U 2019. je porastao broj pritužbi zbog bespravne gradnje u odnosu na 2018., što pokazuje kako se „legalizacijom“ nije postigao jedan od ciljeva Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, sprječavanje buduće bespravne gradnje. Najviše su ih upućivali građani iz priobalnog područja, radi izgradnje na područjima pod zaštitom i na pomorskom dobru, gdje se bespravnom gradnjom devastira obala, čime se šteti okolišu, ali i turizmu. Osim toga, i građevinska inspekcija DIRH-a je u 2019. zaprimila 20% više prijava nezakonite gradnje nego 2018., no nije propisan rok u kojemu je dužna po prijavama postupati pa nadzore najčešće obavlja po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa te prema planu i prioritetima koje sama određuje.
Iz pritužbi proizlazi kako je bespravne gradnje više, između ostalog, i zbog nedovoljnih nadzora građevinskih inspektora. U 2019. građevinska je inspekcija provela 8.878 nadzora, od toga 2.998 po prijavama nezakonitog građenja, 2.032 prijave početka građenja, 1.447 kontrolnih i 2.173 drugih inspekcijskih nadzora po službenoj dužnosti. Primjerice, nakon prijave bespravne gradnje na dolazak inspekcije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čeka se više od godinu dana, jer su dva od tri inspektora na bolovanju. Za sprječavanje bespravne gradnje i štetnih posljedica koje ima na ljude i okoliš, nadzor je potrebno izvršiti odmah po dojavi, izricati mjere propisane zakonom i nadzirati njihovo provođenje, što bez znatnijeg povećanja broja građevinskih inspektora nije moguće.
Na problem bespravne gradnje nadovezuje se neučinkovitost uklanjanja iz prostora nezakonito izgrađenih zgrada. Rješenja o uklanjanju, koja su odavno trebala biti izvršena, ne izvršavaju se zbog nedostatka novca, sporosti postupaka za odabir tvrtki koje bi ih trebale izvršiti, zakonske odredbe koja omogućava ostanak nezakonito izgrađenih zgrada do pravomoćnosti rješenja o ozakonjenju i drugoga. Prema podatcima DIRH-a, u 2019. su izvršena 253 rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih građevina, no 252 su uklonili sami građani, a samo jednu građevinska inspekcija putem odabranog izvršitelja.
Osim što građani postaju svjesniji važnosti ne samo privatnog, nego i javnog, zajedničkog interesa za očuvanje prostora, povećan je i broj pritužbi iz područja prostornog planiranja. Udruge, građanske inicijative i stručna udruženja obraćali su nam se zbog Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, a inicijative građana i zbog proširenja građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene na području Splitsko-dalmatinske županije te zbog očuvanja zelene zone uz trasu „Samoborčeka„ ali i iz drugih razloga. Građani traže da se na određenim prostorima, osobito zelenim površinama, ograniči ili potpuno zabrani gradnja te da se u postupku donošenja prostornih planova prijedlozi javno i transparentno komuniciraju i argumentiraju, radi donošenja što kvalitetnijih rješenja za prostor i ljude, o čemu više pišemo u poglavljima o zaštiti okoliša i komunalnom gospodarstvu.
PREPORUKE:
1. Državnom inspektoratu, da poveća broj građevinskih inspektora i tako osigura njihovo učinkovitije postupanje u sprječavanju bespravne gradnje;
2. Jedinicama lokalne samouprave, da u postupku donošenja prostornih planova transparentno komuniciraju s građanima o prijedlozima, uvažavaju mišljenja stručnih institucija te donose argumentirana obrazloženja.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
Komunalno gospodarstvo i javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada
Stanovanje, energetsko siromaštvo i pristup vodi
