* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023., godinu koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Više o problemima vezanima uz utjecaj potresa na ljudska prava možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.


„ja nisam građevinske struke da bih mogla dati očitovanje koje me tražite osim onog koje je već dostavljeno tj. opet ponoviti isto, da su na nekretnini nastala oštećenja uslijed potresa a koje su utvrdila dva statičara i potom i stručna osoba koja je izradila Elaborat koji je dostavljen Ministarstvu… Cijeli ovaj postupa je vrlo nejasan, kontradiktoran kao i Rješenje u kojem se navodi da ima konstrukcijskih oštećenja, konstrukcijskih. Kako je moguće da nekretnina koja je oštećena u potresu i nakon dva pregleda označena crvenom naljepnicom sada uporabljiva. Zašto to odmah nije netko vidio? Tko je odgovoran za to? … sav namještaj mi je propao. Kiša je dodatno oštetila sve. Naša nekretnina je prije potresa bila potpuno obnovljena, novu kuhinju smo kupili, kupaonicu, sve. Da su nam stručne osobe označile nekretninu drugom naljepnicom, podnijeli bismo drugi zahtjev ako treba tj. opet bismo savjetovali Ministarstvo kao i tada…“

I dalje su vidljive posljedice potresa iz 2020. godine u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, brojni domovi još nisu obnovljeni i veliki se dio građana u njih nije vratio, mnogi administrativni postupci kao ni radovi na obnovi još nisu započeli. Dio stradalnika je i tijekom 2023. godine živio u kontejnerima i organiziranom smještaju, stoga ponovno pišemo o problemima na koje su ukazivali građani i OCD u pritužbama, predstavnici pogođenih JLP(R)S-ova te mediji.

Također, nastavili smo prikupljati podatke obilazeći pogođena područja. Osvrćemo se i na zakonodavnu aktivnost koja uključuje objedinjavanje tijela obnove i administrativno rasterećenje postupka i dajemo ocjenu o ispunjenosti preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2022. godinu.

Niz je problema s kojima se građani i dalje susreću: najvećim dijelom se odnose na dugotrajnost i neizvjesnost postupaka obnove obiteljskih kuća i zgrada, odnosno na konstrukcijsku organiziranu obnovu, ali i na gradnju zamjenskih kuća, mijenjanje naljepnica o upotrebljivosti objekta te postupke uklanjanja koje provodi DIRH. MPUGDI navodi da nedostatak radnika i trgovačkih društava koje se javljaju na natječaje te konstantno povećanje cijena radova i materijala dovodi do učestalih poništenja postupaka javne nabave, kao i na dinamiku obnove.

Pritužbe su se odnosile i na probleme sa iseljenjem iz kontejnerskih naselja i Hostela Arena u Zagrebu, ali i na neprimjerenu komunikaciju službenika MPUGDI-a. Dio stradalnika još uvijek zaprima račune za električnu energiju bez oznake otpisa na koji imaju pravo, što izaziva posebnu zabrinutost. Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i dalje je problem u nekim mjestima Sisačko-moslavačke županije.

 

Zakonodavni okvir

2023. godinu obilježilo je donošenje novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije te donošenje Programa mjera, kojim su propisane mnoge novine poput administrativnog rasterećenja postupka (ukidanje ishođenja brojne dokumentacije) i poticanja samoobnove, a uvedena je i javna nabava po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima.

Donošenjem novog Zakona Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije prestali su s radom, a poslovi obnove i odgovornost za procese objedinjeni se u MPUGDI, što smo, kao i donošenje Zakona, pozdravili.

