*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Više o povezanim temama pronađite i u drugim poglavljima Izvješća, na dnu ove stranice.

Pravo na privatnost jedno je od temeljnih ljudskih prava koje pojedincima osigurava zaštitu od neovlaštenog zadiranja u osobni život. U društvu obilježenom brzim razvojem tehnologije, masovnom razmjenom informacija i širenjem digitalnih platformi, zaštita privatnosti sve je važnija, no i složenija. Na međunarodnoj i europskoj razini ovo pravo je zajamčeno nizom dokumenata – Općom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a, EKLJP-om i Poveljom EU. U njima zajamčeno pravo i njegovo značenje i zaštita mora se prilagođavati društvenim, tehnološkim i pravnim promjenama, no uz poštovanje načela razmjernosti odnosno zaštite kako samog prava na privatnost kao jamstva individualnih sloboda, tako i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda.

Povreda prava na privatnost može nastati na različite načine i putem različitih sredstava, primjerice neovlaštenim ulaskom u privatni prostor ili komunikaciju, medijskim objavama, aktivnostima na društvenim mrežama ili korištenjem digitalnih alata i novih tehnologija. Povelja EU pri tom odvojeno uređuje pravo na privatnost i pravo na zaštitu osobnih podataka. Iako su ta prava usko povezana, mogu biti ugrožena i povrijeđena na različite načine, pri čemu povreda prava na privatnost može proizlaziti iz nezakonite obrade osobnih podataka. U RH je pravo na privatnost zaštićeno Ustavom, koji jamči svakome pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, EU i međunarodnim pravom, kao i nizom zakona, uključujući Kazneni zakon, Zakon o radu, Obiteljski zakon, Zakon o medijima i Zakon o zaštiti prava pacijenata.

U 2025. godini raste broj pritužbi zbog neovlaštenog uvida u e-Karton građana od strane zdravstvenih djelatnika koji nisu sudjelovali u njihovu liječenju. Raste i broj pritužbi zbog moguće povrede privatnosti putem videonadzora. S obzirom da je za utvrđivanje zakonitosti prikupljanja osobnih podataka nadležan AZOP, građane smo upućivali da njima podnesu zahtjev za zaštitu prava.

„Poštovani, zanima me kako se mogu zaštititi od neovlaštenog snimanja videonadzora na susjednoj kući uz sumnju da se snima i moje dvorište pa možda i prostor u kući… Imam malodobno dijete i bazen u dvorištu i strah me da nas taj susjed snima. Kamere koje je postavio su visoke rezolucije i dometa… Molim vas što mogu učiniti da zaštitim svoju obitelj pa na kraju i svoju imovinu.“

U predmetu pritužiteljice koja nam se obratila zbog neovlaštenog uvida u e-Karton od strane kolegica, zdravstvenih djelatnica, zatražili smo postupanje Komore dentalne medicine. Komora je utvrdila povredu Kodeksa dentalne etike i deontologije te je u tijeku postupak pred Časnim sudom I. stupnja.

Ističemo i pritužbu bolničke djelatnice čiji su kolege kontinuirano pristupali njezinim zdravstvenim podacima u Bolničkom informacijskom sustavu (BIS) te ih usmeno prenosili trećim osobama. Pritužiteljica je navela da je takvo postupanje narušilo njezinu emotivnu ravnotežu i ugled te dovelo do ogovaranja i stigmatizacije unutar radnog kolektiva, zbog čega je pokrenula postupak pred AZOP-om i podnijela tužbu radi povrede prava osobnosti.

„Došla sam do saznanja da se mojim zdravstvenim podacima s različitih informatičkih sustava u okviru Bolnice pristupilo najmanje 2600 puta i od strane najmanje 170 različitih osoba…“

Zaprimili smo i pritužbu zbog moguće povrede privatnosti u zdravstvenoj ustanovi uslijed neadekvatne vizualne zaštite pri pregledu pacijenata. Prema navodima pritužbe prozori prostorija u kojima su pregledavani pacijenti nisu bili propisno zaštićeni od pogleda iz susjednih zgrada. MZ nas je obavijestilo da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da su navodi iz pritužbe neosnovani jer su poduzete sve mjere radi osiguravanja prava pacijenata na privatnost.

Neka županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata obavijestila su nas da su u 2025. godini zaprimala pritužbe o povredi prava na privatnost i povjerljivost podataka pacijenata uslijed dijeljenja ili izlaganja zdravstvenih podataka u radnom okruženju, dijeljenje osobnih podataka od strane ljekarnika pri izdavanju lijekova, kao i na neosiguravanje privatnosti tijekom pružanja zdravstvene zaštite, primjerice nepostojanje paravana kod ginekoloških pregleda.

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK izvijestilo nas je da je tijekom 2025. godine odlučivalo o pritužbama zbog neovlaštenog uvida u e-Karton te je u šest predmeta utvrdilo povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije.

