* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.


Iz sadržaja zaprimljenih pritužbi, kao i iz podataka DIRH-a, vidljiva je sve veća svijest o štetnosti bespravne gradnje za zajednicu i okoliš.

Prema podacima DIRH-a, u 2023. godini je zaprimljeno 4.140 podnesaka građana kojima su tražili pokretanje inspekcijskog postupka zbog bespravne gradnje kojom su ugrožena njihova prava i interesi, kao i javni interes, a podneseno je 285 optužnih prijedloga sudovima, 63 kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima te je izrečeno 360 prekršajnih naloga.

Kao i prethodnih godina građani su se pučkoj pravobraniteljici najviše prituživali na  izostanak obavijesti inspekcije povodom njihovih prijava iako bi u roku od 30 dana trebali dobiti povratnu informaciju ukoliko prijava nije anonimna; neažurnost u postupanju građevinske inspekcije; izostanak kontrolnih nadzora izrečenih mjera te na dugotrajnost u izvršenju rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina.  Budući da pučka pravobraniteljica nije ovlaštena provoditi inspekcijski nadzor po prijavama nezakonite gradnje, građanima smo pružali opće pravne informacije o raspoloživim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava.

“Podnio sam dvije prijave građevinskoj inspekciji vezano za bespravne radove koje je… zvela na k.č., koje su u mom vlasništvu. Obzirom da je navedenim radovima uklonjen oslonac betonske ploče terase, ispod koje moja obitelj i ja pristupamo kući, postoji velika opasnost od urušavanja iste, te nastanka materijalne štete i ugrožavanja ljudskih života… usprkos svemu navedenom do današnjeg dana, čak 20 mjeseci nakon podnošenja prijava građevinskoj inspekciji, od državnog inspektorata – građevinske inspekcije nisam dobio nikakvo rješenje za navedene prijave. Stoga smatram da su ugrožena moja ustavna i zakonska prava, da me pravna država ne štiti, te Vas molim da poduzmete sve mjere i radnje kako bih ista ostvario.”

U jednom predmetu nam se upravni odjel za prostorno planiranje, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša i imovinu jedne jedinice lokalne samouprave pritužio na neažurnost u radu građevinske inspekcije jer su prijavili nezakonitu gradnju na zaštićenom području, a nakon toga  više od godinu dana nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.

Građani pri tome često nisu u dovoljnoj mjeri upoznati o raspoloživim pravnim instrumentima i načinima ostvarivanja zaštite njihovih prava, a posebice im je zbunjujuća činjenica da inspektori provode inspekcijski nadzor i pokreću postupak po službenoj dužnosti, iako im prijave građana o mogućoj nezakonitoj gradnji mogu biti važan izvor informacija temeljem kojih pokreću postupak po službenoj dužnosti. Područni uredi DIRH-a tijekom 2023. godine zaprimili su 4.140 novih prijava o mogućem nezakonitom građenju, a DIRH je, u 2023. godini od ukupno 4.774 nadzora, 2.034 proveo povodom prijava građana, drugih tijela ili napisa u medijima. Međutim, u daljnjem postupku nadzora, podnositelji prijava sukladno čl. 105. Zakona o državnom inspektoratu te pravnom stajalištu Ustavnog suda RH izraženog u Odluci U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. godine, nemaju status stranke u inspekcijskom postupku te nisu informirani o ishodu njihovih prijava.

Graditelji ponekad nastavljaju gradnju i nakon što je naređena obustava gradnje i uklanjanje građevine. Način suzbijanja takvih postupanja je češće poduzimanje kontrolnih nadzora, uključujući i temeljem informacija građana o nastavku bespravne gradnje. Ujedno, radi primjene prava na dobro upravljanje, potrebno je građane pravovremeno obavještavati o postupanju po njihovim prijavama, čime bi se steklo njihovo veće povjerenje u funkcioniranje upravnih i inspekcijskih nadzora.

Preporuka 68.

Građevinskoj inspekciji, da u rokovima i na način propisan zakonom obavještava građane o postupanju po njihovim prijavama nezakonite gradnje

Građevinska inspekcija je u 2023. godini donijela 791 rješenje o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina, 478 o obustavi gradnje ili zatvaranju gradilišta, izdala je 36 upozorenja o otklanjanju nepravilnosti te 51 naredbu o usklađivanju gradnje s izdanim aktima o gradnji.