Kroz javno savjetovanje i u saborskoj proceduri pučka pravobraniteljica naglašavala je kako Zakon o obnovi mora biti što jednostavniji i pregledniji, s jasno razgraničenim materijalno-pravnim odredbama o ovlaštenicima, pravima i obvezama, od procesnih odredbi. Ukazivali smo kako procesne odredbe trebaju slijediti jedna iza druge regulirajući tijek postupka, od trenutka podnošenja zahtjeva pa do donošenja akta odnosno izvršenja obnove, uključivo i rokove i potrebnu dokumentaciju. Smatrali smo nužnim propisati akt i trenutak u kojem stranke imaju pravo na pravni lijek, tijelo koje o njemu odlučuje te pravni učinak na postupak obnove, što je sve djelomično prihvaćeno.

Pučka pravobraniteljica je predlagala i jasno propisivanje ovlaštenika na stambeno zbrinjavanje odnosno privremeni smještaj i reguliranje postupka, te donošenje odredbi kojim bi se suvlasnike višestambenih zgrada stradalih u potresima privremeno oslobodilo plaćanja pričuve i odredio moratorij na ovrhe zbog njezina neplaćanja za zgrade uništene u potresima.

Privremeno oslobođenje od plaćanja pričuve bila je i preporuka u Izvješću za 2022. godinu. Vlada RH ju je u ožujku 2023. godine djelomično prihvatila i donijela Odluku o načinu plaćanja i visini zajedničke pričuve za zgrade oštećene potresom na području Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Njome su suvlasnici višestambenih i stambeno-poslovnih nekretnina koje nisu prikladne za stanovanje (imaju crvenu i žutu naljepnicu), a nalaze se na području na kojem je proglašena katastrofa, oslobođeni plaćanja zajedničke pričuve do obnove zgrada. Suvlasnici koji žele mogu i nadalje plaćati pričuvu, a Odluka se ne primjenjuje na suvlasnike koji iz pričuve podmiruju kreditne obveze. O odgodi pokretanja ovršnih postupaka zbog neplaćanja pričuve oštećenih zgrada nije odlučeno.

 

Obnova

Većina pritužbi građana odnosi se na dugotrajnost donošenja akta o obnovi ili postupka, odnosno radova na obiteljskim domovima, dok se uglavnom izražava zadovoljstvo dinamikom obnove javnih institucija. Prema podacima dinamika rješavanja zahtjeva u odnosu na 2022. godinu se povećala pa je do 30. siječnja 2024. godine podneseno 39.703 zahtjeva za obnovu, za 23.982 lokacije, a doneseno je 27.656 akata za 20.433 lokacije, dok je do 31. prosinca 2022. godine za područje oba potresa zaprimljeno 20.573 zahtjeva, za 18.745 različitih lokacija, a doneseno je 7.418 akata o obnovi.

Grafički prikaz dinamike rješavanja zahtjeva za obnovu

Rok za podnošenje zahtjeva istekao je 31. prosinca 2023. godine. MPUGDI navodi da nema podatke o broju oštećenih nekretnina za koje nisu podneseni zahtjevi već presumiraju da su ih podnijeli svi koji su to željeli odnosno trebali.

No, s obzirom na obuhvate stradalih područja postoji mogućnost da određeni, manji, broj građana, posebno u ruralnim područjima Sisačko-moslavačke županije, zbog neznanja ili subjektivne nedostupnosti institucija usprkos potrebi zahtjev nisu podnijeli pa preporučamo MPUGDI da po dovršetku obrade svih podnesenih zahtjeva izradi analizu potreba za otvaranjem novog roka za podnošenje zahtjeva za obnovu nakon potresa.

Preporuka 64.

Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da po dovršetku obrade svih zahtjeva za obnovu nakon potresa izradi analizu potreba za eventualnim otvaranjem novog roka za podnošenje zahtjeva

Postupajući po pritužbama uočili smo situacije u kojima bi se postupak odlučivanja o pravu na obnovu mogao ubrzati primjenom postojećih odredbi Zakona o obnovi. Pritužila nam se stradalnica iz Siska jer je kuća u kojoj živi cijeli život oštećena u potresu, a ima problema u obnovi zbog neriješenih vlasničkih odnosa i činjenice da zbog financijskih problema nikada nije provedena ostavina nakon smrti njezine majke i brata koji su bili vlasnici oštećene kuće.

