Donošenje novog Zakona o tržištu električne energije prilika je i za ublažavanje brojnih problema građana vezanih uz energetsko siromaštvo, zbog čega smo se uključili u javno savjetovanje.

Energetsko siromaštvo rastući je problem diljem EU, a utječe na ostvarivanje ljudskih prava jer može narušiti zdravlje, djeluje na radnu sposobnosti, dostupnost i mogućnost obrazovanja, na obiteljske, ali i općenito međuljudske odnose. Zato je nužno kreirati javne politike koje će utjecati na smanjenje energetskog siromaštva i što snažniju zaštitu građana. Upravo u tom smjeru smo predlagatelju, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dali prijedloge i komentare u javnom savjetovanju.

Što kažu pritužbe građana?

Problemi u pristupu električnoj energiji su različiti, a s njima smo upoznati kroz pritužbe građana: od fizičke nedostupnosti mreža na ruralnim područjima od posebne državne skrbi na kojima se još osjete posljedice rata, preko energetski neučinkovitih domova pa do poteškoća u podmirivanju računa. S posljednjim se sve češće susreću i oni koji ne primaju naknade iz sustava socijalne skrbi, kao što su radnici u nestalnim oblicima rada ili umirovljenici.

Dodatne probleme uzrokovala je i epidemija COVID-19 jer su pozivi i preporuke da se ,,ostane doma”, poštivanje epidemioloških mjera, kao i obrazovanje i rad od kuće, teško ili praktično neizvedivi bez električne energije. Istodobno, boravak u kući zbog grijanja, hlađenja, obrazovanja i rada povećava račune što zasigurno utječe na kućne proračune. Situacija se dodatno zakomplicirala i u područjima pogođenim potresima, u potpunosti ogolivši dugogodišnje probleme, uključujući i pristup javnim uslugama, pa tako i distribuciji električne energije.

Treba definirati energetsko siromaštvo, jasno i taksativno propisati prava

U komentarima na prijedlog Zakona istaknuli smo kako je ključno definirati energetsko siromaštvo, što je i temeljni preduvjet njegovog suzbijanja i naš prijedlog u izvješćima pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru još od 2018.

Potrebno je i zakonski odrediti tijelo nadležno za prikupljanje podataka o kućanstvima koja trenutno nemaju mogućnost priključivanja na elektroenergetsku mrežu, bez obzira jesu li uzroci financijski ili infrastrukturni (nepostojanje mreže u njihovoj okolini), jer se takvi podaci sada ne prikupljaju.

Pozitivno je što će se definirati koncept ugroženih kupaca, ali nije jasno zašto se to planira učiniti Uredbom, a ne ovim ili nekim drugim zakonom. Također je važno ovim Zakonom jasno i taksativno propisati prava ugroženih kupaca, odnosno energetski siromašnih građana, poput podmirenja troškova, zabrane privremene obustave električne energije i druga, te ih dodatno razraditi drugim aktima, nižeg pravnog ranga.

Najugroženiji su stariji u ruralnim područjima

Prijedlog Zakona predviđa da se status ugroženog kupca utvrđuje pojedinačnim aktom, ali samo na zahtjev korisnika. Kako su među (potencijalno) ugroženim kupcima najčešće starije osobe, mahom u ruralnim područjima, od kojih neke neće doći do ovih informacija (između ostalog, i kako se mnoge ne služe računalima) ili zbog prometne izoliranosti nisu u mogućnosti na drugi način predati zahtjev nadležnom tijelu za socijalnu skrb, potrebno je omogućiti da se taj status utvrđuje i po službenoj dužnosti. Važno je i jasno propisati pravnu zaštitu u tim slučajevima, uz zakonsko određenje da je riječ o žurnim postupcima.

