Prije 30 godina na snagu je stupio prvi Zakon o pučkom pravobranitelju, a obilježavanjem ovog događaja iz prošlosti, fokus smo stavili na ljude – na sadašnjost i budućnost ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj.

Konferencijom Zaštita ljudskih prava i vladavine prava 30. studenog 2022. obilježili smo 30 godina institucije pučkog pravobranitelja. Otvarajući konferenciju, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zahvalila se svim ranijim pravobraniteljima te sadašnjim i bivšim zamjenicima i djelatnicima Ureda na predanom radu, kao i građanima koji su nam se pritužbama obraćali svih ovih godina.

Pojasnila je da je koncepcija konferencije da se osim o instituciji raspravlja o temama kojima se bavimo, o zaštiti ljudskih prava i vladavine prava, pa tako nakon uvodnog pogleda u prošlost i fokusa na instituciju da fokus bude na stanje danas, i to kroz konkretna iskustva iz prakse s terena, a u drugom panelu na iznošenje vizija stručnjaka za budućnost ljudskih prava i vladavine prava u Hrvatskoj.

U uvodnom je govoru pravobraniteljica stoga prvo podsjetila na razvoj institucije kroz tri desetljeća te ukazala na brojnost tema koje naš rad obuhvaća, kao i širinu naših zadaća.

„Danas smo pet institucija u jednoj – institucija koja ima čak pet različitih mandata, svaki od kojih bi mogao biti, i u mnogim europskim zemljama jest – zasebna institucija. Tako smo danas ombudsman – institucija koja razmatra pritužbe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti; nacionalna institucija za ljudska prava – i to s najvišim stupnjem neovisnosti, tzv. Statusom A; središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj; Nacionalni preventivni mehanizam za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja; i tijelo za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, tzv. Zviždača“, podsjetila je pravobraniteljica.

Naglasila je pri tome da između svih tih mandata postoji jasna, važna i čvrsta veza – oni se odnose na zaštitu vladavine prava i ljudskih prava, a za svaki je ključna neovisnost. „Neovisnost je naša najveća snaga, a što je tema „teža“, kontroverznija i političnija, to je neovisnost važnija. I upravo je zato neovisnost neovisnih institucija jedan od najboljih indikatora stanja demokracije i snage vladavine prava u zemlji“, naglasila je pravobraniteljica.

Istaknula je da živimo u objektivno teškim vremenima još uvijek prisutne pandemije, itekako prisutnih posljedica potresa, kao i rata u Europi i s time povezanim rastom cijena i inflacije, te istovremeno u vremenima klimatske krize, ali i porasta dezinformacija i uz iznimno brz razvoj tehnologije za koji još ne znamo koje će sve učinke imati na ljudska prava. Kao viziju za  budućnost institucije, istaknula je „bolju suradnju, uz poštivanje neovisnosti i osiguravanje uvjeta za učinkovit rad, redovito raspravljanje izvješća u Hrvatskom saboru i veći stupanj implementacije preporuka koje upućujemo“.

Kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, koji je bio  saborski zastupnik kada se donosio prvi Zakon o pučkom pravobranitelju, naglasio je kako je institucija zamišljena kao „neovisno tijelo koje će govoriti u ime onih čiji se glas ne može čuti, koji su zaboravljeni ili izgubljeni u labirintima postupanja institucija koje su dužne o njima brinuti“. Naveo je kako je institucija tijekom godina odrađivala vrlo težak posao i razvila se u respektabilnu, neovisnu, priznatu i prepoznatu instituciju, uključujući i na međunarodnoj razini.

Podršku je izrazio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, zahvalivši u ime Vlade svima koji su na različite načine uključeni u glavnu temu rada pučkog pravobranitelja, a to je zaštita ljudskih prava, u čijoj srži su demokracija i vladavina prava.

„Pozivam vas da nastavite to činiti profesionalno i odgovorno, da budete glas i zaštitnik građana, korektiv Vlade“, istaknuo je premijer Plenković. Temeljna prava ne vrijede mnogo ako građani u slučaju povrede tih prava nemaju djelotvorne načine zaštite, rekao je, a posebno je istaknuo ulogu koju institucija pučkog pravobranitelja, kao tijelo nadležno za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, ima u borbi protiv korupcije.

Nakon uvodnih govora, sudionici su imali priliku čuti poruke podrške koje su putem video poruka izrazili visoki europski dužnosnici i suradnici naše institucije iz europskih i međunarodnih krugova – potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović, direktor Agencija za temeljna prava (FRA) Michael O’Flaherty, predsjednik Međunarodnog instituta ombudsmana (IOI) Chris Field, predsjedavajuća Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Sirpa Rautio i sudirektorica Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) Anne Gaspard.

Prvi panel bio je usmjeren na izazove s kojima se ljudi danas suočavaju u ostvarivanju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Panel je moderirala zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, a pet različitih osoba govorilo je o svojim vlastitim iskustvima. Rosa Oršuš tako je govorila o predrasudama i poteškoćama kod zapošljavanja s kojima se suočava kao mlada osoba, mlada žena i to mlada Romkinja. Semih Adıgüzel s okupljenima je podijelio svoja iskustva vezana uz međunarodnu zaštitu koja mu je u Hrvatskoj odobrena te pristup pravima u praksi, dok je Slavica Marčeta iz udruge ADRA Hrvatska opisala različite poteškoće s kojima su suočeni stradalnici potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. O zaštiti okoliša i osiguranju pitke vode govorio je Ruđer Novak iz inicijative Čisto podzemlje, dok je Tihana Rubić govorila o iskustvima sa skrbi za starije osobe.

Drugi panel bio je posvećen budućnosti, a moderirala ga je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja. U panelu su svoja stajališta i iskustva iznijeli sudac Ustavnog suda Goran Selanec, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić, bivša sutkinja i potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković,  novinarka Đurđica Klancir i programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel. U panelu je istaknuto kako je budućnost vladavine prava i ljudskih prava neizvjesna, dok je neupitna važnost snažnih neovisnih institucija, utvrđivanja odgovornosti u slučajevima kršenja ljudskih prava i uspostavljanja dijaloga s građanima i organizacijama civilnog društva kao njihovim predstavnicima, dok je poseban naglasak stavljen na obrazovanje o ljudskim pravima.

Zatvarajući konferenciju, pravobraniteljica Šimonović Einwalter rekla je da, što su izazovi vremena veći, to je i veća važnost institucije pučkog pravobranitelja zbog čega je važno u stabilnim vremenima graditi otpornost, neovisnost i učinkovitost. „Nadam se da ćemo u svemu tome, što god bilo pred nama, imati i vašu podršku“, zaključila je.

 

Više o povijesti institucije pučkog pravobranitelja doznajte ovdje.

Što točno radimo (podjela mandata, aktivnosti i dr.) doznajte ovdje.

Cijeli uvodni govor pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koji je održala na obilježavanju 30 godina institucije, pročitajte ovdje.