Kako se radi o korisnici socijalne skrbi, pučka pravobraniteljica uputila ju je na Hrvatski zavod za socijalni rad kako bi joj se pomoglo u podmirenju troškova ostavinskog postupka, istodobno predloživši MPUGDI-u postupanje sukladno članku 23. Zakona o obnovi kojim je propisano da se iznimno vlasništvo može dokazati i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću i potpisanom od dva svjedoka.

Pritužiteljica nam je javila da MPUGDI nije prihvatio naš prijedlog o primjeni drugih dokaznih sredstava koja su na raspolaganju sukladno Zakonu o obnovi, a ostavinski postupak je potom proveden uz financijsku pomoć iz sustava socijalne skrbi, što je utjecalo na duljinu rješavanja o obnovi.

Vezano uz dinamiku obnove, na web stranici MPUGDI-a dana 28. prosinca 2023. godine objavljeno je da je obnova za petrinjsko i zagrebačko područje u potpunosti završila na 11.050 objekata, od čega na 10.507 privatnih zgrada i kuća te na 543 javnih zgrada i infrastrukture. Aktivno je 1.445 gradilišta, a 1.373 lokacija je u nabavi radova. Na području zagrebačkog potresa obnova je završila na 2.824 privatnih kuća i zgrada.

Po modelu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu zgrada sufinancirani su opravdani troškovi te su izvršene isplate u ukupnom iznosu od 36,2 milijuna eura, dok je za konstrukcijsku obnovu isplaćena  novčana pomoć u iznosu od 100 milijuna eura. Na području petrinjskog potresa, obnova je u potpunosti završila na 7.683 privatnih zgrada i kuća dok ih je 758 u postupku obnove. Izgrađene su 203 kuće, trenutno je u izgradnji 241 novih obiteljskih kuća, od čega ih je 48 na području zagrebačkog potresa. Završeno je 110 konstrukcijskih obnova od čega 82 u Zagrebu. U tijeku je 613 konstrukcijskih obnova od kojih se 289 nalazi na zagrebačkom području, a 324 na području na kojem je bila proglašena katastrofa.

Po novom modelu novčane pomoći po kojem se sva sredstva potrebna za provedbu obnove isplaćuju unaprijed, na 439 računa građana isplaćeno je ukupno 32,9 milijuna eura te su još isplaćena sredstva za koordinaciju samoobnove u ukupnom iznosu od 2,2 milijuna eura.

Građani se sve više odlučuju na model samoobnove po kojem samostalno odlučuju o čitavom procesu i sami izabiru sudionike u obnovi.

Objedinjavanje tijela i preuzimanje odgovornosti za proces unutar istog tijela te administrativno rasterećenje postupka i druge poboljšice pravnog okvira obnove pokazuju i rezultate, no potrebno je nastaviti s ubrzanjem obnove.

Što se samih radova na obnovi tiče, poglavito kada se radi o konstrukcijskoj obnovi zgrada i gradnji zamjenskih objekata, proces nije pri kraju, dapače mnogi još čekaju na njih. U tom kontekstu ponovo ukazujemo na situaciju pritužitelja čija je kuća, uklonjena u listopadu 2021. godine od kada čeka zamjensku. Odluka o gradnji zamjenske obiteljske kuće donesena je u svibnju 2022. i upućena Fondu za obnovu na provedbu te je u rujnu 2022. godine pokrenut postupak javne nabave za projektiranje. U veljači 2023. godine isporučena je projektna dokumentacija pa se krenulo s nabavom radova. Dva su postupka poništena, krenulo se i s trećim i to za deset lokacija jer se očekivao veći interes izvođača za sudjelovanjem u postupku nabave, no u trenutku pisanja ovoga Izvješća još uvijek nemamo informacije o početku radova.

