Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja sudjelovala je na Europskoj konferenciji zviždača „Whistleblowing in the AI Era: National Security, the Rule of Law, and Public Accountability“ koja se 20. listopada 2026. održala u Bruxellesu, u organizaciji Europskog instituta zviždača i podršku OSCE-a i drugih partnera.
Od vladavine prava i nacionalne sigurnosti pa sve do činjenice da je umjetna inteligencija već integrirana u najosjetljivija okruženja u kojima se donose odluke, konferencija se bavila nekim ključnim pitanjima koja utječu na prijavljivanje nepravilnosti u doba široke primjene umjetne inteligencije.
U panelu posvećenom značaju pouzdanih kanala prijavljivanja nepravilnosti i novoosnovanom Uredu EU-a za umjetnu inteligenciju, raspravljalo se o konkretnim planovima i potrebnim koracima s ciljem omogućavanja učinkovitog prijavljivanja nepravilnosti u automatiziranim okruženjima u kojima se koriste sustavi umjetne inteligencije, uz istovremeno pružanje potrebne zaštite prijaviteljima nepravilnosti.
Zamjenica Kesonja pojasnila je nadležnosti i ulogu institucije pučke pravobraniteljice ukazavši na ključne sličnosti zaštite prijavitelja nepravilnosti u članicama EU-a. Osvrnula se i na korištenje alata umjetne inteligencije prilikom pripremanja prijava nepravilnosti, ukazavši na tri ključna izazova. Oni se odnose na nerazumijevanje samog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te nadležnosti i uloge naše institucije u tom procesu, zatim na kvalitetu i relevantnost samih informacija koje se dostavljaju instituciji, kao i na zaštitu privatnosti i povjerljivosti osjetljivih podataka koji se dostavljaju korištenjem vanjskih alata umjetne inteligencije.
Konačno, zamjenica Kesonja je naglasila da korištenje alata umjetne inteligencije može pomoći zviždačima u organiziranju informacija i jasnijem iznošenju njihovih sumnji na nepravilnosti. No, ona ne može zamijeniti razumijevanje zakona, provjeru činjenica niti odgovornost za dostavljene informacije. Stoga nadležna tijela moraju nastaviti educirati zviždače o njihovim pravima, uvjetima za ostvarivanje zaštite, ulozi vanjskih kanala za prijavu te odgovornoj uporabi umjetne inteligencije u tom procesu.
Svi panelisti složili su se da će i učinkovitost samog prijavljivanja nepravilnosti novoosnovanom Uredu EU-a ovisiti o njegovim konkretnim postupcima nakon zaprimanja prijave, a prikupljene informacije svakako trebaju biti iskorištene i prilikom osmišljavanja regulatornih mjera u području korištenja sustava umjetne inteligencije na razini Unije.
Uz zamjenicu Kesonju u panelu su sudjelovali i Matthieu Delescluse iz Ureda EU-a za umjetnu inteligenciju, Karl Koch iz inicijative AI Whistleblower i Jennifer Gibson iz neprofitne organizacije Psst.org, dok je raspravu moderirao Simon Gerdemann s berlinske BSP Business and Law School i suradnik Europskog instituta zviždača.
Tijekom konferencije održano je još nekoliko panela posvećenih korištenju umjetne inteligencije unutar kanala za prijavljivanje prilikom podnošenja prijave, zatim pravnim i etičkim ograničenjima razotkrivanja osjetljivog područja poput nacionalne sigurnosti, kao i osvrtu na proteklo desetljeće od početka reguliranja umjetne inteligencije u EU, predstojećim izazovima u ovom području te nužnosti promjene ne samo pravnih okvira, već i cjelokupne kulture korištenja UI sustava.
