Europska komisija objavila je 5. srpnja 2023. četvrto godišnje izvješće o vladavini prava u kojem ukazuje na trendove u ovom području, daje preporuke državama članicama za jačanje vladavine prava i ocjenjuje provedbu preporuka iz prošlogodišnjeg izvješća.
Komisija je Hrvatskoj ove godine dala šest preporuka, a jedna od njih je i da dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije.
Naime, pristup informacijama je pučkoj pravobraniteljici potreban za provođenje ispitnih postupaka u pojedinačnim predmetima, kao i za analizu stanja u godišnjem izvješću. Preporuke u godišnjem izvješću su pak ključan alat kojim nakon analize stanja u pojedinim područjima pučka pravobraniteljica ukazuje na potrebne promjene. No, do tih promjena može doći samo ako se preporuke ozbiljno razmatraju i provode, odnosno ako se provode u većoj mjeri nego do sada.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter stoga pozdravlja podršku koju je time Komisija dala neovisnoj instituciji pučkog pravobranitelja i ulozi koju ima u jačanju vladavine prava u Hrvatskoj.
Pravobraniteljica također poziva Republiku Hrvatsku da uloži snažne napore u provedbu preporuka Komisije, s ciljem jačanja vladavine prava kao temeljne ustavne vrednote, jedne od temeljnih vrijednosti EU i preduvjeta za zaštitu demokracije i temeljnih ljudskih prava.
Podršku u radu institucije pučke pravobraniteljice na jačanju vladavine prava u Hrvatskoj dala je i Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) u svom Izvješću o vladavini prava za 2022. godinu. U njemu ističe kako je zbog širenja mandata instituciji potrebno osigurati dodatne resurse za učinkovit rad, uključujući i četvrtog zamjenika, posebno s obzirom na specifičnu horizontalnu strukturu institucije prema kojoj su zamjenici i pučka pravobraniteljica jedini rukovodeći djelatnici (nema rukovodećih službenika poput načelnika sektora, voditelja službi i slično). U tom smislu i Komisija u svom Izvješću primjećuje i kako zahtjevi pučke pravobraniteljice za posebnog zamjenika zaduženog za zviždače nisu ostvareni.
Naime, pučki pravobranitelji su u prošlosti imali po troje zamjenika, čak i u početnom razdoblju dok je institucija imala samo jedan mandat i radila po jednom zakonu. Danas institucija ima pet mandata i radi po četiri zakona, ali pučka pravobraniteljica i dalje ima troje zamjenika, bez obzira na višestruko povećanje zadataka odnosno broja mandata, ali i opsega posla. To uz postojeću strukturu čini potrebnim izbor još jednog zamjenika od strane Hrvatskog sabora, a što su na raspravi o izvješću za 2021. i podržali brojni saborski zastupnici. Ujedno je potreba za četvrtim zamjenikom istaknuta u Izvješću za 2022. koje tek treba biti raspravljeno na plenarnoj sjednici Sabora.
Šest preporuka Hrvatskoj
U Izvješću o vladavini prava Komisija podsjeća na obveze koje Hrvatska ima na temelju nacionalnog plana za oporavak i otpornost u vezi s određenim aspektima pravosudnog sustava i okvira za sprječavanje korupcije. Stoga Hrvatskoj preporučuje da:
- nastavi strukturni rad na pitanju plaća sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja, uzimajući u obzir europske standarde o resursima i naknadama za pravosudni sustav
- donese sveobuhvatno zakonodavstvo u području lobiranja, među ostalim prema osobama na najvišim izvršnim položajima, te uspostavi javni registar lobista
- revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kako je navedeno u Strategiji sprječavanja korupcije, kako bi povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona počinitelja u predmetima korupcije
- ostvari napredak u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije
- poduzme daljnje korake u rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, među ostalim tako da revidira pravne odredbe o kleveti i potiče širu primjenu postupovnih pravila kojima se dopušta odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara
- dodatno poboljša provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacije.
„Određeni napredak“ u provedbi većine prošlogodišnjih preporuka
Komisija je ocijenila da je Hrvatska postigla „određeni napredak“ u provedbi preporuke iz prošlogodišnjeg izvješća, da osigura sustavniju provedbu preporuka pučke pravobraniteljice i pružanje informacija koje zatraži. Ocjena je pojašnjena podatkom da je Vladin Savjet za ljudska prava, savjetodavno tijelo osnovano 2021., dosad održao četiri sjednice, uključujući jednu na temu odgovora na preporuke pravobraniteljice, na kojoj su sva državna tijela pozvana da ih provedu. Također je istaknuto kako je u 2022. postignuto poboljšanje u provedbi preporuka – 45% svih preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. već provedeno ili je u postupku provedbe, što je porast u odnosu na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu (43%).
Međutim, Komisija naglašava kako pravobraniteljica na neke od tih preporuka nije dobila odgovore, kao i da se u trenutku pripreme Izvješća o vladavini prava (proljeće 2023.) na plenarnoj sjednici Sabora još nije raspravljalo o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.
Komisija navodi i kako su s nastavljeni razgovori s Ministarstvom unutarnjih poslova o izravnom pristupu pučke pravobraniteljice informacijskom sustavu MUP-a o postupanju s iregularnim migrantima i podsjeća da je Zakonom o pučkom pravobranitelju propisano da pravobranitelj ima pravo dobiti informacije i pravo uvida u podatke i dokumente nacionalnih tijela u obavljanju zadaća iz svojeg djelokruga.
U dijelu Izvješća o stanju pravosuđa, Komisija ističe kako bi se mogla poboljšati komunikacija s javnošću o radu sudstva, navodeći kako je to preporučila i pučka pravobraniteljica.
Nadalje, Komisija navodi da je Hrvatska ostvarila „određen napredak“ u uvođenju sveobuhvatnog zakonodavstva u području lobiranja, među ostalim prema osobama na najvišim izvršnim položajima, te u uspostavi javnog registra lobista. Na isti način je ocijenjena i preporuka o rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, među ostalim rješavanjem pitanja zlouporabe pravnih odredbi o kleveti i poboljšanjem informiranosti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.
„Značajan napredak“ Hrvatska je ostvarila u provedbi jedne preporuke – da ponovno razmotri novouvedene periodične sigurnosne provjere svih sudaca i državnih odvjetnika koje provodi nacionalna sigurnosna agencija. Preporuka je bila da umjesto toga osigura integritet na temelju drugih postojećih mehanizama, uzimajući u obzir europske standarde neovisnosti pravosuđa i autonomije državnih odvjetnika te mišljenje Venecijanske komisije.
Konačno, Komisija je utvrdila da nema napretka u dodatnom jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
Cijelo Izvješće o vladavini prava Europske komisije možete pronaći ovdje (na engleskom jeziku), a dio koji se odnosi na Hrvatsku ovdje (na hrvatskom jeziku).
