Pritužbe brojnih građana koji se obraćaju pučkoj pravobraniteljici pokazuju da je za učinkovito i trajno rješavanje njihovih problema, odnosno snažniju zaštitu ljudskih prava, potrebno izmijeniti dio postojećih ili donijeti nove propise. To zagovaramo i kroz godišnja izvješća kojima Hrvatski sabor i javnost redovito izvještavamo o stanju ljudskih prava i pojavama diskriminacije, a neke od primjera donosimo u nastavku.

 

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

Iako već duže vrijeme najavljivan, još uvijek nije predložen novi Zakon o socijalnoj skrbi, kao nužan korak prema rješavanju dugogodišnjih problema socijalno najugroženijih građana. Prema posljednjim pokazateljima, stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u općoj populaciji su smanjene, ali su još jako visoke za starije osobe i jednoroditeljske obitelji te su znatno veće od prosjeka EU. To je tek jedan od razloga zbog kojih je potrebno što prije donijeti novi Zakon, kojim bi trebalo povećati iznos zajamčene minimalne naknade, posebno za članove kućanstva koji su potpuno nesposobni za rad i privređivanje. Važno je i definirati beskućnike sukladno ETHOS tipologiji, onima u prihvatilištima osigurati pravo na ZMN te povećati iznose naknada beskućnicima izvan prihvatilišta/prenoćišta. Snažniju podršku potrebno je pružiti i mladima iz alternativne skrbi, uključujući i osiguranjem smještaja u organiziranom stanovanju do navršenih 26 godina života. Važno je razraditi I kriterije za prijem korisnika u domove koji se sufinanciraju iz Državnog proračuna, kao i uvesti kontinuiran i učinkovit decentralizirani nadzor nad radom obiteljskih domova, ali i povisiti prekršajne kazne za sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu smještaja starijih osoba.

Više informacija o potrebama donošenja novog Zakona pronađite u analizi stanja u sustavu socijalne skrbi možete pronaći ovdje i u području socijalne sigurnosti starijih ovdje.

 

OVRŠNI ZAKON

Novim Ovršnim zakonom trebao bi se uspostaviti stabilan, učinkovit i pravedan sustav ovrha. Građani i dalje ukazuju na svoj težak socio-ekonomski položaj zbog prezaduženosti i dugotrajne blokade računa, traže pravnu pomoć te su nezadovoljni radom i odlukama sudova, posebno u postupcima ovrhe na nekretnini. Dio dužnika otežano prihvaća potrebu da aktivno ostvaruju i štite svoja prava, a neki se na to ni ne odlučuju jer ne vjeruju da će u postupku biti ravnopravni i ostvariti pozitivan ishod.

Sudjelovali smo u svim dosadašnjim javnim raspravama vezanima uz ovaj Zakon, a tijekom posljednje smo predlagali, između ostalog, da se propišu rokovi za postupanje javnih bilježnika i suda, dodatno prošire izuzeća od ovrhe te preispita učinkovitost načina ostvarivanja propisane zaštite primanja od ovrhe. Sve komentare i preporuke pučke pravobraniteljice u području financija možete pronaći ovdje.

 

REGULACIJA RADA AGENCIJA ZA NAPLATU POTRAŽIVANJA

Niz godina primamo pritužbe na postupanje agencija za naplatu potraživanja, s navodima o izloženosti uznemiravanju i povredi prava na privatnost, poput kontaktiranja poslodavca i iznošenja informacija osobne naravi o okolnostima nastanka dugovanja, zvanja na kućne telefone i razgovaranje s članovima obitelji o iznosima dugovanja i slično. Na to smo upozorili i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019., uz preporuku da se čim prije zakonom regulira rad agencija za otkup i naplatu potraživanja.

 

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENATA

Ustavni sud je još 2008. ukinuo članak 35. Zakona o zaštiti prava pacijenata i ocijenio da pritužba nije pravno sredstvo kojim bi pacijent na djelotvoran i efikasan način mogao ostvariti svoja prava, jer odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi povodom pritužbe nema obvezu donijeti pojedinačni akt koji bi mogao biti podvrgnut sudskoj kontroli zakonitosti. No, učinkovita zaštita prava pacijenata još uvijek nije osigurana pa je, u skladu s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda U-I-4892/2004 i U-I-3490/2006, potrebno izraditi prijedlog izmjena i dopuna ovog Zakona kojim bi se pacijentima osiguralo učinkovito sredstvo pravne zaštite, što je preporuka koju smo i ponovili u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019.

 

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Iako umirovljenici imaju mogućnost rada do pola radnog vremena, njihove pritužbe ukazuju na nedovoljnu uređenost tog instituta pa rad u mirovini nije svim skupinama umirovljenika jednako dostupan ni isplativ. Kako bi se to ispravilo i svim zainteresiranima za rad u mirovini omogućili isti uvjeti, potrebne su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi i korisnici obiteljskih mirovina mogli raditi, jer sada u tom slučaju gube na nju pravo. Potrebno je i da se umirovljenicima s najnižim mirovinama, ako se zaposle na pola radnog vremena, omogući njezino daljnje primanje, o čemu više detalja donosimo ovdje.

 

ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

Zakonodavni okvir formalno jamči širok spektar prava žrtvama kaznenih djela, no u praksi još nisu postignuti zadovoljavajući standardi podrške i zaštite. Tijela kaznenog progona i sudovi primarno su usmjereni na okrivljenikova prava, dok se u dovoljnoj mjeri ne uvažavaju žrtve s obzirom da povreda njihovih prava nema gotovo nikakvog značaja za ishod kaznenog postupka, a često se ne razumiju ni njihove potrebe. Dosadašnjih osam izmjena Zakona o kaznenom postupku nije rezultiralo potrebnim iskorakom zbog čega bi, između ostalog, trebalo razmotriti izradu novog zakona, koji bi kazneni postupak učinio jednostavnijim, bržim i učinkovitijim, ali ne nauštrb prava žrtava.

 

ZAKON O GROBLJIMA

Donošenje zakona kojim bi se reguliralo postavljanje spomenika i drugih obilježja na javnim prostorima, uključujući i imena ulica i trgova, bilo je najavljivano još 2004., to još nije učinjeno. To je potrebno i kako bi se reguliralo postupanje prema nadgrobnim spomenicima i spomen pločama poput onih pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi na groblju u Borovu Selu, odnosno kako bi se onemogućilo postavljanje onih koji afirmiraju osobe, ideologije, režime i djelovanja protivne ustavnom poretku. Na to smo upozorili i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. i za 2017., o čemu više možete doznati ovdje.

 

RATIFIKACIJA REVIDIRANE EUROPSKE SOCIJALNE POVELJE

Revidirana Europska socijalna povelja Vijeća Europe govori o pravu na stan i mjerama koje će promicati ostvarenje zadovoljavajuće razine stanovanja, spriječiti ili smanjiti beskućništvo te troškove stanovanja učiniti prihvatljivim osobama koje ne raspolažu dostatnim sredstvima. No, iako je još 2015. izrađen Prijedlog zakona o njenom potvrđivanju, još uvijek nije donesen. Zato smo i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. preporučili pokretanje postupka njezine ratifikacije, a preporuku možete pronaći ovdje.