* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

U godini predaje ovog Izvješća obilježit će se 25 godina od usvajanja UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava, dokumenta koji ih definira kao „pojedince ili skupine koji djeluju na promicanju, zaštiti i ostvarenju ljudskih prava i temeljnih sloboda miroljubivim metodama.“ Pojam „branitelji ljudskih prava“ obuhvaća aktiviste/inje, OCD-e, novinare/ke, zviždače/ice te nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost. Deklaracija pri tome prepoznaje njihovu ključnu ulogu u ostvarenju ljudskih prava zajamčenih UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima te navodi prava branitelja ljudskih prava s jedne i obaveze država u osiguravanju uvjeta za njihovo djelovanje s druge strane.

2022. godine uspostavljen je posebni izvjestitelj UN-a o okolišnim braniteljima ljudskih prava kao „mehanizam brze reakcije“ za njihovu zaštitu od uznemiravanja, penalizacije ili progona.
Doprinos branitelja ljudskih prava, osim UN-a, prepoznali su i regionalni sustavi zaštite ljudskih prava: VE, OESS i EU.

EU prepoznaje značaj OCD-a kao branitelja ljudskih prava u nizu svojih recentnih strateških dokumenata, kao i u Strategiji za jačanje primjene Povelje temeljnih prava EU, Europskome akcijskome planu za jačanje demokracije i Izvješću o vladavini prava EK. Redovito godišnje izvješće EK o primjeni Povelje temeljnih prava za 2022. godinu posvećeno je bilo upravo civilnom društvu i ostalim braniteljima ljudskih prava poput neovisnih institucija za ljudska prava, ombudsmanskih institucija i tijela za jednakost. Europski parlament je u ožujku 2022. godine usvojio Rezoluciju o sužavanju prostora za djelovanje civilnoga društva, u kojoj potvrđuje ključnu ulogu koju OCD-i imaju u ostvarenju i zaštiti vrijednosti na kojima je utemeljena EU. Prostor za djelovanje OCD-a pritom se prepoznaje kao sastavni element demokracije, vladavine prava i temeljnih prava i ističe kako, da bi organizacije civilnog društva napredovale, on mora biti poticajan i siguran. Dokument države podsjeća na njihovu pravnu obavezu osiguravanja povoljnoga okruženja za djelovanje civilnoga društva, a Europsku komisiju poziva da, između ostaloga, usvoji sveobuhvatnu strategiju za civilno društvo u EU i uvede indeks za praćenje stanja civilnog društva. Na usvajanje EU strategije za civilno društvo te uvođenje indeksa za praćenje stanja poziva i Konferencija o budućnosti Europe.

Branitelji ljudskih prava susreću se u svom djelovanju s različitim preprekama, od otežanog pristupa financiranju i sudjelovanju u javnom odlučivanju, do prijetnji njihovoj osobnoj sigurnosti, na što godinama u svojim izvješćima upozorava Agencija za temeljna prava EU (FRA).

Ove prepreke prepoznaju i gore spomenuta rezolucija EU Parlamenta i Izvješće EK o primjeni Povelje temeljnih prava. Prema potonjem, 61% konzultiranih OCD-a susrelo se s preprekama koje ograničavaju njihovo djelovanje, i to 44% s verbalnim napadima, uznemiravanjem, zastrašivanjem te kampanjama blaćenja, 18% s kriminalizacijom svog rada, a 15% s fizičkim napadima ili oštećivanjem imovine. Prepreke u radu koje OCD-i navode uključuju i pretjerano administrativno opterećenje, SLAPP tužbe i manjak financijskih sredstava za rad.

I RH posljednjih godina bilježi sužavanje prostora za djelovanje civilnoga društva. Na to ukazuju CIVICUS Monitorxxv, mreža koja redovito prati stanje i uvjete za djelovanje civilnog društva širom svijeta i CERANEO-v indeks održivosti OCD-a u RH, ali i izvješće EK o vladavini prava u EU.
Kako bi OCD-i mogli uspješno djelovati, važno im je osigurati odgovarajući normativni okvir, financijska sredstva za rad, pristup sudjelovanju u procesima donošenja odluka, kao i sigurno okruženje za rad.

