*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

U 2025. godini otvoreno je ukupno 5.730 novih predmeta, pri čemu se najveći dio, njih 4.491, odnosi na postupanja po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu. Preostalih 1.035 predmeta odnosi se na opće inicijative (uključujući, među ostalim, davanje mišljenja na prijedloge zakona i obilaske), dok se 204 predmeta odnosi na uredsko poslovanje.

Ukupno gledano, u 2025. godini postupalo se u 8.671 predmetu, od čega se 6.564 predmeta (76%) odnosilo na pritužbe građana ili postupanja po službenoj dužnosti, 1.903 predmeta (22%) odnosilo se na opće inicijative, a 204 predmeta (2%) na uredsko poslovanje. Od ukupno navedenog broja, 2.941 predmet prenesen je iz prethodnih godina.

U nastavku se prikazuju novi predmeti otvoreni u 2025. godini po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu (4.491).

Za razliku od prethodne godine, u kojoj je najveći broj pritužbi bio vezan uz područje diskriminacije, u 2025. godini se kao najzastupljenije područje ističe zdravstvo s rekordnih 525 pritužbi. Slijede pritužbe iz područja diskriminacije (378), socijalne skrbi (363), radnih i službeničkih odnosa (327). Pri tome, napominjemo da se pritužbe iz područja diskriminacije odnose na različita područja života.

Usporedba novootvorenih predmeta s 2024. godinom pokazuje kako je najveći porast zabilježen u predmetima koji se odnose na statusna prava (118,8%), pravo na privatnost i okupljanje (110,5%), tražitelje međunarodne zaštite (107,5%), policije (78,3%), socijalne skrbi (77,9%) te pravosuđa (73%).

U 2025. godini dovršen je rad u ukupno 3.953 predmeta, pri čemu smo u 23% slučajeva provodili ispitni postupak, dok u 77% predmeta nije bilo mogućnosti provesti ga, no i u tim predmetima građanima su pružene opće pravne informacije. Unutar tih 77% značajan dio odnosio se na pritužbe o kojima su već ranije odlučivala nadležna tijela ili sudovi, kao i na one u kojima postupci još uvijek traju ili u kojima pritužitelji nisu dostavili dodatne informacije potrebne za daljnje postupanje. Ipak, najveći udio čine pritužbe za koje su bila nadležna druga javnopravna tijela, među kojima se posebno ističu one vezane uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak ili na obiteljske odnose i pravo jednog od roditelja za održavanje redovitih odnosa s djecom, a koje su u nadležnosti posebnih pravobranitelja/ica.

Napokon, iako u odnosu na pojedine pritužbe pučka pravobraniteljica ne može postupati po ZoPP-u na način da vodi ispitni postupak, primjerice, jer se odnose na privatni sektor, i takve nam pritužbe pružaju uvid za potrebe izvještavanja o stanju ljudskih prava.

Od ukupno 909 pritužbi (23%) u kojima je proveden ispitni postupak, u 31% slučajeva utvrđena je njihova osnovanost. Istodobno, 38% pritužbi ocijenjeno je neosnovanima, dok je u 31% predmeta postupak pokrenut i vođen, ali je obustavljen zbog odustanka pritužitelja ili drugih objektivnih okolnosti. U 279 osnovanih pritužbi postupali smo na različite načine, pa je tako u vezi 17 slučajeva podnesen (jedan) zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, čime se djelovalo i na razini unapređenja zakonodavnog okvira. U 102 predmeta upućena je preporuka, u 37 prijedlozi, u 26 mišljenja, dok smo u 42 izdali upozorenja. U preostalim osnovanim predmetima smo postupali na druge načine, pri čemu je posebno značajno istaknuti da su javnopravna tijela u velikom broju slučajeva već tijekom našeg postupanja, odnosno i prije izricanja neke od mjera, sama otklonila nepravilnosti i ispravila svoje postupanje, što doprinosi bržem i učinkovitijem ostvarivanju prava građana.

Uz rad po formalnim pritužbama, građanima je pružena i neposredna podrška kroz odgovore na 1.282 upita zaprimljena telefonskim putem ili osobnim dolaskom. Ovakav oblik izravne komunikacije dodatno osigurava dostupnost institucije građanima te omogućuje pravovremeno pružanje pomoći i rano prepoznavanje problema u praksi.

Statistički podaci o postupanju povodom diskriminacije

Tijekom 2025. godine zaprimljeno je ukupno 378 pritužbi na diskriminaciju u različitim područjima života i po različitim osnovama, koje ukazuju na raznolike obrasce postupanja, ali i na kontinuitet pojedinih dugogodišnjih trendova. Iz ranije godine preneseno je 142 predmeta, pa je ukupan broj predmeta u području diskriminacije u kojima smo postupali 520.

