Prepreke u radu studentskih pravobranitelja, nedovoljna upoznatost studenata s postojanjem te institucije na fakultetu te najčešći primjeri narušavanja studentskih prava bile su glavne teme s kojima su se pravobranitelji sa sveučilišta diljem Hrvatske obratili pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić.
One su im rado odgovarale na pitanja te im dale korisne savjete, sudjelujući na Okruglom stolu „Sustav zaštite studentskih prava“, održanom 19. lipnja na Sveučilištu u Zagrebu. Na samom početku, detaljnije su pojasnile svoje ovlasti i načine rada, a o perspektivi institucije studentskog pravobranitelja govorio je Matija Kikelj, studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu.
Njegovi kolege iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Dubrovnika požalili su se na probleme koje im uzrokuje trajanje mandata, koji je jednogodišnji, što smatraju prekratkim za kvalitetnije djelovanje. Rad im otežava i nedostatak kapaciteta, a kao poseban problem istaknuli su nezainteresiranost studenata za ostvarivanje prava putem studentskih pravobranitelja. Zanimalo ih je i što mogu napraviti u situaciji u kojoj nemaju dovoljno autoriteta za pokretanje promjena, te koliko je uopće dobro da student bude pravobranitelj, s obzirom da se često za prava svojih kolega moraju izboriti kod profesora, kod kojih će i sami uskoro izaći na ispit.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ohrabrila ih je savjetima. „Ako budete radili nepristrano, neovisno i aktivno, steći ćete snagu i autoritet među kolegama studentima, ali i među zaposlenicima fakulteta i sveučilišta. Tko pristane biti pravobranitelj, mora biti hrabar i neovisan, to je osnovno načelo“, poručila im je Vidović. Predložila je i nastavak suradnje odnosno redovita okupljanja u Uredu pučke pravobraniteljice, kako bi zajedno još snažnije doprinijeli zaštiti studentskih prava.
