* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Imovinskopravni problemi na koje su nam građani najčešće ukazivali u 2021. godini su dugotrajnost postupanja u predmetima povrata i naknade oduzete imovine te nemogućnost izvršenja pravomoćnih rješenja o povratu oduzete imovine, zbog nedonošenja provedbenih propisa. Riječ je o sustavnim, dugogodišnjim problemima koji imaju za posljedicu povrede ustavnih i zakonskih prava građana.

„Žalosno je da četvrt stoljeća RH nije u stanju ili ne želi donijeti Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio zbirki, muzeja, galerija. Kako je navršilo 25. godina od donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jug. komunističke vladavine, a 1.1.2022. godine će biti ista godišnjica njegovog stupanja na snagu, vrijeme je da se Vaš ured osvrne na tu činjenicu u novom Izvještaju i da se na neki način podvuče crta na dosadašnje (ne) uspjehe u provođenju tog Zakona.“

Kao najčešći razlog dugotrajnosti rješavanja imovinskopravnih predmeta, osobito radi povrata i
naknade za oduzetu imovinu, isticano je vraćanje predmeta povodom žalbe na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu, umjesto da ih MPU meritorno riješi i time skrati rok postupanja. Ponekad je riječ o iznimno dugotrajnim postupcima, što je razvidno iz navoda pritužitelja čiji je predmet 2019. godine, 20 godina od podnošenja zahtjeva za povrat, vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje do 2021. godine nije nastavilo s
postupanjem po uputi MPU.

Nezadovoljni su i građani koji su podnijeli zahtjeve za povrat prava vlasništva nad pokretninama sa svojstvom kulturnog dobra, koje su sastavni dio zbirki, muzeja i galerija i drugih ustanova. Iako se navedene pokretnine ne vraćaju u posjed vlasnika, već ostaju u muzejima i galerijama, istima bi se trebala isplatiti naknada temeljem pravomoćnih rješenja, što nije učinjeno jer još nije donesena Uredba o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova. Iako smo više puta ukazivali na potrebu donošenja ovog provedbenog propisa, ponovno preporučujemo MPU da donese Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova.

Preporuka 67.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da donese Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova

Preporuka 68.
Ministarstvu poljoprivrede, da poveća broj upravnih nadzora nad provođenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu i
provedbenih propisa, a osobito nadzor nad postupcima dodjele i korištenja zemljišta u vlasništvu RH

Građani su također ukazivali na višegodišnji zastoj u rješavanju predmeta povrata poljoprivrednog zemljišta dodjelom zamjenskog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Razlog tome je pravna praznina jer je Uredbom o prestanku važenja Uredbe o kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište, prestala vrijediti ranija Uredba, a nije donesen novi propis.

Stoga ovlaštenici naknade nisu mogli ostvariti pravo na dodjelu zamjenskog zemljišta te su upućivani od jedne institucije do druge. Ministarstvo poljoprivrede je u 2021. godini zaprimilo deset upita ovlaštenika za dodjelom zamjenskog zemljišta, koju nisu ostvarili zbog navedene pravne praznine.

Rješavanje ovog višegodišnjeg problema najavljeno je upućivanjem u saborsku proceduru prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U pripremi je konačni prijedlog ovog Zakona kojim će JLS, na čijem se području nalazi zemljište koje je predmet postupka povrata, odnosno Grad Zagreb, biti nadležne za predlaganje zamjenskog zemljišta i sklapanje ugovora za zamjensko zemljište, nakon što bude utvrđena vrijednost oduzetog i zamjenskog zemljišta. Stoga ćemo nastaviti pratiti donošenje navedenoga Zakona i njegovu primjenu u praksi.

Građani su iznosili i primjedbe na natječajne postupke za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ukazujući na povrede Zakona o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskih propisa. Prema podatcima poljoprivredne inspekcije, u 2021. godini je povećan broj inspekcijskih nadzora, kojih je bilo 1.363, te je zbog utvrđenih nepravilnosti doneseno 26 upravnih mjera i pokrenuto 54 prekršajna postupka. Najčešće povrede odnosile su se na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta bez ugovora.

Osim inspekcijskog nadzora od strane poljoprivredne inspekcije, Ministarstvo poljoprivrede provodi i upravni nadzor nad primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu i njegovih provedbenih propisa, a u 2021. bio je svega jedan, i to radi korištenja poljoprivrednog zemljišta. Obzirom na pritužbe građana koje zaprimamo zbog korištenja poljoprivrednog zemljišta, zaključujemo da bi u cilju adekvatne primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i provedbenih propisa, trebalo češće provoditi upravni nadzor i time pojačati kontrolu provedbe propisa, osobito u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:

Graditeljstvo“, „Pravosuđe“, „Pravo na adekvatno stanovanje“ i „Pravo na zdrav život i zdrav okoliš“.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.