Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter  13. listopada 2022. organizirala je javnu raspravu pod nazivom „Kako zaštititi starije osobe od zlouporaba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju?“.

Starije osobe sklapaju ugovore o uzdržavanju kada više ne mogu same o sebi skrbiti ili znaju da to neće moći činiti još dugo, zbog čega svoje povjerenje poklanjaju drugoj osobi, davatelju uzdržavanja. Pri tom, za razliku od ugovora o doživotnom, kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju do prijenosa imovine dolazi odmah nakon sklapanja ugovora, što je iznimno bitna razlika koja može utjecati na ranjivost starije osobe kao primatelja uzdržavanja.

Povodom Međunarodnog dana starijih, pučka pravobraniteljica je upozorila da, ako dođe do zlouporaba ovih ugovora, stariji mogu izgubiti njegu i skrb koji su im potrebni, ali i krov nad glavom. Zato je potrebno unaprijediti normativni okvir kako bi se prevenirale zlouporabe ovih ugovora, a imajući u vidu posebnu ranjivost primatelja uzdržavanja.

U 2021. sklopljeno više 7.500 ugovora

Otvarajući javnu raspravu, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić kratko je predstavila zakonski okvir koji uređuje ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, kao i podatak da ih je tijekom 2021. sklopljeno više od 7.500. Točnije, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, pred sudovima je ovjereno 1.320 ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, dok ih je prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, pred javnim bilježnicima sklopljeno 1.578 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i 4.673 ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Podsjetila je i kako je i naše istraživanje na ovu temu pokazalo da se čak 63% ispitanika, koji su razmišljali o sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ili su ga već sklopili, kod nikoga nije raspitalo o svojim pravima i obavezama.

Kako spriječiti zlouporabe?

Svi sudionici skupa složili su se kako je potrebno osnovati registar ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a spremnost za taj korak iskazala je Mirela Fučkar, ravnateljica Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave.

Govoreći u ime Komore, javna bilježnica iz Bjelovara Martina Dujmović istaknula je da bi takav registar olakšao i strankama i javnim bilježnicima. Konsenzus postoji i kad je u pitanju davanje sudovima i javnim bilježnicima pristupa elektroničkim evidencijama. To im je potrebno kako bi mogli provjeriti postoji li prepreka za sklapanje ovih ugovora – odnosno, je li potpisnik ugovora lišen poslovne sposobnosti i je li davatelj uzdržavanja dio sustava socijalne skrbi, što bi značilo da prema Zakonu o socijalnoj skrbi ne može s korisnikom sklopiti ovaj ugovor.

Zamjenica Vlašić istaknula je i dvije moguće preventivne mjere. Tako bi bilo korisno i ograničiti broj ugovora koji jedan davatelj uzdržavanja može sklopiti, s obzirom da nije očekivano da će kvalitetno moći skrbiti o većem broju starijih osoba. Također je potrebno bolje informirati osobe koje žele sklopiti ove ugovore, što je moguće postići, primjerice, uvođenjem prethodnog savjetovanja oba potpisnika – i primatelja i davatelja uzdržavanja – o učincima i dosezima takvih ugovora.

Martina Dujmović istaknula je kako bi bilo dobro da se pri sastavljanju ugovora točno navede što su se stranke dogovorile oko uzdržavanja – što će sve podrazumijevati i koliko često (čišćenje, posjećivanje, troškovi i sl.). Također je podsjetila na bitnu razliku između dva različita postupka pred javnim bilježnikom – kod potvrđivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju po javnom bilježniku (solemnizacija) i kod sastavljanja navedenih ugovora u obliku javnobilježničkog akta. Pri tom je za zaštitu starije osobe bolja opcija kad se ugovor sastavlja u obliku javnobilježničkog akta, jer to znači da će najmanje dva puta vidjeti javnog bilježnika, imati vremena razmisliti i pitati dodatna pitanja. S druge strane, kod ugovora koji se potvrđuju (solemniziraju) po javnom bilježniku, stranke dolaze sa već napisanim ugovorom, a često se radi o neadekvatnim šprancama.

Nikša Raspopović, član Savjeta Hrvatske stranke umirovljenika, smatra da bi ugovore o doživotnom uzdržavanju trebali sastavljati javni bilježnici i da bi tijela javne vlasti trebala imatimogućnost pokrenuti postupak radi raskida ovih ugovora.

Što kad dođe do zlouporaba?

Ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju moguće je raskinuti jedino u sudskom postupku. No, oni često traju dugo, a primjer je pritužba zbog takvog postupka koji je pokrenut 2018. i još uvijek je u tijeku.

Zato je potrebno, istaknula je zamjenica Vlašić, kroz izmjenu Zakona o parničnom postupku ove postupke odrediti kao žurne. Ovaj prijedlog je iz ustavnopravne pozicije podržala i profesorica Sanja Barić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i donedavna članica Savjeta za ljudska prava pučke pravobraniteljice.

Pojasnila je da ne postoje ustavne prepreke koje bi priječile uvođenje zakonske obveze hitnog postupanja u sudskim postupcima za raskidanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, odnosno da se propisivanjem hitnosti tih postupaka ne bi ugrozila ustavno-pravna osnova Zakona o parničnom postupku. Rekla je kako za to, zbog nejednakog položaja u postupku, postoji legitimno opravdanje, tim više što ne postoji nikakva pravna prepreka za širenje broja hitnih postupaka, posebice imajući u vidu prosječnu duljinu sudskih postupaka s jedne strane, i činjenicu da su primatelji uzdržavanja često osobe u visokoj životnoj dobi.

