*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2026. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.

Pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu, odnosno nestalih i nasilno odvedenih osoba, i danas je najteže otvoreno pitanje ratnih posljedica u RH, a obitelji nestalih i nasilno odvedenih imaju potrebu i pravo znati istinu o sudbini svojih najbližih. Iako je mjerama i aktivnostima nadležnih tijela RH riješena većina slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba, prema podacima MHB-a, na dan 31. prosinca 2025. godine preostalo je ukupno 1.740 neriješenih slučajeva: još je nepoznata sudbina odnosno traži se 1.352 nestale osobe, što je 41 manje nego godinu ranije, te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 388 smrtno stradalih osoba.

Prema MHB-u, ključna prepreka većoj učinkovitosti u pronalasku nestalih jest izostanak suradnje Republike Srbije koja raspolaže informacijama i dokumentacijom o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica na ranije okupiranim područjima RH te informacijama o osobama za kojima se traga, a suradnja ne bilježi pomake od 2014. godine.

Tijekom 2025. godine prikupljena su saznanja o 55 mogućih mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica iz razdoblja Domovinskog rata, provedeno je cjelovito terensko istraživanje 29 lokacija, pri čemu su pronađene jedna masovna i šest pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci deset osoba. Posebno je značajan pronalazak masovne grobnice kod Spomen doma na Ovčari, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci tri žrtve nasilno odvedene iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

Nadalje, u izvještajnom razdoblju organizirano je šest završnih identifikacija posmrtnih ostataka u kojima su završno identificirani posmrtni ostaci 43 osobe. Za identificirane je, sukladno željama obitelji, organizirana pogrebna skrb.

Uz aktivnosti neposredno usmjerene na pronalazak nestalih osoba, nastavljena je i suradnja s međunarodnim organizacijama pa je tako s Međunarodnom komisijom za nestale osobe nastavljena suradnja na Zajedničkom projektu identifikacije metodom analize DNA, nastavljen je rad na provedbi multilateralnog projekta „Okvirni plan za rješavanje pitanja osoba nestalih iz sukoba na području bivše Jugoslavije“ s naglaskom na sastanke usmjerene na rješavanje slučajeva neidentificiranih osoba, kao i suradnja s Međunarodnim odborom Crvenoga križa u implementaciji Memoranduma o suglasnosti između MHB-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa o prijenosu i uporabi informacija i dokumenata o osobama nestalim u Domovinskom ratu u RH (1991-1995), pribavljenih iz međunarodnih arhiva. Uz navedeno, RH je sa Švicarskom predsjedala Globalnim savezom za nestale osobe, inicijativom koja promiče razmjenu iskustava država i podizanje svijesti o ovoj globalnoj humanitarnoj temi.

Napokon, ukazujemo i da posljednje, četvrto izdanje Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske sadrži popis osoba nestalih na području RH i otvorenih zahtjeva za traženje posmrtnih ostataka, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, sa stanjem od 1. svibnja 2015. godine. S obzirom da je namjena Knjige pomoći obiteljima u ostvarenju prava na istinu o sudbini svojih članova, pri čemu je Knjiga sredstvo u procesu traženja i poticaj široj javnosti da pruži dodatna saznanja kojima eventualno raspolaže te s obzirom na pomake u pronalasku nestalih osoba i posmrtnih ostataka od 2015. godine do danas, bilo bi dobro ažurirati popis odnosno objaviti i peto izdanje Knjige.

Vezano za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, DORH navodi da je karakteristika ovih predmeta otežano prikupljanje dokaza zbog sve većeg proteka vremena od počinjenja kaznenih djela, pri čemu je vrlo teško rekonstruirati događaje na mjestu počinjenja, pogotovo jer je dio svjedoka preminuo, dio se sve teže prisjeća događaja, a neki ne žele svjedočiti, tako da su iskazi  manjkavi i nekvalitetni. Osim toga, vrlo je teško doći i do materijalne dokumentacije.