Mnogi navode i da su se posljedice potresa negativno odrazile na dostojanstvo stradalnika i na njihovu egzistenciju pa je zbog sporosti obnove i nedostatka stambenih jedinica upitan ostanak stanovništva na pogođenim područjima, prvenstveno u Sisačko-moslavačkoj županiji. Stoga ponovno ukazujemo MPUGDI-u da jasno odredi i iskomunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.

Preporuka 65. (ponovljena)

Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da jasno postavi i komunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na potresima pogođenim područjima

Nepovjerenje u sustav iskazuju stradalnici čije su kuće prvotno označene crvenim naljepnicama kao neuporabljive zbog oštećenja, da bi se kasnije u postupku ustanovilo da potres nije uzrok lošem stanju zgrade. Pretpostavljamo da će dio ovih situacija imati i sudske nastavke. Sudski postupci protiv akata MPUGDI-a vezanih uz obnovu već se vode i zaprimljeno je 19 upravnih tužbi. Usvojena su četiri tužbena zahtjeva, a prosječno trajanje upravnog spora iznosilo je 240 dana.

 

Stambeno zbrinjavanje

Jedna od posljedica potresa je bilo i pretvaranje kriznog smještaja u kontejnerima u višegodišnji, iako se u njima teško mogu postići zadovoljavajući uvjeti života, pa je pučka pravobraniteljica ukazivala MPUGDI-u i JLP(R)S-ima na potrebu žurnog zbrinjavanja građana smještenih u kontejnere u primjerenije objekte.

I tu je došlo do značajnog napretka pa su u skladu s Vladinim Programom stambenog zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica na području Petrinje, Gline i Siska zatvorena sva kontejnerska naselja i zbrinute 404 osobe. U Sisku još 47 osoba smještenih u dvije modularne zgrade čeka preseljenje u energetski visoko učinkovite kuće.

Ukupno je 1.309 osoba s područja Sisačko-moslavačke županije preseljeno iz kontejnera u neki model adekvatnijeg smještaja. Mnogi zbog životinja o kojima brinu ne pristaju na preseljenje pa je za njih izgrađeno 140 energetski visoko učinkovitih kuća koje se postavljaju u dvorišta umjesto kontejnera. Sufinanciranjem najamnine i privremenog smještaja omogućeno je zbrinjavanje 2.048 osoba čije su nekretnine stradale u potresima, za što je isplaćeno 13,1 milijuna eura. Korisnicima privremenog smještaja subvencioniraju se režijski troškovi u iznosu do 160 eura, za što je do sada isplaćeno 621 tisuća eura, a mjeru koristi 618 kućanstava.

Na području Sisačko-moslavačke županije izgrađeno je i 12 višestambenih zgrada – osam u Petrinji i četiri u Glini s ukupno 180 stanova. Pravo na smještaj u ove stanove imaju stradalnici koji su imali stanarsko pravo odnosno živjeli u državnim nekretninama i to u vidu najmanje petogodišnjeg najma i s mogućnošću otkupa po povoljnijim uvjetima te oni koji čekaju obnovu vlastitih nekretnina do dovršetka obnove.

U gradnji je još osam zgrada u Gvozdu, Topuskom, Glini i Dvoru, koje bi trebale biti dovršene sredinom 2024. godine. Pored toga, na području Sisačko-moslavačke županije planira se gradnja još 36 višestambenih zgrada sa 666 stanova. Završena je i 131 montažna kuća za privremeni smještaj građana koji imaju pravo na obnovu, a koje će se kasnije koristiti za proširenje domova za starije u Petrinji i Glini. Još 35 takvih montažnih kuća grade se u Sisku. Za naselje Petrinia u Petrinji donesene su odluke za privremeno korištenje za 41 kuću u nizu, a useljenje treba uslijediti nakon potpisivanja ugovora s korisnicima.