Potrebno je jasno definirati postupanje kod neplaćanja računa

Prijedlog Zakona predviđa i mogućnost privremene obustave isporuke električne energije zbog neplaćanja računa, što nije sporno, ali kako prijetnja (privremenom) obustavom zapravo djeluje kao način prisilne naplate, taj je postupak nužno definirati. Konkretno, treba jasno propisati razloge obustave, rokove, pravne lijekove i nadležna tijela za odlučivanje o njima, a te informacije moraju biti široko dostupne. Iz Prijedloga Zakona nije jasno ni prethodi li obustavi dostava opomene s dodatnim rokom plaćanja duga, koji ne bi trebao biti kraći od 8 dana, i uz upozorenje o posljedicama neplaćanja.

Dostupnost električne energije u izvanrednim situacijama i katastrofama

Pitanje obustave usluge posebno je važno i u kontekstu aktualne epidemije i posljedica katastrofalnih potresa koji su pogodili našu zemlju, ali i mogućih sličnih događaja u budućnosti. Praksa drugih država oko toga je različita pa se tako austrijska Vlada prošle godine sporazumjela s opskrbljivačima da za vrijeme „lockdowna” nema obustave električne energije, dok je talijanska regulatorna agencija za to isto razdoblje zabranila isključenje plina, struje i vode. Francuska Vlada je usvojila Uredbu o produženju zabrane isključenja do svibnja 2021., a Vlada Sjeverne Makedonije je, primjerice, odlučila ponovno priključiti na mrežu kupce prethodno isključene zbog neplaćenih računa.

Prema podacima HEP-a za prošlu godinu, struja je zbog duga privremeno obustavljena na oko 27.500 od ukupno više od 2 milijuna mjernih mjesta, ali ne raspolažemo službenim podatkom je li do obustava ili ponovnog priključenja na sustav dolazilo i tijekom ,,lockdowna“. Dodatno, potresi koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju prošle godine mnoge su ostavili bez ičega i u strahu kako će podmiriti račune za struju. Iako su građanima na tom području i za svibanj otpisana potraživanja za utrošenu električnu energiju, mnogi su oklijevali koristiti grijalice u strahu da će im računi ipak doći na naplatu.

Zbog važnosti energije za rad, obrazovanje, zdravlje, pogotovo građana koji koriste medicinsku opremu i pomagala na električnu energiju, kao i socijalnu uključenost, ove situacije treba predvidjeti i pravno jasno urediti, uz pravedne, transparentne i javno dostupne kriterije.

Izgledno je da ćemo se i u budućnosti susretati s novim katastrofama na koje se kao solidarno društvo moramo što je moguće bolje pripremiti, a što uključuje i uspostavu jasnog pravnog okvira s pravima pogođenog stanovništva, odnosno obvezama različitih dionika, kojim bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti te utjecalo na brzinu reakcije u krizi. U tom smislu pozitivno je zakonsko propisivanje obveze Vladi, što smo i predlagali prateći situaciju u Sisačko-moslavačkoj županiji, da Uredbom odredi mjere vezane uz krizne situacije kao što su priključenje građevina koje služe privremenom zbrinjavanju ljudi, snošenje troškova i druge. Zbog aktualne situacije katastrofe, Zakonom svakako treba propisati i rok za donošenje ove Uredbe.

Izgraditi infrastrukturu, ključni i obnovljivi izvori

Osim predloženih sustavnih promjena kojima bi se poboljšala dostupnost električne energije građanima, potrebno je i izgraditi i obnoviti infrastrukturu u područjima gdje je ona trenutno nedostatna. Pritom bi svakako trebalo osigurati i dostupnost energije iz obnovljivih izvora, i to u okviru različitih programa i projekata. U njima bi dodatnu ulogu preuzela i nadležna tijela, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, i to najviše kroz proces osvješćivanja građana o takvim mogućnostima, savjetovanja i pružanja tehničke podrške u realizaciji.

Više informacija o problemima građana vezanim za stanovanje, energetsko siromaštvo i vodne usluge pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Napomena: Prema naknadno objavljenom izvješću o provedenom savjetovanju, naši komentari na Nacrt prijedloga Zakona o tržištu električne energije nisu prihvaćeni.