Prema podacima iz zadnjeg dostupnog Izvješća Glavnog državnog odvjetnika RH o radu državnih odvjetništava u 2024. godini, županijska državna odvjetništva zaprimila su 28 kaznenih prijava zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata, što je četiri više nego godinu ranije. Iz prethodnog su razdoblja u radu u državnim odvjetništvima ostale tri kaznene prijave, tako da je u radu bila ukupno 31 prijava. 29 ih je riješeno donošenjem rješenja o provođenju istrage, dok su dvije odbačene. Osim toga, u četiri predmeta protiv 38 okrivljenika optužnice su vraćene zbog nedostataka ili su povučene te su donesena rješenja o dopunama istrage. Ukupno je tijekom 2024. godine u tijeku bila istraga protiv 67 osoba, ukupno je optuženo 18 osoba, a županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 49 osoba, pri čemu su 32 osuđene, 13 ih je oslobođeno, a u odnosu na četiri su donesene odbijajuće presude.

Broj prijavljenih osoba tijekom 2024. godine, osoba protiv kojih je doneseno rješenje o provođenju istrage te broj optuženih je u uobičajenim okvirima. Jedino je ukupan broj osoba protiv kojih se vodi istraga veći nego ranijih godina zbog četiri predmeta u kojima su optužnice vraćene/povučene i u kojima se provodi dopuna istrage.

DORH navodi da je karakteristika ovih predmeta otežano prikupljanje dokaza zbog sve većeg proteka vremena od počinjenja kaznenih djela, pri čemu je vrlo teško rekonstruirati događaje na mjestu počinjenja, pogotovo jer je dio svjedoka preminuo, dio se sve teže prisjeća događaja, a neki ne žele svjedočiti, tako da su iskazi manjkavi i nekvalitetni. Osim toga, vrlo je teško doći i do materijalne dokumentacije.

Prema posljednjem dostupnom Izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu, prosječno vrijeme rješavanja predmeta ratnih zločina je točno 1.000 dana, što je 108 dana manje nego 2023. i čak 474 dana manje nego 2022. godine, što je osjetan pomak.

Tijekom 2025. godine pristupilo se donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je stupio na snagu početkom 2026. godine, a pučka pravobraniteljica je sudjelovala u javnom savjetovanju i na sjednici saborskog odbora. Ovim izmjenama uveden je novi model određivanja osnovice za izračun prava, prema kojemu Vlada, kao i kod ZOHBDR-a, jednom godišnje određuje osnovicu, pri čemu ona ne može biti niža od prethodne godine, čime će se omogućiti postupno povećanje osobne i obiteljske invalidnine, posebnog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka te novčanih naknada. Tako je početkom ožujka 2026. godine Vlada za tu godinu odredila osnovicu od 540 eura, umjesto ranije proračunske osnovice koja je iznosila 441 euro i nije se mijenjala godinama. Dodatno, izmjenama i dopunama ZOCSDR-a sa 60 na 20% oštećenja organizma smanjen je prag za priznavanje statusa civilnog invalida po osnovi bolesti, uvedeno je pravo na obvezno zdravstveno osiguranje za one koji ga ne mogu ostvariti po dugoj osnovi i oslobađanje participacije u zdravstvenim troškovima, što su bili prijedlozi pučke pravobraniteljice još pri izradi ZOCSDR-a 2021. godine, uvedeno je i pravo na medicinsku rehabilitaciju jednom godišnje, pravo na ortopedska i druga medicinska pomagala te su proširena prava vezana uz troškove ukopa.

Prema podacima MHB-a dostavljenima za potrebe ovoga Izvješća te podacima iznijetima na plenarnoj raspravi u Hrvatskom saboru o konačnom prijedlogu ZID ZOCSDR-a, od početka primjene ZOCSDR-a 31. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2025. godine zaprimljen je 1.351 zahtjev za priznavanjem statusa civilnog stradalnika, od čega 77 tijekom 2025. godine. Donesena su 1.004 rješenja, od kojih 531 pozitivno te je toliko osoba ostvarilo status civilnog stradalnika, 473 zahtjeva su odbijena, odbačena ili su postupci obustavljeni, dok je po 347 zahtjeva u tijeku pribavljanje dokumentacije ili vještačenje. Ukupno je prema ZOCSDR-u te ranijem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, 2.035 korisnika na isplati – 1.493 korisnika osobne i 542 obiteljske invalidnine.