Uređeno je i opremljeno 167 državnih stanova, najviše u Zagrebu i Karlovcu, koji se također koriste za privremeni smještaj građana kojima obnova njihovih vlastitih domova još nije završila.

Pritužbe stradalnika kontejnerskih naselja, kao i modularnih objekata u Sisku, većinom su se odnosile na probleme sa stambenim zbrinjavanjem onih koji su prije potresa živjeli u stanovima u privatnom vlasništvu te nemaju pravo na obnovu, jer nemaju vlastitih nekretnina, ali od države očekuju pomoć. Gotovo svi, neovisno jesu li vlasnici oštećenih nekretnina ili podstanari, žalili su se da nemaju informacije što će s njima biti, koji su kriteriji za zbrinjavanje te ukoliko ga ostvare, na koje će se razdoblje odnositi.

U postupcima smo utvrdili da je u procesu iseljenja iz kontejnerskih naselja MPUGDI surađivalo s tijelima JLP(R)S-a, HCK-om te HZSR. Zajedno su obilazili korisnike i utvrđivali potrebe i načine privremenog stambenog zbrinjavanja te mogućnosti ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi, a brinuli su se i o prijevozu osoba i stvari. Tako bi, prema informacijama MPUGDI-a, svi naši pritužitelji trebali biti zbrinuti – neki su ostvarili pravo na sufinanciranje najamnine, nekima je obnova završena, a neki čekaju rješavanje zahtjeva za smještaj u kuće u Sisku.

U neizvjesnosti je i dio Zagrepčana koji su zbrinuti u Hostelu Arena mobiliziranom nakon potresa, a smještaj im se financirao iz Fonda solidarnosti. Oni, kao i stradalnici iz kontejnerskih naselja, nikada nisu dobili akt kojim bi se utvrđivalo pravo na smještaj, rok zbrinjavanja i kojim bi bio propisan pravni lijek, na što je pučka pravobraniteljica ukazivala MPUGDI-u. Dio stradalnika se iz Hostela preselio u državne i gradske stanove, domove umirovljenika ili u privatne stanove pa im se sufinancira smještaj.

U studenome 2023. godine i zbog demobilizacije Hostela 31. prosinca 2023. najavljeno je iseljavanje i preostalih 146 osoba. Mahom je riječ o građanima koji su prije potresa bili podstanari u privatnim stanovima ili zaštićeni najmoprimci koji iz različitih razloga nisu ostvarili svoja prava temeljna na tom statusu. Imaju prihode (najčešće mirovinu), no oni nisu dovoljni za plaćanje tržišnog najma pa su tako postali nova kategorija potrebitih. Stoga je pučka pravobraniteljica MPUGDI te Grad Zagreb pozvala da razmotre mogućnost zbrinjavanja ove kategorija stradalnika u skladu s Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima iz 2023. godine, odnosno po novoj gradskoj Odluci o najmu stanova. Većina stradalnika je iselila jer su neki ostvarili pravo na zbrinjavanje ili su se sami snašli.

Po podacima Grada iz veljače 2024. godine u Hostelu i uz plaćanje boravi još šest osoba, a o mogućnostima njihova zbrinjavanja i rokovima smještaja očekujemo očitovanje. Ovo nam iskustvo ponovo ukazuje kako pri zbrinjavaju stradalnicima treba izdati akt s rokovima zbrinjavanja s pravnim lijekom te jasno komunicirati informacije o duljini njihova smještaja odnosno pravima i obvezama.

Tijekom srpnja 2023. godine izmijenjen je Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, u čiji se postupak donošenja uključila pučka pravobraniteljica navodeći kako postupci stambenog zbrinjavanja osoba koje borave u objektima organiziranog smještaja trebaju biti jasno propisani i komunicirani te je predložila vođenje ovih postupaka po službenoj dužnosti, što je prihvaćeno. No nemamo podataka koliko je stradalnika zbrinuto po ovoj zakonskoj osnovi.

