* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2022. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.
Prema pritužbama koje zaprimamo, kao i temeljem podataka DIRH-a, građani su sve svjesniji štetnosti bespravne gradnje za zajednicu i okoliš. Tijekom 2021. zaprimili smo 33% više pritužbi nego prethodne godine, u kojima je ukazivano na gradnju bez potrebnih akata, na bespravnu gradnju na područjima koja nisu prostornim planovima određena kao građevinska, nastavak bespravne gradnje unatoč izrečenim inspekcijskim mjerama te izostanak kontrolnih nadzora izrečenih mjera. Češće su se prituživali radi bespravne gradnje na pomorskom dobru, mjestima blizu mora, koridoru dalekovoda, poljoprivrednom zemljištu te unutar zaštićenih područja.
Prema podatcima DIRH-a, u 2021. godini je zaprimljeno 1.900 podnesaka građana kojima su tražili pokretanje inspekcijskog postupka zbog bespravne gradnje kojom su ugrožena njihova prava i interesi, kao i javni interes. Navodi se povećanje bespravnog građenja i rekonstrukcije građevina uz morsku obalu, izvan građevinskog područja, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu te zaštićenim i vrijednim područjima. Od ukupno 7.457 provedenih nadzora DIRH-a u protekloj godini, 1.105 ih je izvršeno na vrijednom ili zaštićenom području.
[pullquote]
Preporuka 65.
Građevinskoj inspekciji, da u rokovima i na način propisan zakonom obavještava građane o postupanju po njihovim prijavama nezakonite gradnje kojima iniciraju pokretanje postupaka po službenoj dužnosti[/pullquote]
Osim radi nezakonitih gradnji, građani su nam se obraćali zbog višemjesečnog izostanka obavijesti inspekcije povodom njihovih prijava. Službena osoba je dužna u roku od 30 dana dostaviti obavijest o postupanju po prijavi, neovisno hoće li pokrenuti upravni postupak, kao i dostaviti obavijest povodom drugih zahtjeva iz njezinog djelokruga rada. Iz dostavljenih pritužbi zaključujemo da su obavijesti službenih osoba povodom podnesenih prijava često izostajale ili nisu dostavljene u zakonskom roku. Međutim, niti građani ne koriste pravna sredstva koja su im u takvim slučajevima na raspolaganju te je za pretpostaviti da je povod tomu njihova neinformiranost. Stoga im pružamo opće pravne informacije o načinima zaštite njihovih prava.
Manji dio pritužbi odnosio se na izostanak podataka traženih od građevinske inspekcije povodom prijava gradnje manjih razmjera ili zbog izgradnje za koju je u tijeku postupak ozakonjenja po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koje su podnosili uglavnom susjedi ili suvlasnici nekretnina na kojima se bespravno gradi.
“Zar tri ili pet godina mi moramo čekati da se ukloni bespravan objekat na našoj zemlji? … Pa vi nam dajete za pravo da i mi krenemo svi graditi na tuđoj zemlji jer dok pravna država djeluje svakome se u ovoj zemlji isplati graditi bespravno i na tuđemu? Pa neće vuk više ostati u ovoj državi jer ovo je bezakonje kakvog nema? Ovo nije samo bespravna gradnja nego notorna povreda vlasništva a država skoro dvije godine nije poduzela ništa…”
Prijave građana o mogućoj nezakonitoj gradnji važan su izvor informacija temeljem kojih građevinski inspektori pokreću postupak po službenoj dužnosti, te je prema podacima DIRH-a u 2021. godini od ukupno 7.457 nadzora, 3.064 provedeno povodom prijava građana.
U 50% nadzora utvrđena je povreda propisa, od čega 84% čine investitori i izvođači koji grade bez ishođenih akata o gradnji, u kojim slučajevima inspekcija naređuje uklanjanje građevine.
Građevinska inspekcija je 2021. godine donijela 912 rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina, 346 o obustavi gradnje, izdala je 26 upozorenja o otklanjanju nepravilnosti, 102 naredbe o usklađivanju gradnje s izdanim aktima o gradnji te je uklonjeno 235 građevina koje su uklonili sami investitori, dok uklanjanja putem trećih osoba nije bilo.
Građani su se također obraćali građevinskoj inspekciji predlažući češće kontrolne nadzore nakon što je bespravnim graditeljima naređena obustava gradnje i uklanjanje građevine, što neki graditelji ne poštuju već nastavljaju gradnju. Neki su i završili objekt do ponovnog dolaska inspekcije.
[pullquote]
Preporuka 66.
Građevinskoj inspekciji, da poveća broj kontrolnih nadzora nad provođenjem izrečenih mjera, osobito u zaštićenim područjima[/pullquote]
Iako građevinski inspektor sam određuje učestalost kontrolnih nadzora u svakom konkretnom slučaju, ovisno o značajkama građevine i izvedenih radova, iz pritužbi građana je razvidno da takvi kontrolni pregledi nisu česti te da nezakonita gradnja ponovno „buja“, a osobito je u porastu na zaštićenim područjima. Jedan od načina suzbijanja i daljnje prevencije ovakvih postupanja je češće poduzimanje kontrolnih nadzora temeljem informacija građana o nastavku bespravne gradnje, unatoč naređenim mjerama. Ujedno je, radi primjene prava na dobro upravljanje, potrebno građane pravovremeno obavijestiti o postupanju po njihovim prijavama.
