Korupcija je ozbiljna i složena društvena, politička i ekonomska pojava koja negativno utječe na vladavinu prava, demokratske procese u društvu i transparentnost rada institucija, kao i na povjerenje građana prema njima. Stoga je iznimno bitno kontinuirano osvješćivanje važnosti borbe protiv korupcije, između ostalog, i obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, koji se od 2003. godine, na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda obilježava 9. prosinca svake godine. S tim ciljem, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 31. listopada 2003. godine Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), čija članica je, od veljače 2005. godine, i Republika Hrvatska.

Borba protiv korupcije je veliki pravni, ekonomski, društveni i tehnološki izazov, pri čemu je, osim adekvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji potiče otkrivanje i primjereno sankcioniranje koruptivnog ponašanja, iznimno važna i uloga svakog pojedinca koji odluči prijaviti uočene nepravilnosti kojima se ugrožava javni interes. Stoga je za efikasnu borbu protiv korupcije prepoznata važnost osiguranja dostupnog i pouzdanog načina podnošenja prijava nepravilnosti, kao i učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti.

Sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2019. godine, uređen je postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti na jedan od Zakonom predviđenih načina te zaštita prijavitelja nepravilnosti.

Instituciji pučkog pravobranitelja je dodijeljen mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti kao i ovlaštenje praćenja primjene Zakona u postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, kroz dostavu obavijesti povjerljivih osoba o zaprimljenim prijavama i načinu odlučivanja o njima.

Ovaj mandat ovlašćuje nas da po ispunjenju jedne od zakonskih pretpostavki za aktiviranje vanjskog kanala prijavljivanja nepravilnosti (čl. 20. st. 2. Zakona) i ocjeni vjerojatnosti trpljenja štetnih radnji zbog podnesene prijave, provedemo ispitni postupak radi ocjene jesu li prijavitelju ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava, kao i da prijavu nepravilnosti proslijedimo tijelima ovlaštenim za postupanje prema njezinom sadržaju (primjerice, državnom odvjetništvu, policiji, državnom inspektoratu itd.), čuvajući pritom identitet prijavitelja i povjerljivost podataka iz prijave.

Ukoliko ocijenimo da je prijavitelj nepravilnosti trpio štetne radnje zbog prijave nepravilnosti, izdajemo poslodavcu jednu od Zakonom o pučkom pravobranitelju predviđenih mjera – upozorenje, preporuku, prijedlog ili mišljenje radi otklanjanja takvog nepovoljnog postupanja. Ukoliko prijavitelj nepravilnosti, unatoč svemu, u svom radnom okruženju trpi odmazdu poslodavca zbog podnesene prijave, zaštitu može ostvariti i sudskim putem.

Naša institucija je od stupanja Zakona na snagu postupala u 82 predmeta otvorena temeljem prijava nepravilnosti, pri čemu su se one odnosile i na javni i privatni sektor, a zaprimili smo i analizirali 60 obavijesti povjerljivih osoba o postupanju po prijavama zaprimljenim unutarnjim kanalom prijavljivanja.

Radi što učinkovitije zaštite prijavitelja nepravilnosti te implementacije Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, u tijeku je izrada novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te smo, kroz sudjelovanje u Radnoj skupini za izradu Zakona te tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, iznijeli primjedbe i prijedloge s ciljem unaprjeđenja postojećih zakonskih rješenja i zaštite prijavitelja nepravilnosti, a time ujedno dajući značajan doprinos borbi protiv korupcije.

Odgovore na najčešća pitanja vezana za prijavu nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici i zaštiti zviždača možete pronaći ovdje.