 

Komunikacija s građanima

Prijašnjih smo godina učestalo zaprimali pritužbe na probleme u komunikaciji građana sa službenicima nadležnih tijela pa je pučka pravobraniteljica ukazivala kako komunikacija prema stradalnicima mora biti jasna, prilagođena različitoj dobi, obrazovanju te imovnom statusu koji ne predmnijeva uvijek dostupan pristup elektroničkoj komunikaciji. Pri donošenju novog Zakona o obnovi te u Izvješću za 2022. godinu preporučila je MPUGDI-u izradu info grafike sa što jasnije opisanom procedurom obnove te letaka s uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i načinima korištenja pravnih lijekova u pojedinim postupcima, koja je usvojena.

U svibnju 2023. je izrađena mrežna aplikacija s informacijama o trenutnom statusu obnove za sve lokacije za koje je zatražena obnova, a moguće ih je pretraživati po adresi i OIB-u podnositelja zahtjeva. Izdan je i Vodič kroz obnovu i samoobnovu, a brojne se informacije mogu pronaći na posebnoj stranici https://obnavljamo.hr/.

Primjetan je i veći broj obilazaka djelatnika MPUGDI-a pogođenih područja i lokacija obnove obiteljskih kuća i zgrada u izgradnji, a u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini održane su tribine o samoobnovi, a obnova je tema i brojnih medijskih nastupa.

No koliko je važno precizno komunicirati o pravima i obvezama pokazuje situacija i spor oko primjene propisa i (ne)mogućnosti ostvarivanja prava po povoljnijem propisu, koji je velikim dijelom nastao zbog problema u komunikaciji. Naime, u listopadu 2021. godine pritužiteljičina obitelj dobila je Odluku o obnovi, odnosno o gradnji zamjenske obiteljske kuće koja je zbog odricanja prava na pravni lijek odmah postala pravomoćna.

U međuvremenu je donesen novi Zakon o obnovi kojim se propisuje da će se postupci pokrenuti po ranijem Zakona o obnovi (NN 102/20, 10/21 i 117/21) dovršiti po odredbama novog Zakona ako je povoljniji za stranku. Radovi na obnovi još nisu započeli, a u obitelji se u međuvremenu rodilo dvoje djece čime im se uvećalo pravo na obnavljanu kvadraturu pa je obitelj krenula prikupljati informacije može li zamijeniti model obnove. Pohađali su tribine o novom Zakonu, pratili radijske emisije i komunicirali sa službenicima MPUGDI te na kraju podnijeli zahtjev za novčanu pomoć i kaparili kuću koja im odgovara.

No njihov je zahtjev odbijen uz obrazloženje da je o obnovi već pravomoćno odlučeno Odlukom pa im je prijeti gubitak kapare. Pritužiteljica je upitala kako je to moguće, pozivajući se i na javno dostupnu snimku s tribine u Petrinji na kojoj službenici govore o mogućnosti zamjene modela usprkos postojećoj Odluci.

Problem je nastao zbog nesporazuma oko termina Odluka o obnovi. Naime, treba razlikovati Odluke o obnovi ovisno po kojem su propisu donesene. Tako prema Zakonu o obnovi (NN 102/20 i 10/21) Odluke imaju snagu upravnog akta u smislu Zakona o općem upravnom postupku, dok po izmjenama Zakona o obnovi (NN 117/21) Odluke o obnovi nisu imale snagu upravnog akta već je njima MPUGDI tadašnjem SDUOZS-u i Fondu za obnovu nalagalo poduzimanje radnji radi provođenja obnove (utvrđivanja stupnja oštećenja), a o pravu na obnovu se odlučivalo Rješenjem.

