Rastući utjecaj ultranacionalističkih i ksenofobnih političkih opcija u mnogim europskim zemljama, sve prisutniji govor mržnje na društvenim mrežama te izraženiji antisemitizam i netrpeljivost prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti, neki su od zabrinjavajućih trendova istaknuti u Godišnjem izvješću za 2019. Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) objavljenom krajem veljače. Uz njih, ističe se i da su mnoge organizacije civilnog društva u svom radu s ranjivim skupinama izložene gotovo neprijateljskom okruženju, kao i novi izazovi povezani s korištenjem umjetne inteligencije (AI).
Na neke od tih izazova osvrnula se i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić poručivši da „moramo suzbiti otrovnu retoriku koju šire rasistički ekstremisti, a koja udara u samo srce naših demokracija“, kao i da države članice moraju zajednički raditi na suzbijanju tih prijetnji, i to upravo surađujući s ECRI-jem i provođenjem njegovih preporuka.
Izvješće ističe da su diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju dugotrajno izloženi ponajviše pripadnici muslimanske i židovske vjeroispovijesti, osobe crne boje kože te Romi. Islam se često predstavlja kao religiju stranu nacionalnoj kulturi i identitetu mnogih zemalja članica Vijeća Europe, a posebno su ugrožene osobe s vidljivim vjerskim obilježjima, uključujući žene muslimanske vjeroispovijesti, često izložene višestrukoj diskriminaciji.
ECRI zabrinjava i činjenica da je u mnogim europskim zemljama prisutno negativno raspoloženje prema migrantima, a kako neki građani smatraju da je upravo politika jednakosti i uključenosti rezultirala većom, često nelojalnom, konkurencijom na tržištu rada i smanjenjem njihovih prihoda, takvo raspoloženje otvorilo je prostor populističkim političkim opcijama. To su, navodi se u Izvješću, potvrdili i prošlogodišnji izbori za Europski parlament, kao i nekoliko nacionalnih, koji su pokazali porast popularnosti takvih političkih opcija u nekim zemljama, no mnogo više zabrinjava da je i rastući broj umjerenih stranaka usvojio restriktivne politike u vezi s migracijom i društvenom integracijom.
Različite predizborne kampanje 2019. pokazale su i porast ultranacionalističkog, ksenofobičnog, rasističkog govora, kao i govora mržnje prema osobama homoseksualne/transseksualne orijentacije, te njihovu sve veću zastupljenost na društvenim mrežama. Štoviše, ECRI ističe kako uvredljivi i ponižavajući komentari, koji su se do nedavno smatrali neprihvatljivim, nažalost postaju nova norma, a govor mržnje iz digitalnog svijeta sve više se prelijeva i u svakodnevni život.
ECRI upozorava i da se institucije i organizacije koje se bave ljudskim pravima i zaštitom različitih ranjivih skupina suočavaju s financijskim i kadrovskim problemima, ali i nedostatkom zakonskih te institucionalnih mogućnosti pružanja adekvatne i učinkovite podrške žrtvama. Isto tako, neke od njih izložene su i gotovo neprijateljskom okruženju u svojim zemljama i nedostatku podrške, što uvelike onemogućava njihovo učinkovito djelovanje.
Korištenje suvremenih tehnologija donosi i neke nove izazove vezano za zaštitu ljudskih prava, a oni se odnose i na utjecaj umjetne inteligencije (AI) na pojavu diskriminacije i nejednakosti u društvu. Iako se uglavnom radi o slučajevima neizravne diskriminacije, ECRI izvještava kako se broj takvih pojava u mnogim europskim zemljama povećava, i to uglavnom zbog manjkave transparentnosti u procesima AI i nedovoljne edukacije korisnika, a problem je i nedostatak mehanizama za otkrivanje i sprječavanje diskriminacije uslijed korištenja takvih tehnologija.
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) je tijelo za ljudska prava Vijeća Europe specijalizirano za suzbijanje rasizma, diskriminacije, ksenofobije i netrpeljivosti u Europi, a osim općih preporuka, u sklopu redovitog Godišnjeg izvješća izdaje preporuke i državama članicama. Predstavnica Republike Hrvatske u ECRI-u je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.
