Što sve kao društvo možemo naučiti iz prošlih i sadašnjih kriza i kako stečena iskustva primijeniti za učinkovito poboljšanje institucionalne zaštite temeljnih prava građana – bila je tema dvodnevne konferencije na visokoj razini održane u Lundu 20. i 21. travnja 2023. o institucionalnoj zaštiti temeljnih prava u kriznim razdobljima, organizirane u sklopu švedskog predsjedanja Vijećem Europske unije i uz suradnju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

Na njoj je sudjelovala i pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europskom mrežom tijela za jednakost (Equinet) Tena Šimonović Einwalter, uz švedsku ministricu za rodnu ravnopravnost Paulinu Brandberg, direktora FRA Michaela O’Flahertyja i ostale ugledne goste.

Trenutni rat u Ukrajini, pandemija bolesti Covid-19 ili klimatska izvanredna situacija samo su neke od kriza koje su posljednjih godina uvelike utjecale na građane diljem Europske unije, ali i svijeta. Zato države članice EU-a moraju biti sposobne predvidjeti slične krizne situacije u budućnosti i u trenutku kada se pojave biti spremne učinkovito odgovoriti na sve izazove, pogotovo one koji utječu na prava građana. Za to su ključne upravo snažne i otporne institucije i ostale strukture za zaštitu ljudskih prava, jer se time jamči i veća otpornost na negativne učinke tijekom kriznih razdoblja.

U sklopu panela posvećenog identificiranju potrebnih koraka kako bi se institucije za zaštitu ljudskih prava uistinu osnažile za neke buduće krize, kao i ključnih čimbenika uspjeha i glavnih izazova koje one donose, pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je i potrebne ključne korake:

  • postojanje snažnih i neovisnih tijela za jednakost s dovoljno resursa i ovlasti za učinkovito djelovanje, a pozitivan primjer svakako je i usvajanja standarda za tijela za jednakost,
  • postojanje sveobuhvatnog i čvrstog zakonodavnog okvira kojim se štite sva temeljna prava građana i suzbija diskriminacija u svim područjima i temeljem svih diskriminacijskih osnova,
  • dostatno financiranje ne samo javnih institucija, već i organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom temeljnih prava i jednakosti,
  • učinkovito planiranje, odnosno provođenje istraživanja vezanih za trenutnu situaciju i moguće učinke budućih kriza, kao i priprema planova za provođenje potrebnih mjera i akcija za njihovu prevenciju,
  • pružanje političke podrške neovisnim institucijama na nacionalnoj razini kako bi se potencijalne krize iskoristile kao prilike za unaprjeđenje jednakosti i razine temeljnih prava u društvu, a ne njihovo nazadovanje,
  • pružanje političke podrške na europskoj i međunarodnoj razini, i to uključivanjem ne samo EU-a, već i drugih organizacija poput Vijeća Europe, UN-a i ostalih usmjerenih na zaštitu temeljnih prava, vladavine prava i jednakosti, naglašavajući da napad na temeljna prava i jednakost, kao i na same institucije zadužene za njihovu zaštitu ujedno predstavlja i napada na samu vladavinu prava.

Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter, u raspravi su još sudjelovali i Katarina Barley, potpredsjednica Europskog parlamenta i izvjestiteljica vezano za stanje temeljnih prava u EU u 2022. i 2023. godini, Elena Kountouri Tapiero, v.d. predstavnice Ureda visokog povjerenika za ljudska prava UN-a (OHCHR) za Europu, zatim Nils Muižnieks, direktor europskog ureda Amnesty Internationala te Christophe Poirel direktor za ljudska prava Vijeća Europe.

Tijekom ostalih panela raspravljalo se i o naučenim lekcijama iz nedavnih kriza na području EU-a, jačanju institucionalne zaštite temeljnih prava ranjivih društvenih skupina, zatim borbi s problemom lažnih informacija usmjerenih na urušavanje demokratskih vrijednosti i postojećih struktura, kao i općenito o vladavini prava u kriznim vremenima.

Europska unija utemeljena je na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, čineći tako zajednicu u kojoj prevladavaju ideje pluralizma, nediskriminacije, tolerancije, pravde, solidarnosti i jednakosti. Stoga su se i sve države članice obvezale jamčiti prava i slobode sadržane u Povelji o temeljnim pravima Europske unije za sve ljude koji žive ili se nalaze na njihovom području, osiguravajući pritom da su ljudska prava i temeljne slobode univerzalne, nedjeljive, međuovisne i međusobno povezane.

Cijelu snimku rasprave možete pronaći ovdje.