U konkretnom slučaju nije bilo moguće primijeniti novi Zakon jer je postupak pravomoćno dovršen upravnim aktom imena Odluka o obnovi po prvom Zakonu, dok su se informacije o mogućnosti prelaska na samoobnovu, odnosno druge modele obnove, odnosile na Odluku o obnovi koja nije imala svojstvo upravno akta već upute/naloga SDUOSZ-u o provođenju određenih radnji, što u komunikaciji nije bilo jasno razlikovano i zbog čega su nastali ozbiljni problemi, radi kojih je pritužiteljica pokrenula upravni spor.

Za prikaz problema važno je naglasiti kako su pritužiteljica i njezin suprug obrazovane i zaposlene osobe mlađe životne dobe, dakle kategorija građana koja se služi računalom a ipak se nalaze u ovoj nezavidnoj situaciji, pa možemo zamisliti kako je o ovako zahtjevnim procesima i temama teško komunicirati osobama starije životne dobi ili narušenog zdravstvenog stanja i koje nemaju pristup računalu.

Praksa u kojoj se unutar propisa, koji se u kratkom vremenu mijenjao više puta, koristi ista terminologija za akte različite pravne snage pridonosi pravnoj nesigurnosti i dodatno produbljuje nepovjerenje građana u institucije, na što ubuduće treba obratiti posebnu pozornost. Zbog svega je važno da Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te udruge pružateljice pravne pomoći ulože dodatnu pažnju prilikom pružanja informacija o obnovi i stambenom zbrinjavanju, imajući u vidu da građani ne raspolažu specifičnim znanjima i terminologijom te da komunikaciju prilagode dobi, obrazovanju, zdravstvenom stanju i drugim karakteristikama pojedinaca.

Nadalje, akti koje donosi Hrvatski sabor trebaju biti usklađeni s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Posljedično, u propisu se trebaju koristi jasni izričaji (terminologija), sa što manje odstupanja od uobičajenog značenja u odnosu na pravni i stručni smisao. Upotreba riječi (terminologije, izraza, pojmova i sl.) treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem, što znači da se istodobno ne koriste sinonimi. U cijelom tekstu propisa upotreba jednog izričaja (terminologije) mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu.

 

Pristup pravima i uslugama

U kontekstu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije nakon potresa, navodimo kako su ključni problemi i dalje u nedostupnosti institucija zbog prometne udaljenosti i nepovezanosti s općinskim ili gradskim središtem, pa stanovnici vrlo teško dolaze do zdravstvenih, socijalnih i ostalih ustanova i usluga.

Na području Sisačko-moslavačke županije brojna naselja Petrinje i Gline nisu spojena na javnu vodoopskrbu pa se stanovnici pitkom vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda, pri čemu voda često nije zdravstveno ispravna. Tijekom 2023. godine asanirano je 537 bunara, interes je velik i još je 500 zahtjeva u obradi, a zbog lošeg stanja podzemnih voda uzrokovanog potresima većina bunara asanira se više puta.

Ljetne suše su posebno pogodile poljoprivrednike i stočare, pa je HCK bilježio povećanu potražnju za vodom tijekom ljetnih mjeseci, ali i nakon poplava u svibnju 2023. godine. Ukupno je podijeljeno 117.540 litara vode. Sukladno prioritetima iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine te u okviru NPOO, za područje Banovine su ugovorena sredstva i započeli su radovi na projektima javne vodoopskrbe u vrijednosti preko 13 milijuna eura, koji bi trebali bi biti završeni tijekom 2024. godine. Hrvatske vode navode da se sufinanciraju i projekti javne odvodnje, što je također nužno za revitalizaciju ovog područja.

Od 2021. do 2023. godine izgrađeno je 230 novih transformatorskih stanica na području Elektre Sisak, sanirani su brojni dalekovodi i niskonaponske mreže, a saniraju se i neki elektroenergetski objekti. U obnovu elektroenergetske infrastrukture ukupno je uloženo cca 17,5 milijuna eura. Vlada RH je nastavila otpisivati potraživanja za energente na području na kojem je proglašena katastrofa i tijekom 2023. godine, čime je ispunjena naša preporuka iz 2022. godine.

