U sklopu 3. sjednice Savjeta za ljudska prava Vlade RH održane 30. rujna 2022. pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je preporuke naše institucije usmjerene na zaštitu prava osoba starije životne dobi.

Trećom sjednicom Savjeta predsjedala je potpredsjednica Vlade i predsjednica Savjeta za ljudska prava Anja Šimpraga, koja je istaknula kako je Savjet važno mjesto za raspravu o ključnim pitanjima vezanima za ljudska prava u RH, pa tako i o pravima starijih osoba, naročito uoči 1. listopada, kada se obilježava Međunarodni dan starijih osoba. Sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva pravosuđa i uprave, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova te čelnici niza Vladinih ureda te udruga, kao i pučka pravobraniteljica sa savjetnicom.

Prema popisu stanovništva za 2021. u Hrvatskoj živi 22,45% stanovnika u dobi od 65 i više godina, od kojih je trećina izložena riziku od siromaštva, odnosno, čak svaka druga starija osoba koja živi sama. S obzirom da su najsiromašniji često upravo korisnici nacionalne naknade za starije osobe koja se isplaćuje od siječnja 2021., pučka pravobraniteljica preporučila je da se poveća iznos nacionalne naknade za starije osobe te da se omogući njena isplata putem pošte.

Vezano za mnogobrojne probleme u sustavu domova za starije i promjene predviđene novim Zakonom o socijalnoj skrbi i nužnu transformaciju obiteljskih domova, pučka pravobraniteljica smatra da proces transformacije treba kvalitetno urediti podzakonskim aktima, a s obzirom na rizik da dio postojećih obiteljskih domova nakon 1. siječnja 2027. prestane s radom, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju vezano uz manjak smještajnih kapaciteta.

Komentare pučke pravobraniteljice na prijedlog Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga možete pročitati ovdje.

Važna tema dijaloga s predstavnicima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike bile su i uočene nepravilnosti u domovima za starije i nemoćne osobe. Iako je pozitivno značajno povećanje broja inspektora (čime je prihvaćena preporuka pučke pravobraniteljice iz ranijih godišnjih izvješća), a što olakšava provođenje nadzora i dalje je itekako potrebno voditi računa o učinkovitosti nadzora, a koji temeljem odredaba novog Zakona o socijalnoj skrbi nad pružateljima usluge smještaja provode jedinice područne samouprave, odnosno Grad Zagreb, najmanje jednom godišnje. Time je također prihvaćena ranija preporuka pučke pravobraniteljice o potrebi decentraliziranog nadzora nad radom domova za starije i nemoćne.

Pučka pravobraniteljica istaknula je i problem zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju zbog čega starije osobe često ostaju i bez potrebne njege kada im je ona najpotrebnija, a neki, nažalost, i bez krova nad glavom. Zato smo preporučili uspostavu registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uvođenje obaveznog savjetovanja prije njihovog sklapanja te da, ukoliko do zlouporabe ipak dođe, sudski postupci pokrenuti radi raskida ovih ugovora budu žurni, oko čega je dodatno intenziviran i dijalog s Ministarstvom pravosuđa i uprave.

Više informacija o zaštiti prava starijih osoba i sve naše preporuke kako je unaprijediti možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.