Čak 24% svih novozaprimljenih pritužbi odnosi se na višestruku diskriminaciju, što potvrđuje složenost slučajeva u praksi te upućuje na potrebu njihova sagledavanja kroz međusobno isprepletene osnove diskriminacije. Istovremeno, u 17% pritužbi nije utvrđena osnova prema ZSD-u, što ukazuje na važnost daljnjeg informiranja građana o pravnom okviru zaštite od diskriminacije. Prema pojedinačnim osnovama diskriminacije, kao i svih ranijih godina od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije 2009. godine, najzastupljenija je bila diskriminacija na temelju rase, etničke pripadnosti i boje kože ili nacionalnog podrijetla (15%). Slijede pritužbe koje se odnose na bračni ili obiteljski status (8%), invaliditet (7%), zdravstveno stanje (6%) i političko ili drugo uvjerenje (5%). Diskriminacija na temelju spola i dobi zabilježena je u po 4% slučajeva, dok su ostale osnove poput vjere, imovnog stanja, spolne orijentacije, rodnog identiteta ili članstva u sindikatu, zastupljene u manjem udjelu.

U vezi područja u kojima se diskriminacija najčešće pojavljuje, i ove godine uvjerljivo prednjači područje rada i zapošljavanja, na koje se odnosi 42% svih pritužbi, čime se potvrđuje dugogodišnji trend. Slijede područja pristupa dobrima i uslugama (10%) te javnog informiranja i medija (9%). U manjem udjelu zastupljena su i područja uprave, stanovanja, zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i pravosuđa.

Većinu pritužbi podnijele su fizičke osobe, pri čemu je zabilježena gotovo podjednaka zastupljenost žena (169) i muškaraca (168). Manji dio pritužbi podnesen je od strane grupe građana, dok je njih 24 zaprimljen bez mogućnosti identifikacije pritužitelja/ice, odnosno anonimno. Manji dio postupaka pokrenut je na vlastitu inicijativu.

Promatrajući pritužene strane, najčešće su to pravne osobe (167), slijede fizičke osobe (81), tijela državne uprave (54) te pravne osobe s javnim ovlastima (53), dok se manji broj pritužbi odnosi na JL(R)S i druge subjekte.

Ukupno gledano, iako je u 2025. godini zaprimljeno nešto manje pritužbi nego prethodne godine, i dalje su najzastupljenija ista područja diskriminacije i iste diskriminacijske osnove. Važno je naglasiti da broj zaprimljenih pritužbi ne odražava stvarni opseg prisutnosti diskriminacije u društvu, budući da značajan broj slučajeva i dalje ostaje neprijavljen. Stoga je nužno nastaviti s aktivnostima usmjerenima na podizanje svijesti građana o pojavnim oblicima diskriminacije, njenoj zakonskoj zabrani te dostupnim mehanizmima zaštite. Istodobno, potrebno je dodatno podizati razinu svijesti i informiranosti o diskriminaciji kao neprihvatljivom i zabranjenom postupanju, kao i kontinuirano provoditi edukacije stručnjaka koji provode antidiskriminacijske propise.

Posljednje dvije godine u okviru ovog poglavlja dajemo preporuke Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Vezano uz preporuku o provedbi istraživanja o diskriminaciji u pristupu dobrima i uslugama, Ured izvještava kako planira u okviru strateškog projekta „Podrška jednakosti“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda + i državnog proračuna, provesti sveobuhvatno istraživanje koje će uključivati analizu postojećih podataka, anketiranje ranjivih skupina, dubinske intervjue sa stručnjacima te izradu i javno predstavljanje publikacije.

U pogledu preporuke o kontinuiranom informiranju javnosti, kroz isti projekt planira se provedba nacionalne medijske kampanje usmjerene suzbijanju diskriminacije i poticanju njezina prijavljivanja, s naglaskom na šest ključnih osnova diskriminacije. Ured također navodi da će preporuke pučke pravobraniteljice uzeti u obzir prilikom izrade Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje 2026. – 2027., kao i u planiranju budućih aktivnosti informiranja javnosti.

Što se tiče preporuke o financiranju aktivnosti usmjerenih promicanju jednakosti i suzbijanju diskriminacije na lokalnoj razini, Ured ističe da već provodi i planira značajne mjere, zbog čega preporuku smatramo ispunjenom te je ove godine ne ponavljamo. Naime, tijekom 2024. godine financirani su projekti udruga, osobito u okviru programa usmjerenih na uključivanje romske nacionalne manjine, a planira se i objava novog poziva vrijednog 8 milijuna eura za projekte usmjerene prevenciji diskriminacije i pružanju potpore žrtvama. Ove aktivnosti trebale bi obuhvatiti širok krug dionika, uključujući organizacije civilnog društva, jedinice lokalne samouprave i obrazovne institucije.

Ukupno gledano, Ured planira daljnje jačanje aktivnosti u području istraživanja, informiranja i financijske potpore projektima, uz naglasak na sustavan pristup suzbijanju diskriminacije i podršku ranjivim skupinama. Međutim, povratne informacije o dosad upućenim preporukama u velikoj mjeri ukazuju na aktivnosti koje se planiraju, no koje tek treba provesti, pa iako preporuke ocjenjujemo kao preporuke koje su u provedbi, ponavljamo ih i ove godine.

Objedinjeni podaci svih pravobraniteljskih institucija

Kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, u ovom dijelu prikazujemo objedinjeni prikaz novozaprimljenih pritužbi na diskriminaciju pravobraniteljskih institucija.

¹ Spol pritužitelja je spol diskriminiranog djeteta na čiju se diskriminaciju pritužuju roditelji i druge osobe.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.