Pritužbe pučkoj pravobraniteljici vezane su uz otpis potraživanja odnosno dostavu računa za isporučenu električnu energiju krajnjim kupcima kategorije kućanstvo bez oznake otpisa. Iz HEP-a navode kako postupak evidentiranja prava, odnosno uparivanja dostavljenih podataka s evidencijom obračunskih mjernih mjesta i korisnika mreže u HEP Operatoru svaki mjesec zahtijeva određeno vrijeme, pa su moguća manja kašnjenja u dostavi obračunskih mjernih podataka opskrbljivačima.

Masovni unos oznake za otpis obavlja se centralno pa se događa da se i nakon očitanja brojila izdaju računi bez oznake za otpis, no storniraju se i izrađuju se novi. Problem nastaje kada ovakve račune dobiju osobe starije životne dobi, koje ih odmah zbog straha od ovrha podmiruju.

Mjera otpisa potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenim područjima nastavlja se do 30. lipnja 2024. za kupce iz kategorije kućanstvo, stoga preporučamo Hrvatskoj elektroprivredi d.d. ulaganje dodatnog napora u poboljšanje poslovnih procesa kojim bi se omogućila dostava računa s oznakom za otpis stradalnicima potresa koji ostvaruju ovo pravo.

No imajući u vidu ne samo posljedice potresa zbog kojih su mnogi ugrožene egzistencije dodatno osiromašili, već i inflaciju i poremećaje na tržištu energenata, preporučamo Vladi RH nastavak mjere otpisa potraživanja za energente na području na kojima je proglašena katastrofa.

Preporuka 66.

Hrvatskoj elektroprivredi d.d., da stradalnicima potresa koji ostvaruju pravo na otpis potraživanja dostavlja račune na kojima je naznačen otpis

Preporuka 67. (ponovljena)

Vladi Republike Hrvatske, da nastavi s provedbom mjere otpisa potraživanja za energente na području na kojem je proglašena katastrofa

Pristup pravnoj pomoći i odvjetnicima mnogima je nedostupan zbog raznih razloga, najčešće manjka financijskih sredstava, pa je funkcionalan sustav besplatne pravne pomoći neophodan, što se pokazuje i u postupcima vezanim uz obnovu nakon potresa. Stoga, kao i PGP, naša anti-diskriminacijska kontakt točka, pozitivnim ocjenjujemo povećanje ukupnog iznosa sredstva za projekte pružanja primarne pravne pomoći za 100% u odnosu na 2022. godinu, kao i pojedinačnih iznosa koji se dodjeljuju pojedinim projektima.

Dugotrajne posljedice katastrofe i život u neadekvatnim uvjetima, neizvjesnost i strah, sve nakon epidemije COVID-a, ostavile su značajne posljedice na mentalno zdravlje stradalnika. Stoga je u Izvješću za 2022. godinu pučka pravobraniteljica ponovila preporuku HCK-u, o nastavku provođenja programa psihosocijalne podrške u organiziranim smještajima, a prema mogućnostima i u domovima stradalnika. Preporuka je prihvaćena pa se program psihosocijalne podrške najranjivijim skupinama, osobama u organiziranom smještaju, starijima u teško dostupnim i izoliranim područjima Sisačko-moslavačke županije provodio do 31. ožujka 2023. godine, a zbog nedostatka sredstava za kontinuiranu provedbu psihosocijalne podrške i postupnog raseljavanja osoba iz organiziranih smještaja gradska društva nastavila su organizirati različite socijalne aktivnosti sukladno svojim kapacitetima i resursima.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Pravo na zdravlje, Prava starijih osoba, Mladi, Pravo na adekvatno stanovanje, Imovinskopravni odnosi i Branitelji ljudskih prava.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.