Izricanje novčanih kazni donošenjem zasebnih rješenja, protiv kojih je moguće voditi samostalne upravne sporove,  utječe na trajanje cjelokupnog postupka, s obzirom da nadležni upravni sud može donijeti odgoditi izvršenje inspekcijskog nadzora do okončanja spora. Međutim, građevinska inspekcija u slučaju nezakonite gradnje u zaštićenim i izvan građevinskim područjima može pokrenuti postupak uklanjanja i bez prethodnog izricanja novčanih kazni.

“…građevinska inspekcija više od 10 godine nije provela rješenje za uklanjanje bespravnog sagrađenog objekta…” 

Ukoliko izvršenik ne postupi po rješenju o uklanjanju nezakonito izgrađene građevine nakon tri izrečene novčane kazne, pristupa se uklanjanju građevine, a koje se može provesti i putem trećih osoba. Tako smo u jednom predmetu, u kojem je rješenje o uklanjanju postalo izvršno prije više od 10 godina te još nije provedeno, DIRH-u predložili poduzimanje odgovarajućih mjera usmjerenih ka učinkovitijem i pravodobnijem rješavanju predmetnog postupka, vodeći računa o tome da se izvršenje rješenja o uklanjanju bespravnih gradnji može izvršiti i putem trećih osoba, kada je Služba za izvršenja inspekcijskih rješenja zauzeta drugim poslovima.

Preporuka 69. (ponovljena)

Građevinskoj inspekciji, da poveća broj kontrolnih nadzora nad provođenjem izrečenih mjera

DIRH je tijekom 2023. godine  uklonio 19 nezakonito izgrađenih građevina, a sami investitori su uklonili 417 građevina, dok je trenutno za izvršenje spremno 350 inspekcijskih rješenja o uklanjanju koja se odnose na postupke u kojima su izrečene  novčane kazne te je utvrđeno da građevina ne može ostati u prostoru niti se može ishoditi akt za građenje, što ukazuje da je potrebno tražiti nova rješenja vezano za postupak uklanjanja. Pri tome  treba voditi računa o tome da provedba izvršenja bude u skladu s ustavnosudskom praksom kojom se prije uklanjanja traži provođenje testa razmjernosti mjere rušenja. Isto je osobito važno kada je riječ o jedinoj nekretnini, a u kontekstu povrede prava na dom iz čl. 8. EKLJP.

Osim što su u praksi prisutni primjeri građenja bez izvršne građevinske dozvole za koje subjekti nadzora navode  da su poboljšanja postojećeg stanja, za što sukladno odredbama Zakona o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije potrebna građevinska dozvola, još jedan problem koji uočavamo je postavljanje različitih mobilnih objekata ili gradnja poljskih kućica na poljoprivrednim zemljištima koje ne služe primarnoj svrsi u skladu s namjenom toga zemljišta.

U tom kontekstu, zamjetan trend posljednjih godina je usitnjavanje poljoprivrednih zemljišta s ciljem stvaranja “parcela” koja postaju temelj (bespravne) gradnje izvan građevinskih područja. Takva se zemljišta uglavnom nalaze u područjima koja su prostornim planovima obilježenima kao veoma vrijedno, vrijedno ili šumsko zemljište i isključiva im je namjena poljoprivredna proizvodnja odnosno šuma gospodarske namjene. Prema navodima DIRH-a nadzori građenja u zaštićenim i izvan građevinskim područjima smatraju se prioritetnim nadzorima građevinske inspekcije, radi čega su ih tijekom 2023. godine proveli 1.074, a od toga ih je 269 izvršeno na vrijednom ili zaštićenom području.

Naime, po urbanističkim planovima većine županija, gradova i općina, dosad je bilo moguće izgraditi spremište za alat i opremu veličine 20 m2 na poljoprivrednom zemljištu čija površina prelazi dvije i više tisuća m2, a u praksi su se gradili mali stambeni objekti sa sanitarnim čvorom, na koje bi bila postavljena nadstrešnica, a ponekad pored izgrađena ”vodosprema” koja bi se potom pretvarala u bazen. Kako bi se zaustavila ova praksa, pojedine jedinice lokalne samouprave stoga su počele zabranjivati izgradnju jednostavnih građevinskih objekata kojih nema u njihovim Prostornim planovima, kao i obavljanje radnji koje za svrhu imaju stvaranje uvjeta za boravak na poljoprivrednom zemljištu, a koji se ne odnosi na poljoprivrednu proizvodnju.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na adekvatno stanovanje, Imovinskopravni odnosi i Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.