Na Upravnom sudu u Osijeku zaprimljeno je sedam tužbi za stjecanje statusa civilnog stradalnika, na Upravnom sudu u Zagrebu šest, od kojih su tri delegirane drugom sudu, dok su na Upravnom sudu u Rijeci zaprimljene tri tužbe, što je ukupno više nego 2024. godine, kada ih je zaprimljeno 12. Na Visokom upravnom sudu zaprimljeno je pet žalbi koje se odnose na stjecanje ovog statusa, tri više nego prethodne godine.

Prema navodima MHB-a, najčešći razlozi odbijanja zahtjeva su neispunjavanje uvjeta vezanih uz okolnost stradavanja iz čl. 9. ZOCSDR-a, nedostatak isprava kojima se dokazuje oštećenje organizma ili stradavanje (potvrda nadležne policijske uprave ili drugih nadležnih tijela, medicinska dokumentacija o liječenju ili uzroku smrti) te manji postotak oštećenja organizma utvrđen vještačenjem od propisanog.

S obzirom da je ZOCSDR-om propisano da se okolnosti stradavanja dokazuju isključivo dokumentacijom izdanom od nadležnih tijela RH, a da nisu svi stradalnici nakon stradavanja nisu imali pristup nadležnim tijelima RH (policijskim upravama, medicinskim ustanovama ili drugim nadležnim tijelima), ovako propisana mogućnost dokazivanja otežava ili onemogućava dokazivanje o ispunjavanju uvjeta vezanih uz okolnost stradavanja. Tijekom javnog savjetovanja te na sjednici odbora Hrvatskog sabora o ZID ZOCSDR-u smo ukazali da bi u postupku utvrđivanja statusa trebalo dopustiti širu mogućnost dokazivanja. Prijedlog nije prihvaćen, s obrazloženjem da prema Odluci Ustavnog suda U-III/2193/2006 kao pisano dokazno sredstvo ne može poslužiti dokumentacija izdana od druge države, odnosno da ona ne može biti dokaz o događaju koji se zbio na teritoriju RH. Uvažavajući navedeno, ipak ukazujemo da u postupku treba biti moguće dokazivanje ispunjava li netko uvjete, imajući u vidu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja stradavanja, pri čemu se u upravnom postupku činjenice dokazuju svim prikladnim sredstvima (ispravama, saslušanjem svjedoka, nalazima i mišljenjima vještaka i dr.).

Povjerenstvu za utvrđivanje zapreka iz čl. 5. ZOCSDR-a, kojim je propisano da statuse i prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti „pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja“, do 31. prosinca 2025. godine radi davanja mišljenja dostavljeno je 1.162 predmeta, a Povjerenstvo je mišljenje dalo u 1.120 predmeta, od kojih je u 80 predmeta (7%) ono bilo negativno.

