*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.
Pravo na zdrav život sastavni je dio redovnih godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice od 2013., a
18. veljače 2021. Hrvatskom saboru smo podnijeli i posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID 19. Naime, čl. 16. st. 2. ZoPP omogućuje podnošenje posebnog izvješća o pojedinim pitanjima iz djelokruga pučkog pravobranitelja, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja. Ovim Izvješćem je dana analiza i ocjena ostvarenosti prava na zdrav život u RH u osmogodišnjem razdoblju, od 2013. do 2020., a sadrži i 19 preporuka za unapređenje i učinkovitu zaštitu prava na zdrav život, ali i zaštite ljudskih prava općenito. Upućuje na međusobnu uvjetovanost i povezanost ljudskih prava, posebice prava na zdrav život i prava na zdravlje, sa zaštitom okoliša i prirode te klimatskim promjenama, a pripremljeno je u vremenu globalnog pokreta za klimu i oporavka od pandemije COVID 19 te je utemeljeno na podatcima iz ispitnih postupaka po pritužbama građana, građanskih inicijativa i udruga vezano uz zaštitu okoliša, prirode i javnog zdravlja, postupanje s otpadom, prirodne nepogode poput poplava i požara te klimatskih promjena, zaštitu od buke, neionizirajuće zračenje, svjetlosno onečišćenje i druge probleme.
Slijedom toga, u ovom ćemo Izvješću dati samo osnovne informacije o ostvarenosti ovog prava
tijekom 2020. Naime, Odbor za ljudska prava UN-a donio je prvu odluku o klimatskim izbjeglicama,
a Europskom sudu za ljudska prava podnesena je prva tužba zbog ugroze prava na život, u kojoj
šestero mladih iz Portugala tuži 33 zemlje da ne čine dovoljno za ublažavanje posljedica klimatskih
promjena slijedom požara koji su tu zemlju zahvatili 2017.
U okviru EU donesen je Europski zeleni plan koji je postao i temelj EU plana za oporavak od COVID-a, a u 2020. i 2021. se planira donošenje ili revizija strategija i propisa u devet područja: Bio raznolikost; Od polja do stola; Održiva poljoprivreda; Čista energija; Održiva industrija; Građenje i renoviranje; Održiva mobilnost; Eliminiranje onečišćenja; te Klimatsko djelovanje. Kako bi cilj EZP-a o klimatskoj neutralnosti Europe do 2050. postao obvezujući, EK je otišla i korak dalje te je predložila Europski klimatski zakon (EKZ) o kojem je Vijeće EU u prosincu 2020. usvojilo opću poziciju, a usvojeni su i novi klimatski ciljevi EU do 2030., koji obvezuju na smanjenje emisija za najmanje 55% u odnosu na 1990. U veljači 2021. donesena je i Uredba o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, kojim se osigurava 672,5 milijardi eura za javna ulaganja i reforme za prevladavanje posljedica pandemije, poticanje zelene i digitalne tranzicije te izgradnju otpornih i uključivih društava, u okviru kojega RH na raspolaganju ima 9,6 milijardi eura.
Od 2020. je u RH na snazi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, kao i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH do 2040. s pogledom na 2070. U javnoj raspravi je bio i
Nacrt niskougljične strategije, a donesena je Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine s
pogledom na 2050. koja predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije, između
ostalog smanjenjem emisija stakleničkih plinova, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije i
energetske učinkovitosti, dok je u veljači 2021. donesena i Nacionalna razvojna strategija RH do
2030., sveobuhvatni akt strateškog planiranja koja donosi četiri međuovisna razvojna smjera, a jedan
je zelena i digitalna tranzicija.
Do 2020. je trebala biti dovršena Studija o utjecaju ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi HZJZ-a koja
je trebala analizirati koncentracije metala u krvi, kosi i urinu te plućne infekcije, a sukladno našoj
preporuci iz Izvješća za 2017., i koncentracije lebdećih čestica te plinova među građanima
Slavonskog Broda, no nemamo informacije je li to i učinjeno.
Okončan je ispitni postupak povodom požara na odlagalištu Prudinec u Jakuševcu iz srpnja 2019.,
koji je pokazao da su dvije vrste otpada bile odložene protivno Pravilniku o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, i to otpad od pirolize koji
sadrži opasne tvari te komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način pa je inspekcija zaštite
okoliša utvrdila prekršaj ZOGO-a. Također, Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju RH za
2019. potvrdilo je prekoračenja lebdećih čestica i sumporovodika na mjernoj postaji Jakuševec Zagrebačkog holdinga, o čemu građani tijekom i neposredno nakon požara ipak nisu bili pravovremeno i potpuno obaviješteni. Na naše izričito traženje da se nakon požara u odlagalištu Prudinec analizira tlo, DIRH nije odgovorio niti je dostavio podatke o uzorkovanjima tla u 2020. pa nisu ostvareni pomaci po pitanju unapređenja zaštite tla.
U 2020. je izrađen Plan gospodarenja morskim otpadom, kao dio cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom, no nedostaju sveobuhvatni podatci i procjena stanja. Kako smo preporučili MZOE-u 2018.,
nakon usvajanja Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u 2019.,
usklađivanje zakonodavstva je uključeno u Prijedlog nacrta Zakona o gospodarenju otpadom, koji je
2020. bio u javnoj raspravi.
Kontinuirane pritužbe i prosvjedi građana Marčelja zbog onečišćenja iz CGO-a Marišćina, koje smo
prvi puta zaprimili 2018., rezultirali su početkom izrade jednogodišnje Ekološke studije utjecaja CGOa Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i mještana u neposrednoj blizini NZJZ PGŽ, koja će sadržavati i analizu tla pa se nadamo da će biti primjer dobre prakse i u drugim situacijama onečišćenja okoliša, posebice tla. No, PGŽ je zatražila od MZOE/MGOR i da osigura uvjete za zatvaranje CGO-a te pronađe alternativno rješenje. Također, prema nama dostupnim podatcima, Općina Medulin započela je s prikupljanjem dokaza kako bi se pokrenulo zatvaranje CGO-a Kaštijun ukoliko se pokaže da je onečišćen zrak i tlo ili dok god se ne steknu uvjeti za njegov ispravan rad.
Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:
Stanovanje, energetsko siromaštvo i pristup vodi
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.
Cijelo Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) pronađite ovdje.
