Članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora jednoglasno su 26. travnja 2023. godine usvojili Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, koje je podnijela u ožujku 2022. godine, i posebno izvješće „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“, koje je podnijela u svibnju iste godine.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter tijekom rasprave o posebnom izvješću o epidemiji, istaknula je kako je pravo vrijeme za razgovor o tome što smo kao društvo naučili u epidemiji i planiranje odgovora na buduće krize.

„Iako se nekome možda može činiti da ovo Izvješće više nije aktualno, itekako jest –  sada kada je ova epidemija u velikoj mjeri iza nas, potrebno je sustavno i analitički pogledati unatrag, kako bi se izvukli zaključci o tome kako biti otporniji u budućim krizama“, istaknula je pravobraniteljica i naglasila kako tome mogu doprinijeti i 72 preporuke iz ovog posebnog Izvješća.

Te preporuke podijeljene su na dvije razine – opće i specifične za epidemiju. Pri tome su posebno važne opće preporuke koje ukazuju na to kako graditi otpornost u odnosu na različite moguće buduće krize i krizne situacije koje su pred nama jer, kako pravobraniteljica navodi – „mudri uče iz prošlih iskustava i spremniji dočekaju nove izazove“.

Fokus posebnog Izvješća je na utjecaju epidemije na pojedina ljudska prava i na najizloženije skupine, a pripremljeno je u suradnji s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova.

Obuhvaća pitanje ograničenja ljudskih prava, koja moraju biti nužna, utemeljena na zakonu, nediskriminatorna, vremenski ograničena, i moraju biti potrebna za ostvarenje cilja, u ovom slučaju zaštite javnog zdravlja. Pravobraniteljica je naglasila i kako je kod donošenja mjera važno uključiti one na koje će te mjere utjecati, postaviti kriterije za uvođenje mjera, kako bi građani znali što očekivati, koja će ljudska prava i kada biti ograničena, kao i dati javnosti jasne upute, i to na vrijeme, o tome koje mjere će i kada stupiti na snagu, zatim kako će se provoditi i hoće li biti izuzetaka, kao i pojašnjenje cilja mjere.

Upravo na temu zaštite ljudskih prava u vremenima kriza pravobraniteljica je govorila i prošlog tjedan na konferenciji koju su u Lundu organizirale švedsko predsjedanje Vijećem EU i Agencija EU za temeljna prava. Zbog podnošenja posebnog Izvješća o utjecaju epidemije na ljudska prava služimo kao primjer dobre prakse među neovisnim institucijama u EU, naglasila je.

U dijelu sjednice u kojem je tema bilo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, pravobraniteljica je pozdravila što je Odbor uvrstio ovu točku u dnevni red, s obzirom na to da nema tu obvezu. Istaknula je dijelove Izvješća koji se odnose na zdravstvo i socijalnu politiku i navela kako je u oba područja primjetan isti problem da građani ne poznaju svoja prava, nemaju informacija o njima i nemaju povjerenje u institucije.

Podsjetimo, Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravljao Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, koje je podnijela u ožujku 2022., kao ni posebno izvješće „Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize“, koje je podnijela u svibnju iste godine.

No, oba izvješća sada je raspravio i jednoglasno podržao saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, dok je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržao Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu u listopadu 2022.

Pučka pravobraniteljica u međuvremenu je, krajem ožujka, Hrvatskom saboru podnijela i Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, nakon čega ga je i predstavila hrvatskoj javnosti na konferenciji za medije.