Razorni potresi koji su prošle godine pogodili Hrvatsku, a ponajviše Sisačko-moslavačku županiju, odnijeli su živote, ozlijedili desetke građana i oštetili više tisuća zgrada i kuća, velik broj do neuporabljivosti. Neupitno je da su ovi potresi veliki izazov za ljudska prava, upravo zbog snažnog utjecaja na tjelesno i mentalno zdravlje, stanovanje, pristup uslugama i druge osnovne potrebe pogođenog stanovništva.
Isto je vrijedilo i 2014. kada su istočnu Hrvatsku pogodile katastrofalne poplave, a godinu kasnije pripremili smo detaljnu analizu njihovog utjecaja na ljudska prava i preporuke za unapređenje sustava. Analizu i preporuke smo predali Hrvatskom saboru, u obliku posebnog Izvješća pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ovo su neki od primjera preporuka iz posebnog Izvješća:
- propisati pravovremene, sveobuhvatne i cjelovite službene evidencije stradalih osoba i njihovih osnovnih životnih potreba: ovime bi se olakšalo planiranje i pružanje različitih vrsta pomoći pogođenim građanima: liječničke, pravne, psihološke, socijalne, humanitarne i druge, a važno je i za praćenje trenutnog statusa svake stradale osobe i prevencije dodatnog traumatiziranja
- propisati jasne i transparentne kriterije i načine distribucije humanitarne i novčane pomoći, kako bi se izbjegle moguće zlouporabe i nepravilnosti: i zbog stradalnika kojima je pomoć potrebna, i zbog građana koji su se nesebično uključili i donirali te opravdano očekivali da će pomoć doći u prave ruke
- propisati standarde za uspostavljanje kolektivnog smještaja kao što je kontejnersko naselje: oni bi se trebali odnositi na veličinu potrebnog prostora po osobi, specifičnosti potreba ranjivih skupina, prateće sadržaje koje svako naselje treba imati i druge važne okolnosti
- evidentirati i u sustav pomoći uključiti sve druge osobe kojima su uslijed katastrofe pogoršani osnovni životni uvjeti (nedostupnost pitke vode i sl.), kao i građane koji pružaju smještaj evakuiranim osobama u svojim domovima, pokazujući time veliku solidarnost, ali i preuzevši na sebe i veliku obvezu i odgovornost
- odrediti prioritete stradalog stanovništva u postupku obnove: pri tome je važno prvo obnavljati kuće obitelji s djecom i drugih ranjivih skupina koje se nalaze u privremenom smještaju; ova preporuka je nastala na temelju situacija kada su nakon poplava u kontejnerskom smještaju i dalje boravile obitelji s djecom i građani starije životne dobi, čije kuće nisu došle na red za obnovu, dok su na red već došle pojedine u kojima nitko nije živio prije poplave
- uspostaviti redovit i kontinuiran nadzor nad tvrtkama koje rade obnovu, osigurati da obaveza plaćanja struje i drugih troškova povezanih s izvođenjem radova ne tereti stradale građane
Nažalost, Izvješće nije dobilo podršku Hrvatskog sabora 2015., što je značajno umanjilo vjerojatnost da će preporuke biti provedene, a sustav bolje pripremljen za neke buduće situacije, kao što je 2017. bio požar koji je zahvatio Split, a 2020. razorni potresi.
Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji možete pronaći ovdje, a analizu i ocjenu stanja ljudskih prava tijekom požara u Splitu, kao i s tim povezane preporuke, nalaze se ovdje. Također, više informacija o ljudskim pravima tijekom epidemije koronavirusa možete pronaći ovdje.
