Visoka povjerenica za ljudska prava Ruske federacije Tatiana Moskalkova organizirala je 12. listopada 2021. Petu Međunarodnu konferenciju „Zaštita ljudskih prava u Euroaziji – razmjena dobrih praksi pravobraniteljskih institucija“. Na online konferenciji su, osim ovih institucija, sudjelovali i predstavnici Ureda Visoke povjerenice za ljudska prava UN-a (OHCHR), Vijeća Europe i Europskoga ombudsmanskoga instituta (EOI).
Povjerenica Moskalkova je, otvarajući događanje, istaknula važnost zaštite okoliša na svim razinama, uz pregled najvažnijih globalnih instrumenata i mehanizama, pri čemu je podsjetila kako je pitanje njegove zaštite domena pravobraniteljskih institucija.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja je, u sklopu panela na temu nacionalnih i međunarodnih iskustava u zaštiti okolišnih ljudskih prava, predstavila rad naše institucije na ovu temu. Istaknula je kako od 2013. u svojem godišnjem izvješću Hrvatskome saboru izvještavamo i o pravu na zdrav okoliš, kao i da smo ove godine predali Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH 2013. – 2020.
Naglasila je kako je to treće posebno izvješće pučke pravobraniteljice, dok je jedno od ranijih bilo također povezano s temom, odnosno pripremljeno nakon katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile istok Hrvatske. Također, utjecaj koji je na ljudska prava imao požar na splitskom području 2017. detaljno je obrađen u godišnjem izvješću za tu godinu.
Govoreći o Posebnome izvješću o pravu na zdrav život, zamjenica Kesonja posebno je naglasila širinu izvora podataka na kojima je temeljeno, uključujući i terenske posjete, kao i preporuke upućene relevantnim dionicima na nacionalnoj i lokalnim razinama. Među njima je i preporuka Hrvatskome Saboru da proglasi stanje okolišne i klimatske krize i ojača svoja nastojanja u zaštiti ustavnih vrijednosti zaštite prirode i okoliša i zaštiti prava na zdrav, čist, siguran i održiv okoliš
Pravobraniteljica Albanije Erinda Ballanca naglasila je kako odgovornost za zaštitu okoliša dijelimo svi – ne samo vlade, nego i građani i ostali dionici, uključujući ombudsmanske institucije. Za bolji pristup rješavanju okolišnih problema, potrebno ih je bolje poznavati, zbog čega zagovara obrazovanje o ovim temama unutar školskoga sustava, ali i obrazovanje pravobraniteljskih institucija o okolišnoj problematici. Smatra kako velika važnost leži i u definiranju zakonodavnih okvira za zaštitu okoliša i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Kao primjer dobre prakse, Albanija je prošle godine usvojila Zakon o klimatskim promjenama, kojim će regulirati djelovanje različitih dionika u tome području na nacionalnoj razini.
Još jedan primjer dobre prakse dolazi iz Austrije. Kako navodi Josef Siegele, glavni tajnik Europskoga ombudsmanskoga instituta, određene regije ove države (primjerice, Tirol) imaju posebne okolišne pravobranitelje i posebne tužitelje za okolišne prijestupe.
Camilla Mateucci, predstavnica Međunarodnoga odbora organizacije Crvenoga križa, naglasila je intersekciju između posljedica klimatskih promjena i posljedica konflikata i humanitarnih kriza. Rezultat su poteškoće u pristupu hrani i vodi, otežan pristup temeljnim uslugama, kao i slabljenje kapaciteta institucija u pružanju podrške stanovništvu, što može utjecati na pristup osnovnim resursima na razini čitavih kontinenata, a u konačnici i na migracije.
Verena Taylor, ravnateljica Ureda za Glavnu upravu za programe Vijeća Europe, istaknula je važnost suradnje svih dionika u nošenju s posljedicama okolišnih izazova. Poseban je naglasak stavila na nužnost podrške država pravobraniteljskim institucijama u vidu osiguravanja dostatnih materijalnih i ljudskih resursa te neovisnosti u radu. Podrška države osobito je važna upravo u segmentu zaštite prava na zdrav okoliš, s obzirom na činjenicu da su branitelji ljudskih prava koji se ovim temama bave često izloženi različitim oblicima opasnosti i prijetnjama. Izvanredna stanja, poput trenutne COVID krize, naglasila je Taylor, jedna su od posljedica klimatskih promjena i događat će se sve učestalije. Pravobraniteljske institucije imaju ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava u takvim okolnostima, a države im moraju omogućiti nadzor nad usklađenošću mjera koje donose u izvanrednim okolnostima s nacionalnim ljudskopravaškim normativnim okvirom, ali i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
I ostali govornici isticali su ulogu pravobraniteljskih institucija i važnost suradnje u jačanju zaštite prava na zdrav okoliš, koje je Rezolucijom Vijeća za ljudska prava UN-a nekoliko dana prije održavanja ove međunarodne konferencije priznato kao ljudsko pravo.
