U povodu obilježavanja dva desetljeća od stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, 1. i 2. prosinca 2022. održala se međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom “Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina”.
Konferenciju su organizirali Pravni fakulteti u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, u suradnji s Uredom potpredsjednice Vlade Anje Šimprage te Savjetom za nacionalne manjine i Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Cilj događanja na kojem je sudjelovala i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter bio je razmotriti stvarne učinke Ustavnog zakona na položaj pripadnika nacionalnih manjina u našoj zemlji, prije svega, na ostvarivanje njime zajamčenih prava i njihovu zaštitu, kao i integraciju u većinsko društvo.
Pravobraniteljica Šimonović Einwalter sudjelovala je u panelu „Politička predstavljenost, integracija, asimilacija ili getoizacija: koji je zapravo cilj hrvatske manjinske politike?“ na kojem se raspravljalo o odnosu prava pripadnika nacionalnih manjina i njihovom ostvarivanju u svakodnevnom životu s jedne strane i stereotipima, predrasudama i diskriminacijom s kojom se suočavaju pripadnici nacionalnih manjina s druge strane.
Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter, na njemu su sudjelovali još i Helga Špadina s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Mario Krešić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vedran Zlatić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Danijel Vojak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a moderirao ga je Viktor Koska iz Ureda potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić moderirala je panel „Provedba međunarodnih standarda zaštite prava manjina: ispunjava li Republika Hrvatska preporuke tijela za praćenje provedbe konvencija Vijeća Europe?“ na kojem su sudjelovale Vesna Crnić Grotić s Pravnog fakulteta u Rijeci ujedno i članica Odbora stručnjaka za Europsku povelju za regionalne i manjinske jezike, Antonija Petričušić s Pravnog fakultet u Zagrebu i bivša članica Savjetodavnog odbora za praćenje Okvirne konvencije ispred Republike Hrvatske i Nives Mazur Kumrić ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Na zadnjem panelu konferencije „Kakvu manjinsku politiku želimo provoditi sljedećih dvadeset godina?“ moderatori svih panela temeljem provedene rasprave pokušali su dati odgovor na pitanje kako provoditi manjinsko zakonodavstvo u budućem razdoblju da bi implementacija istoga rezultirala uzajamnim i sveobuhvatnim osjećajem pripadnosti svih građana na razini države i na lokalnim razinama te u cilju oživotvorenja duha „razumijevanja, uvažavanja i tolerancije“ kojeg propisuje tekst Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Na Konferenciji su sudjelovali i predstavnici Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske, zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, predstavnici Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici nadležnih ministarstava, udruga i vijeća nacionalnih manjina te drugi stručnjaci u području zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina.
Više o pravima nacionalnih manjima možete saznati i u Izvješću pučke pravobraniteljice.
