U Zagrebu je 11. i 12. rujna 2023. godine održana Druga međunarodna konferencija o genocidu nad Romima, fokusirana na suzbijanje negiranja i iskrivljavanja podataka o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Konferenciju je organiziralo hrvatsko predsjedavanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) u suradnji sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara.
Zatvarajući konferenciju, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter pozdravila je njezino održavanje i predanost svih sudionika u radu na ovoj još uvijek nedovoljno istraženoj i uvelike zanemarenoj temi. Pravobraniteljica je naglasila važnost razgovora i podizanja svijesti o ovoj temi, koja je pitanje kulture sjećanja, ali je i povezana sa predrasudama i diskriminacijom s kojom se Romi i danas suočavaju, kako u Hrvatskoj, tako i u brojnim drugim zemljama Europe.
Sudionici konferencije složili su se kako je, nažalost, genocid nad Romima često negiran ili prešućivan, čak i u akademskim krugovima. Istaknuli su važnost rada s osobama zaposlenima u obrazovnom sustavu, koje je potrebno pripremiti za poučavanje o ovoj temi, uključujući i osiguravanjem kvalitetnih obrazovnih materijala. IHRA u tom smjeru i djeluje pa su tako u pripremi smjernice za obrazovanje o genocidu nad Romima.
Veliki problem je i nedostatak podataka, dokumentacije i istraživanja o genocidu nad Romima, što nastavlja otežavati podizanje svijesti, očuvanju sjećanja i odavanju počasti žrtvama. Nažalost, ovakvo stanje pomaže daljnjem neprikladnom odnosu prema svemu kroz što su Romi prošli tijekom Drugog svjetskog rata.
Na konferenciji je posebno istaknut i rad Memorijalnog centra Uštica, mjesta koji je bio koncentracijskog logora Jasenovac i na kojem je ubijeno najmanje 16.173 Roma tijekom Nezavisne države Hrvatske. Njega danas posjećuju učenici, uključujući i pripadnici romske nacionalne manjine, no, kako je istaknuto, broj tih posjeta trebalo bi u budućnosti i povećati. 
Dio konferencije bio je posvećene i važnosti jezika koji se koristi kad se govori o Romima i genocidu koji je nad njima proveden, pri čemu se u Hrvatskoj koristi pojam Samudaripen.
Više o radu IHRA-e, koja obuhvaća 35 zemalja svijeta, možete pronaći ovdje, a više o hrvatskom predsjedanju IHRA-om možete pronaći ovdje.