Premda je njegova izrada započela 2021. godine, RH i dalje nema temeljni strateški dokument za djelovanje civilnoga društva, što u poglavlju o RH u svome Izvješću o vladavini prava za 2022. godinu zamjećuje i EK, pa ponavljamo preporuku o potrebi njegovog usvajanja. Dodatno, niti prijedlog Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava nije prepoznao OCD-e za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije kao branitelje ljudskih prava, što smo također preporučili. Uz normativni, važan je i institucionalni okvir za suradnju s civilnim društvom. U ovome smislu, suradnju između predstavnika institucija i OCD-a unutar Savjeta za razvoj civilnoga društva, OCD-i u posljednjih nekoliko saziva Savjeta ocjenjuju otežanom.

Preporuka 121. (ponovljena)
Vladi Republike Hrvatske, da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

Udio lutrijskih sredstava za financiranje OCD-a u 2022. iznosio je 10,65% te nije dosegao udio iz 2015. godine. Naime, 2016. godine značajno je smanjen udio lutrijskih sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva. On je 2015. iznosio 14,21%, 2016. je smanjen na 6,88%. Od 2017. godine nadalje se povećavao, no do danas nije dosegao vrijednost iz 2015.
Osim ovoga, OCD-i redovito upozoravaju i na probleme s kašnjenjem raspisivanja natječaja, dugim trajanjem procesa odabira projekata i isplate financijskih sredstava, nedostatak natječaja za određena područja djelovanja, poput promicanja i zaštite ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije, watchdog i zagovaračkih aktivnosti, ali i kontinuirano rastućeg administrativnog opterećenja. Tako je primjerice natječaj “Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice” (tzv. „COVID natječaj“) raspisan u prosincu 2020. godine, devet mjeseci nakon početka pandemije, dok su odluke o financiranju objavljene tek u srpnju 2022. godine. Dodatno, OCD-i izvještavaju i o nastavku, unatoč brojnim kritikama, primjene načela dodjele financiranja projektnim prijedlozima prema redoslijedu prijava na natječaj (tzv. najbrži prst).

Ova metoda ne samo da kao primarni kriterij odabira ne uzima kvalitetu prijavljenog projekta, već u nepovoljniji položaj može staviti sve one kojima je pristup fizičkoj pošti ili internetu otežan zbog lokacije ili socio-ekonomskih razloga.

Preporuka 122.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Uredu za udruge, da osiguraju dugoročno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije

OCD-i su nam ukazivali i na problem netransparentnog dodjeljivanja poslovnih prostora u vlasništvu RH u zakup pojedinim organizacijama civilnog društva. Iako se ugovori o korištenju poslovnih prostora sklapaju na određeno vrijeme, za neke poslovne prostore se ne raspisuju natječaji te se dodjeljuju na netransparentan način. Time se stvaraju razlike u mogućnostima rada OCD-a, a time i ostvarenja prava na slobodu udruživanja. Stoga bi OCD-ima trebalo osigurati jednake mogućnosti i jasno definirati kriterije za dodjelu poslovnih prostora u zakup, kao i za dodjelu sredstava za rad potrebnih za njihovo djelovanje.

Pravo na participaciju u donošenju odluka kodificirano je nizom međunarodnih instrumenata, primjerice čl. 21. Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a i čl. 25. Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima. Mogućnost participacije donositeljima odluka osigurava potpunije informacije koje, ako su u proces uključene različite skupine dionika, odražavaju i njihove različite potrebe. To može rezultirati kvalitetnijim odlukama nad kojim njihovi adresati osjećaju i veći stupanj „vlasništva“.

Pa ipak niz godina OCD-i izvještavaju o teškoćama i preprekama u ovome području, ocjenjujući svoje uključivanje u procese donošenja odluka više formalnim činom nego dijalogom i suradnjom. Od konkretnih nedostataka ističu kratke rokove u procesu javnog savjetovanja, nedostatnu transparentnost procesa imenovanja predstavnika OCD-a u radna tijela, ali i nedostatne mogućnosti za sudjelovanje OCD-a u radu tijela u čije članstvo su izabrani. Tako su, primjerice, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Programu Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranome teritorijalnome programu 2021.-2027., ključni dokumenti za dodjelu sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, trajala svega 15 dana, dok je e-savjetovanje o Programu za ribarstvo RH, od interesa za okolišne udruge, trajalo svega devet dana.