U praksi se postavilo pitanje tumačenja odnosno primjene navedene odredbe, odnosno potrebe da osoba bude upoznata s razlozima zbog kojih je odbijena po čl. 5. ZOCSDR-a. Naime, u rješenjima kojima su se odbijali zahtjevi na temelju ove odredbe često se samo navodilo da je Povjerenstvo mišljenja da u pogledu osobe postoji zapreka, bez dodatnih obrazloženja. Stoga smo ukazivali na praksu ESLJP-a, koji je u predmetu F.S. protiv RH u prosincu 2023. godine (zahtjev br. 8857/16/20), iako u odnosu na drugu materiju, naveo da je u obrazloženju odluke potrebno dati pregled činjenica koje su poslužile kao osnova za određeni zaključak, kako bi se podnositelju zahtjeva omogućilo da primjereno izloži svoje argumente tijekom eventualnog sudskog postupka u kojemu osporava negativno rješenje. Potom je u jednom predmetu, nakon što je Upravni sud usvojio tužbeni zahtjev i vratio predmet na ponovno odlučivanje s uputom da stranka (majka ubijenog djeteta) mora biti upoznata s razlozima zbog kojih je odbijena po čl. 5. ZOCSDR-a, u ponovljenom postupku odbijena s obrazloženjem da je njezin tadašnji suprug bio pripadnik paravojnih formacija tzv. RSK te da se ona kao član njegove uže obitelji smatra osobom koja je „na bilo koji drugi način pomagala neprijatelju“. S tim u svezi SNV navodi da su svi odbijeni prema čl. 5., u predmetima koji su njima poznati, majke poginule djece čiji su očevi bili mobilizirani u postrojbe tzv. RSK. Iz navedenog je razvidno da je pri ocjeni postojanja zapreke iz čl. 5. osobito zahtjevno vrednovanje obiteljskih odnosa, pri čemu bi ono trebalo ovisiti o individualnoj procjeni uloge konkretne osobe.

Napokon, ZVO navodi i da osobe koje podnose zahtjeve vezane za ZOCSDR-a nailaze na prepreke kojima im se želi onemogućiti ostvarivanje prava ili ih se želi odvratiti od podnošenja zahtjeva, čak i neljubaznošću i odvraćanjem od strane osoba koje zaprimaju zahtjeve ili traženja dokumentacije koja nije propisana ili ju je teško ili nemoguće ishoditi.

Tijekom 2025. godine postupali smo u više predmeta u kojima nam se obratio SNV u ime stanaka kojima je tijekom 2024. godine pružio besplatnu pravnu pomoć pri podnošenju zahtjeva za otpisom parničnih troškova i povratom naplaćenih iznosa, koje su bile pokrenule na osnovu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija ili Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata. Naime,

Vlada RH je Odluku kojom je omogućen otpis ovih troškova donijela 28. prosinca 2023. godine te su stranke mogle podnijeti zahtjeve državnim odvjetništvima narednih godinu dana, a SNV nam se obratio zbog dugotrajnosti odlučivanja. S tim u svezi, MPUDT nas je u obavijestilo da je zaprimilo ukupno 142 zahtjeva za povrat naplaćenih tražbina dosuđenih RH, a podnesenih na temelju ove Odluke, te da je nadležno Povjerenstvo za  provedbu Odluke o otpisu tražbina troškova parničnih postupaka dosuđenih RH donijelo odluku o  41 zahtjevu – 39 ocijenilo je pravno osnovanim, a dva neosnovanim. MPUDT navodi i da državna odvjetništva još uvijek dostavljaju zahtjeve koje su stranke pravovremeno podnijele te da je zbog značajnog proteka vremena od okončanja sudskih postupaka otežano prikupljanje relevantne dokumentacije. S obzirom na dugogodišnje čekanje na donošenje odluke Vlade RH kojom se omogućio otpis parničnih troškova i povrat naplaćenih sredstava, kao i da su svi ovi zahtjevi podnijeti još 2024. godine, potrebno je ubrzati postupanje u ovim predmetima i isplatiti naplaćene iznose.

Dodatno, s obzirom da je izmjenama i dopunama ZOCSDR-a uveden novi model određivanja osnovice za izračun prava, prema kojemu Vlada, kao i kod ZOHBDR-a, jednom godišnje određuje osnovicu, pri čemu nova osnovica ne može biti niža od one za prethodnu godinu, bilo bi dobro na isti način izmijeniti i Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, prema kojemu se mjesečna novčana naknada i dalje izračunava prema proračunskoj osnovici, koja se godinama nije mijenjala. Time bi se omogućilo da iznos mjesečne naknade i ovoj kategoriji žrtava slijedi ekonomsku situaciju u RH.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu možete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji.