Svaka šesta osoba starija od 60 godina doživjela je zlostavljanje barem jednom u posljednjih godinu dana, procjenjuju Ujedinjeni narodi, dok istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da polovica starijih koji su bili izloženi nasilju u obitelji, o svojim teškim iskustvima šute, najviše zbog straha, ali i srama ili nedostatka informacija.

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih (15. lipnja), pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još jednom upozorava kako je starije potrebno snažnije zaštititi od zlouporaba ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, što je zlostavljanje i (ekonomsko) nasilje, a može ih izložiti teškim kršenjima ljudskih prava.

Kako snažnije zaštititi starije?

Nažalost, značajan broj starijih osoba koje se odluče nekome dati svoje povjerenje i sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, ostane bez skrbi i bez imovine, i to zbog nedovoljne regulacije postupaka sklapanja ovih ugovora i manjka zaštitnih mehanizama.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zato je u Izvješću za 2021. godinu dala više preporuka Ministarstvu pravosuđa i uprave, prije svega da uspostavi normativni okvir za bolju regulaciju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključujući i za uspostavu registra ugovora.

Pomoglo bi i ograničenje broja ugovora koje jedna osoba može sklopiti, s obzirom na to da je malo vjerojatno da netko može adekvatno uzdržavati veći broj starijih i nemoćnih osoba. Bitno je i javnim bilježnicima omogućiti pristup već postojećim evidencijama, kako bi mogli provjeravati poslovnu sposobnost stranaka i druge moguće prepreke za sklapanje ovih ugovora. Također, iznimno je važno da sudski postupci radi raskida ovih ugovora budu žurni, što je potrebno propisati Zakonom o parničnom postupku.

S druge strane, kod donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi pravobraniteljica se, između ostalog, zalagala za to da se starijim osobama koje su pokrenule sudske postupke radi raskida ovih ugovora omogući ostvarivanje prava na pojedine socijalne usluge i materijalna prava u sustavu socijalne skrbi, što je i usvojeno.

Zagovaranje Konvencije o pravima starijih osoba

Zlouporabe ovih ugovora tek su jedan primjer iznimno teških problema s kojima se susreću brojne starije osobe u Hrvatskoj, kao što su nedostupne zdravstvene ili socijalne usluge, kako one koje bi im omogućile duži ostanak u vlastitom domu, poput pomoći u kući ili dnevnog boravka, tako i situacija vezana za domove za starije (liste čekanja, neadekvatan nadzor nad domovima i drugo). Pri tom, čak trećina starijih osoba u Hrvatskoj živi u siromaštvu, što ih čini dodatno ranjivima i stavlja u veći rizik od kršenja ljudskih prava.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter zato zagovara donošenje Konvencije o pravima starijih u okviru UN-a, čime bi ova skupina bila vidljivija u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava, dok bi države dobile obavezu izvještavanja o napretku koje su po tom pitanju postigle.

 

Dodatne informacije:

  • Svjetska zdravstvena organizacija definira zlostavljanje starijih kao „pojedinačni ili ponavljani čin, ili izostanak adekvatnog postupanja, koji se odvijaju u odnosu u kojem se očekuje povjerenje, a starijoj osobi uzrokuju štetu ili opasnost“

 

  • Istraživanja iz Hrvatske spomenuta u ovom tekstu odnose se na nasilje u obitelji, a proveli su ih udruga Duga Vukovar i Centar za kvalitetu života 50+ (više o njima možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. – u poglavlju Prava starijih, podnaslov Nasilje nad starijima)

 

  • Prema važećim odredbama Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, davatelj uzdržavanja obvezuje se da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine

 

  • 2019. smo proveli istraživanje među starijim osobama o ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, koje je pokazalo da nisu dovoljno informirani o pravima i obavezama koje oni donose – istraživanje možete pronaći ovdje