Iz navedenog proizlazi potreba za kontinuiranim provođenjem aktivnosti usmjerenih podizanju svijesti zdravstvenih djelatnika o važnosti zaštite privatnosti pacijenata. Hrvatska komora primalja izvijestila nas je da je organizirala edukacije o zaštiti privatnosti pacijenata, dok Hrvatska ljekarnička komora razmatra provedbu edukativnih aktivnosti za ljekarnike u tom području.

Zakonom o zaštiti prava pacijenata propisano je da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka o svome zdravstvenom stanju, u skladu s propisima koji uređuju čuvanje profesionalne tajne i zaštitu osobnih podataka, kao i pravo na osigurane uvjete privatnosti tijekom pregleda i liječenja. Sukladno čl. 22. st. 2. Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, pristup sustavu e-Karton imaju isključivo zdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu liječenja, zdravstvene njege i skrbi o pacijentu, kao i osobe kojima je pacijent dao izričitu privolu.

Iako u sustavu e-Građani – Portal zdravlja građani mogu upravljati pristupom podacima o svome zdravlju, početne postavke ovog sustava omogućuju uvid širokom krugu zdravstvenih radnika, primjerice „svi liječnici obiteljske medicine“, „svi liječnici medicine rada“, „svi stomatolozi u PZZ-u“,…. Građani koji žele ograničiti pristup isključivo zdravstvenim radnicima koji im pružaju zdravstvenu skrb moraju sami isključiti početne opcije (tzv. Opt-out model).

Radi osiguranja više razine zaštite privatnosti, smatramo da bi bolje bilo primijeniti načelo „privacy by design“ te početno onemogućiti pristup podacima širokom krugu zdravstvenih djelatnika koji nisu uključeni u proces liječenja i zdravstvene skrbi o pacijentu, uz mogućnost da građani naknadno (tzv. Opt-in model) sami odobre pristup određenim kategorijama zdravstvenih djelatnika. Pri tome je važno osigurati razmjernost prava na zdravstvenu zaštitu i prava na privatnost, u svrhu pružanja pravovremene i adekvatne zdravstvene skrbi uz istovremeno osiguravanje privatnosti pacijenata.

U izvješću za 2024. godinu MPUDT-u je dana preporuka o unapređenju postavki Portala zdravlja, postavljanjem postavke početnog onemogućavanja pristupa podacima o zdravlju širokom krugu zdravstvenih djelatnika. Međutim, budući se u Izvješću o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice ULJPPNM-a navodi da Portal zdravlja nije u nadležnosti MPUDT-a, pa iz tog razloga ne može biti provedena, preporuku upućujemo MZ-u, kao nadležnom ministarstvu.

Zaprimili smo dopis Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u kojem se ukazuje na moguće nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju HZZO-a pri kontroli rada ugovornih partnera (domova zdravlja i privatnih ordinacija primarne zdravstvene zaštite) pri čemu je, prema navodima, ostvarivan uvid u kompletne zdravstvene kartone pacijenata, bez njihove prethodne suglasnosti. Zatražili smo očitovanje AZOP-a, no on u konkretnom slučaju nije utvrdio kršenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (EU) 2016/679.

Nakon pritužbe građana pokrenuli smo ispitni postupak zbog objave Prijedloga liste prvenstva za davanje stanova u najam prema socioekonomskom statusu na mrežnim stranicama Grada Zagreba s prekomjernim opsegom osobnih podataka. AZOP je utvrdio povredu Opće uredbe te je Gradu Zagrebu izrekao korektivnu mjeru službene opomene. Slučaj ukazuje na zahtjevnost postizanja razmjernosti između transparentnosti rada javnopravnih tijela i zaštite prava na privatnost.

Kako se povrede prava na privatnost mogu prevenirati već pri izradi propisa, sudjelovali smo u javnom savjetovanju o Nacrtu izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona. Ukazali smo na dvojbenost predložene odredbe kojom bi se poreznom tijelu omogućio uvid u znatnu količinu elektroničkih podataka poreznih obveznika, uključujući mogućnost kopiranja cjelokupnog medija s podacima, bez jasno propisanih kriterija i mehanizama nadzora nad obuhvatom podataka. Istaknuli smo da bi to moglo dovesti do nerazmjernog zadiranja u privatnu komunikaciju građana te potencijalne povrede čl. 36. Ustava RH (sloboda i tajnost dopisivanja) i čl. 8. EKLJP-a (pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života).

Stoga smo predložili preciznije određivanje kruga adresata i kriterija obuhvata podataka relevantnih za utvrđivanje porezne obveze, uz propisivanje zaštitnih mehanizama osiguravanja prava na privatnost građana. Predlagatelj je prihvatio primjedbe te je u konačnom prijedlogu Zakona precizirano da je porezni obveznik dužan dostaviti šifre i lozinke onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu:

Pravo na zdravlje, Pravo na adekvatno stanovanje i Umjetna inteligencija.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.