Imovinskopravni odnosi
Imovinskopravni problemi na koje su nam građani najčešće ukazivali u 2021. godini su dugotrajnost postupanja u predmetima povrata i naknade oduzete imovine te nemogućnost izvršenja pravomoćnih rješenja o povratu oduzete imovine, zbog nedonošenja provedbenih propisa. Riječ je o sustavnim, dugogodišnjim problemima koji imaju za posljedicu povrede ustavnih i zakonskih prava građana.
“Žalosno je da četvrt stoljeća RH nije u stanju ili ne želi donijeti Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio zbirki, muzeja, galerija. Kako je navršilo 25. godina od donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jug. komunističke vladavine, a 1.1.2022. godine će biti ista godišnjica njegovog stupanja na snagu, vrijeme je da se Vaš ured osvrne na tu činjenicu u novom Izvještaju i da se na neki način podvuče crta na dosadašnje (ne) uspjehe u provođenju tog Zakona.“
Kao najčešći razlog dugotrajnosti rješavanja imovinskopravnih predmeta, osobito radi povrata i naknade za oduzetu imovinu, isticano je vraćanje predmeta povodom žalbe na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu, umjesto da ih MPU meritorno riješi i time skrati rok postupanja. Ponekad je riječ o iznimno dugotrajnim postupcima, što je razvidno iz navoda pritužitelja čiji je predmet 2019. godine, 20 godina od podnošenja zahtjeva za povrat, vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje do 2021. godine nije nastavilo s postupanjem po uputi MPU.
[pullquote]
Preporuka 67.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da donese Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova
Preporuka 68.
Ministarstvu poljoprivrede, da poveća broj upravnih nadzora nad provođenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu i provedbenih propisa, a osobito nadzor nad postupcima dodjele i korištenja zemljišta u vlasništvu RH[/pullquote]
Nezadovoljni su i građani koji su podnijeli zahtjeve za povrat prava vlasništva nad pokretninama sa svojstvom kulturnog dobra, koje su sastavni dio zbirki, muzeja i galerija i drugih ustanova. Iako se navedene pokretnine ne vraćaju u posjed vlasnika, već ostaju u muzejima i galerijama, istima bi se trebala isplatiti naknada temeljem pravomoćnih rješenja, što nije učinjeno jer još nije donesena Uredba o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova. Iako smo više puta ukazivali na potrebu donošenja ovog provedbenog propisa, ponovno preporučujemo MPU da donese Uredbu o posebnoj vrsti naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra koje su sastavni dio muzeja, galerija i drugih ustanova.
Građani su također ukazivali na višegodišnji zastoj u rješavanju predmeta povrata poljoprivrednog zemljišta dodjelom zamjenskog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Razlog tome je pravna praznina jer je Uredbom o prestanku važenja Uredbe o kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište, prestala vrijediti ranija Uredba, a nije donesen novi propis. Stoga ovlaštenici naknade nisu mogli ostvariti pravo na dodjelu zamjenskog zemljišta te su upućivani od jedne institucije do druge. Ministarstvo poljoprivrede je u 2021. godini zaprimilo deset upita ovlaštenika za dodjelom zamjenskog zemljišta, koju nisu ostvarili zbog navedene pravne praznine.
Rješavanje ovog višegodišnjeg problema najavljeno je upućivanjem u saborsku proceduru prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. U pripremi je konačni prijedlog ovog Zakona kojim će JLS, na čijem se području nalazi zemljište koje je predmet postupka povrata, odnosno Grad Zagreb, biti nadležne za predlaganje zamjenskog zemljišta i sklapanje ugovora za zamjensko zemljište, nakon što bude utvrđena vrijednost oduzetog i zamjenskog zemljišta. Stoga ćemo nastaviti pratiti donošenje navedenoga Zakona i njegovu primjenu u praksi.
Građani su iznosili i primjedbe na natječajne postupke za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ukazujući na povrede Zakona o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskih propisa.
Prema podatcima poljoprivredne inspekcije, u 2021. godini je povećan broj inspekcijskih nadzora, kojih je bilo 1.363, te je zbog utvrđenih nepravilnosti doneseno 26 upravnih mjera i pokrenuto 54 prekršajna postupka. Najčešće povrede odnosile su se na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta bez ugovora.
Osim inspekcijskog nadzora od strane poljoprivredne inspekcije, Ministarstvo poljoprivrede provodi i upravni nadzor nad primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu i njegovih provedbenih propisa, a u 2021. bio je svega jedan, i to radi korištenja poljoprivrednog zemljišta.
Obzirom na pritužbe građana koje zaprimamo zbog korištenja poljoprivrednog zemljišta, zaključujemo da bi u cilju adekvatne primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i provedbenih propisa, trebalo češće provoditi upravni nadzor i time pojačati kontrolu provedbe propisa, osobito u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH.
Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.:
„Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava“, „Pravo na adekvatno stanovanje“, „Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava“ i „Pravo na zdrav život i zdrav okoliš“.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.