Mirela Fučkar navela je kako Ministarstvo pravosuđa i uprave trenutno radi na prikupljanju podataka o sudskim postupcima koji se vode vezano za ove ugovore, kao i da će u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike razmotriti dodatne moguće načine zaštite.

Iskustva s terena

Štefica Salaj, voditeljica Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske, podsjetila je da Sindikat na ove probleme upozorava već 10 godina. Smatra da bi se ugovori o uzdržavanju trebali sklapati „na probni rok“, uz nadzor socijalnih službi, a ispričala je i kako se Sindikatu svakodnevno obraćaju umirovljenici koji su žrtve zloporaba.

Problem je ilustrirala nizom slučajeva iz prakse, ističući da mnogi nisu svjesni značaja i posljedica ugovora u trenutku njegovog sklapanja, posebno jer su nazivi ugovora zbunjujući. Na imena ugovora osvrnula se i profesorica Sanja Barić, koja smatra da bi ih trebalo mijenjati, radi lakšeg razumijevanja što znače i koja je razlika između njih. Problem terminologije ilustrirao je i Nikša Raspopović, navodeći da se susreo i s ugovorom koji je naslovljen kao „ugovor o doživotnom uzdržavanju“, a sadržajno se radilo o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju.

Starije osobe se za besplatnu pravnu pomoć obraćaju i Informativnom pravnom centru iz Slavonskog Broda, a Anja Ostopanj, pravna savjetnica ove udruge, rekla je da to tek povremeno čine u fazi razmišljanja o sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a češće nakon što ga sklope, odnosno kad postanu nezadovoljne izvršavanjem obveza iz ugovora.

Navela je i kako se uz neizvršavanje obveza iz ugovora često veže i obiteljsko nasilje i kazneno djelo prijetnje, no i da su starije žrtve nasilja često nepovjerljive prema institucijama pa nasilje ne prijavljuju jer se boje da će time pogoršati situaciju. Pri tom, često žive u zajedničkom kućanstvu s nasilnikom, o njemu su ovisni, nemaju privatnost niti pristup vlastitom telefonu.

Ljiljana Vrbić, ravnateljica Doma za starije osobe Sveti Josip Zagreb, predstavila je istraživanje o ekonomskom iskorištavanju starijih osoba koje je u Domu provedeno 2016. godine na 100 korisnika. Ono je pokazalo da je 39% ispitanih imalo sklopljene ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, a čak 54% izjavilo je da uzdržavatelj ne brine o njima.

U istom istraživanju je 25% ispitanih izjavilo da je netko od članova obitelji protiv njih upotrijebio silu radi oduzimanja novca tj. vrijednih predmeta, a 38% da osim njih još netko ima pristup njihovoj mirovini.

Podijeljena mišljenja oko brisanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju iz Zakona o obveznim odnosima

Temeljem do sada prikupljenih podataka o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te o praksama drugih zemalja EU, stav Ministarstva je da je postojeći zakonodavni okvir zadovoljavajući. No, Sindikata umirovljenika Hrvatske zalaže se da za ukidanje ugovora o dosmrtnom, smatrajući da nisu ispunili svoju društvenu svrhu, već da su instrument za lako stjecanje nekretnine.

I Informativno pravni centar Slavonski Brod smatra da bi trebalo ukinuti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, kao i da bi trebalo uspostaviti sustav nadzora nad izvršavanjem ugovora o uzdržavanju. Ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, njihovim brisanjem iz Zakona o obveznim odnosima, zagovara i Hrvatska stranka umirovljenika, u vezi čega su i uputili prijedlog u saborsku proceduru.

S druge strane, argumente protiv ukidanja ovih ugovora iznijela je Martina Dujmović, govoreći iz iskustva javne bilježnice. Tako smatra da ukidanje ne bi spriječilo stranke da sklapaju ugovore s istim pravnim posljedicama vezanima uz stjecanje stvari, odnosno da bi se u tom slučaju okrenule drugim ugovorima – ugovoru o darovanju, kao i da bi se češće koristile punomoći za prijenos vlasništva nad nekretninama. I Martina Fučak iz Ministarstva pravosuđa i uprave napomenula je da brisanje ovih ugovora iz Zakona o obvezni odnosima ne bi riješilo probleme, s obzirom da bi se ovi ugovori i dalje sklapali, samo ne pod tim nazivom.

Preporuke pučke pravobraniteljice

Problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju jedan su od fokusa našeg rada kao nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, a neke od preporuka koje smo davali su i provedene. Tako je sklapanje ovih ugovora zabranjeno za osobe koje čine dio sustava socijalne skrbi, dok su starijim osobama koje pokrenu sudske postupke za raskid ovih ugovora omogućena prava iz socijalne skrbi (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, smještaj i pomoć u kući).

Stavljanjem ovog problema u fokus obilježavanja Međunarodnog dana starijih i organiziranjem ove javne rasprave, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nastavlja zagovarati i šire promjene – prvenstveno osnivanje registra, ograničavanje broja ugovora koji jedna osoba može sklopiti, uvođenje obveznog savjetovanja prije sklapanja ugovora i određivanje sudskih postupaka za njihov raskid – žurnima.

Više o ljudskim pravima starijih osoba možete doznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.