U Izvješću Kuće ljudskih prava o braniteljima ljudskih prava navodi se da se OCD-i suočavaju s pritiscima i zastrašivanjima, ali i prijetnjama, koje im se upućuju telefonom, anonimnim pismima, na društvenim mrežama i u komentarima internetskih portala. Prema Izvješću, posebno se diskreditira rad branitelja ljudskih prava koji se bave ljudskim pravima nacionalnih manjina, migranata, žena, LGBTIQ+ osoba, žrtava rodno uvjetovanoga nasilja te sa suočavanjem s prošlošću.

Dio OCD-a koji rade s migrantima i dalje navodi da im je onemogućen pristup lokacijama. Tako navode da nemaju pristup prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite niti prihvatnom centru Ježevo i tranzitno-prihvatnim centrima u RH, premda su udruge pružateljice besplatne pravne pomoći. Štoviše, prema navodima OCD-a, u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin od početka pandemije nije omogućena prisutnost niti jednom OCD-u koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći, premda tražitelji izražavaju potrebu za njom.

Visoki upravni sud je u rujnu 2022. godine donio drugostupanjsku presudu protiv azilanta kojem je RH prethodno oduzela status azila, a koji je ujedno bio partner aktivistkinje za ljudska prava azilanata, nakon čega je njegova odvjetnica podnijela i ustavnu tužbu.

Nastavlja se i praksa podnošenja SLAPP tužbi protiv okolišnih udruga, ali i građanskih inicijativa, pa su u rujnu 2022. godine mediji izvijestili o tužbi investitora hotela na Valkanama u Puli protiv nekolicine članova Inicijative za referendum o Lungomaru. O preprekama s kojima se susreću okolišni branitelji ljudskih prava detaljnije pišemo u poglavlju o pravu na zdrav život i na zdrav okoliš.

S druge strane, uz niz svojih redovnih aktivnosti, i u 2022. godini OCD-i, ali i građanske inicijative i platforme, pružale su pomoć građanima suočenima s posljedicama razornih potresa u SMŽ-u, ali i osobama izbjeglima iz ratom zahvaćene Ukrajine. Među branitelje (ali i zaštitnike branitelja) ljudskih prava ubrajaju se i nezavisne institucije za zaštitu ljudskih prava (NHRI) te tijela za jednakost (NEBs) – mandati čiji je u RH nositelj institucija pučkoga pravobranitelja. Na međunarodnoj razini, u okrilju UN-a, VE i EU, usvojen je niz instrumenata kojima se uspostavljaju standardi za njihovo djelovanje, a od država članica zahtijeva njihovo poštivanje. U tome smislu, u 2022. godini EK je objavila dva prijedloga direktiva o standardima za tijela za jednakost, koji će, ukoliko ove direktive budu usvojene, biti prvi pravno obvezujući dokumenti u tome području i uspostaviti standarde za funkcioniranje ovih tijela. U prijedlozima direktiva definiraju se standardi u pogledu njihovih mandata, neovisnosti, dostatnih sredstava za rad, učinkovitosti i dostupnosti.

Prepoznajući važnost djelovanja NHRI-ja u sigurnome okružju, OESS je u rujnu 2022. u Varšavi organizirao konferenciju i objavio priručnik o jačanju otpornosti ovih institucija. Izvješće o vladavini prava EK uvjete za djelovanje nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava razmatra kao jedan od pokazatelja vladavine prava u državama članicama. Izvješće u dijelu za RH za 2022. godinu prepoznaje poteškoće vezane uz provedbu preporuka pučke pravobraniteljice te prepreke u pristupu određenome tipu informacija. Po prvi put ovo Izvješće sadrži i preporuke, a jedna se odnosi upravo na prethodno spomenute poteškoće.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Pravo na dobro upravljanje, Pravosuđe, Sloboda izražavanja, Zaštita prijavitelja nepravilnosti, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 202. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.