih vijesti, bez prethodnog jasnog definiranja što je nezakoniti govor mržnje te tko je ovlašten odlučivati je li prekoračena sloboda izražavanja, može dovesti do cenzure. Napretka nema niti u financiranju neprofitnih medija pa se i dalje oslanjaju na dobru volju građana koji ih financiraju putem donacija.
U kontekstu novinarstva i izbora kao ovogodišnjeg fokusa, pučka pravobraniteljica pridružila se preporuci Europske mreže tijela za promicanje jednakosti (EQUINET) iz ožujka 2019. izdanim radi suzbijanja diskriminacije i govora mržnje u predizbornim kampanjama, gdje se dodatno ukazuje da se, pored političara, i mediji trebaju tijekom praćenja predizbornih kampanja suzdržavati od govora mržnje, a o njemu izvještavati odgovorno i s kritičkim osvrtom.
Više o medijskim slobodama u Hrvatskoj možete pročitati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018.
